Na putnom pravcu prema Kolašinu, prethodnih dana, prema navodima očevidaca i objavama u dijelu medija, zabilježen je incident u kojem su uklonjeni baneri posvećeni obilježavanju 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Kako se navodi, transparent „Da je vječna Crna Gora” skinut je i ostavljen pored magistralnog puta, što je izazvalo brojne reakcije građana i političkih aktera.

 Foto:  Kolektiv.me 

Prema nezvaničnim informacijama koje su objavljene u dijelu medija, u događaju su učestvovala dva lica, među kojima se pominje i M.B., član Demokrata, dok se drugo lice označava kao N.V.

Iz Demokratske partije socijalista (DPS) saopšteno je da je riječ o „sramotnom pokušaju uništenja” obilježja posvećenih državnom jubileju, dok su iz Demokrata odbacili optužbe i naveli da očekuju da institucije utvrde sve okolnosti slučaja.

„Ako je bilo koji član Demokrata ili bilo koja druga osoba učinila bilo šta nezakonito, tražimo najstrože kazne i sankcije, bez izuzetka”, naveli su iz ove partije, istovremeno optužujući DPS za „političke manipulacije”.

 ŠTA KAŽE ZAKON?

U Crnoj Gori je zaštita državnih simbola uređena Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je propisano da se grb, zastava i himna ne smiju nepropisno koristiti, oštećivati ili skrnaviti, niti upotrebljavati na način koji može narušiti ugled i dostojanstvo države.

Zakon predviđa novčane sankcije koje zavise od vrste počinioca, pa se kazne kreću od nekoliko stotina eura za fizička i odgovorna lica, do viših iznosa koji za pravna lica mogu dostići i 20.000 eura, dok su za preduzetnike propisane kazne do 6.000 eura.

Pored novčanih kazni, zakon ostavlja mogućnost i oduzimanja predmeta kojim je prekršaj izvršen.

PREKRŠAJ ILI KRIVIČNO DJELO?

U praksi, pravna kvalifikacija ovakvih događaja zavisi od okolnosti slučaja.

Ako se utvrdi nepropisno ili nepažljivo postupanje, najčešće se radi o prekršajnoj odgovornosti, dok u slučajevima gdje postoji namjera vrijeđanja države, podsticanja mržnje ili ozbiljnog oštećenja simbola, može doći i do krivične odgovornosti po Krivičnom zakoniku Crne Gore.

O konačnoj kvalifikaciji odlučuju nadležni organi.

 KO ODLUČUJE?

U ovakvim slučajevima postupanje nadležnih organa odvija se kroz jasno podijeljene faze. Policija je prva na terenu i njen zadatak je da prikupi obavještenja, obezbijedi eventualne dokaze i utvrdi osnovne okolnosti događaja.

Nakon toga, predmet preuzima Osnovno državno tužilaštvo (ODT), koje procjenjuje da li u konkretnom slučaju postoje elementi prekršajnog ili krivičnog djela, odnosno da li ima osnova za dalje procesuiranje.

Konačnu odluku u svakom pojedinačnom slučaju donosi sud, koji na osnovu dokaza i pravne kvalifikacije izriče odgovarajuće sankcije.

U situacijama kada postoji osnov sumnje da je izvršeno krivično djelo, zakon predviđa mogućnost privremenog lišenja slobode, odnosno privođenja ili zadržavanja, dok se u slučajevima koji se tretiraju kao prekršaji najčešće izriču novčane kazne.

 POLITIČKE REAKCIJE 

Navedeni ncident je izazvao oštru političku razmjenu optužbi između Demokratske partije socijalista i Demokrata. Dok DPS tvrdi da je riječ o „napadu na državni simbol i provokaciji”, iz Demokrata poručuju da se radi o „politički motivisanim optužbama i fabrikovanju slučaja”.

Očekuje se da će policija i tužilaštvo utvrditi sve okolnosti slučaja i eventualnu odgovornost učesnika.

Ovakvi događaji, bez obzira na konačan ishod istrage, redovno otvaraju prostor za dodatnu političku polarizaciju u javnom prostoru.