Uprava za državnu imovinu je tokom protekle godine preuzela na čuvanje 155 prevoznih sredstava, koja su prethodno zaplijenjena na osnovu Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, pokazuju podaci Akcije za socijalnu pravdu (ASP) dobijeni zvaničnim putem, saopštili su iz Akcije za socijalnu pravdu.

Foto:aspmne.com

Kako navode, Uprava je preuzela na čuvanje 130 putničkih automobila, 19 teretnih vozila, četvoro motornih sanki, jedan motocikl, ali i jedno plovilo, za koje se navodi da je u veoma lošem stanju.

“Među putničkim vozilima nalaze se i tri poršea i dva lamborđinija, a zbog sumnji da je ta imovina stečena kriminalnim djelatnostima. Među vozilima je i veći broj različitih tipova mercedesa, audija, golfova. Godinu ranije među modelima preuzetim na čuvanje bio je jedan majbah, proizveden 2022. godine”, piše u saopštenju.

Dodaju da u odnosu na teretna vozila, koja je lani Uprava za državnu imovinu preuzela na čuvanje, su i dva traktora, a podaci pokazuju da su, od ukupnog broja preuzetih prevoznih sredstava, za 143 prikazani brojevi registracija, a za 12 se ne navode registarske oznake.

“U odnosu na putnička i teretna vozila sa podgoričkim tablicama je preuzeto na čuvanje 64 vozila, što je oko 45 odsto od ukupnog broja svih vozila uzetih lani na čuvanje”, ističe se u saopštenju.

Broj preuzetih prevoznih sredstava lani je kako dodaju, bio veći u odnosu na 2024. , kada je na čuvanje bilo preuzeto 96 prevoznih sredstava – 79 putničkih vozila, 12 teretnih, 4 motocikla i 1 motor.

 
“Shodno Zakonu o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, o oduzimanju imovinske koristi odlučuje sud, a po predlogu nadležnog tužilaštva”, navodi se u saopštenju.

Kako poručuju, ovim Zakonom je propisano da poslove upravljanja oduzetom imovinskom koristi, predmetima krivičnog djela i predmetima privremeno oduzetim u krivičnom i prekršajnom postupku i imovinom datom na ime jemstva obavlja organ uprave nadležan za upravljanje državnom imovinom, a to je Uprava za državnu imovinu.

“Privremena mjera obezbjeđenja može trajati najduže do pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću”, naglašava se u saopštenju.

Kako poručuju, ako je određena u izviđaju, ukida se ako istraga ne započne od šest mjeseci od određivanja privremene mjere.

Dodaju da, ako je određena u istrazi, ukida se ako u roku od dvije godine optužnica ne stupi na snagu, a protiv istog lica u odnosu na istu imovinu tada se ne može ponovo podnijeti predlog za određivanje privremene mjere.

“Sud može privremenu mjeru ukinuti ako se utvrdi da nije potrebna ili opravdana s obzirom na težinu krivičnog djela, imovinske prilike lica na koje se odnosi ili lica koje je po zakonu to lice dužno da izdržava i okolnosti slučaja koje pokazuju da oduzimanje imovinske koristi neće biti onemogućeno ili znatno otežano do završetka postupka. Sud je može zamijeniti drugom mjerom”, zaključuje se u saopštenju.

Navodi se da je ASP podatke dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.