U našoj zemlji raste nivo dobrovoljnog davalaštva krvi. U prva četiri mjeseca ove godine prikupljene su 7.442 jedinice krvi, od čega je 3.867 dobrovoljnih, koje čine 52% ukupnih donacija. To je u Radio-ordinaciji, povodom 11. maja Nacionalnog dana dobrovoljnih davalaca krvi, saopštila načelnica Odjeljenja za kolekciju krvi Zavoda za transfuziju dr Nela Eraković.

Foto: Ilustracija/Pixabay

"Ako te podatke uporedimo sa istim periodom prošle godine, znači da je ove godine darivano 650 jedinica krvi više, od čega je čak oko 400 od dobrovoljnih davalaca. Ovaj rast će se sigurno pozitivno odraziti na ukupni godišnji procenat dobrovoljnog davalaštva, koji je 2025. iznosio 3,5%. Veoma je važno što se mijenja struktura davalaca. Crna Gora se postepeno približava cilju savremenih zdravstvenih sistema, da krv dolazi prvenstveno od redovnih dobrovoljnih, a ne od porodicnih i namjenskih davalaca", ukazala je dr Eraković.

Što se tiče procenta davalaštva, kako je navela, on je najbolji u Podgorici. Prošle godine iznosio je 4,8%. Na drugom mjestu je Nikšić sa 4, 1% a na trećem su Pljevlja sa 3,5%.

"Da podsjetim da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje 4% davalaštva kao nivo, gde ćemo imati dovoljno krvi da zbrinemo ne samo redovne programe, nego i sva vanredna i urgentna stanja. Što se tiče udjela redovnih dobrovoljnih davalaca, nama je jako bitno da se struktura mijenja nabolje, jer Svjetska zdravstvena preporučuje 100% dobrovoljno davalaštvo kao osnov sigurne krvi i sigurnih zaliha. Na prvom mjestu je Nikšić sa udjelom od 67% dobrovoljnih davalaca krvi, na drugom je Podgorica sa 55% , dok je na trećem Kotor sa 45%. Optimalne zalihe krvi su od presudnog značaja, jer krv nije lijek koji se može proizvesti. Nema alternativu i dobija se tako što će ga jedan čovek donirati drugom. Bolnice moraju biti spremne za hitne situacije, saobraćajne nesreće, teške operacije, komplikacije na porođaju, iznenadna krvarenja. U takvim trenucima, nema vremena da se traže davaoci. Zato krv mora da bude spremna i da čeka na svog pacijenta. Optimalne zalihe omogućuju da se obavljaju planirane operacije i daju terapije bez odlaganja. Onkološki pacijenti, osobe sa hroničnim bolestima, hematološki pacijenti su bolesnici kojima je ovaj lijek potreban svakodnevno. Stoga je izuzetno bitno da zalihe budu stabilne. Važno je znati da krv ima svoj ograničeni rok trajanja. Neke komponente, kao što su trombociti, koji zaustavljaju krvarenje i upravo se daju najtežim pacijentima, onkološkim i hematološkim, svega pet dana. Zato je neophodno da se zalihe stalno obnavljaju i da se održava ravnoteža između potreba i dostupnosti. Optimalne rezerve tog lijeka znače da zdravstveni sistem može reagovati odmah, spasiti živote bez odlaganja i pružiti jednaku šansu za liječenje svakom pacijentu", naglasila je dr Eraković.

Tokom godine, kazala je, dosta se radi na edukaciji, naročito mladih. Medju davaocima, u populaciji između 18 i 30 godina, samo ih je oko 15%.

"Sa predavanjima se počinje već u osnovnim školama, u okviru predmeta Zdravi stilovi života, a nastavlja u srednjim. U trećim i četvrtim razredima učenike edukujemo o tome koliko je značajno darivati krv, koliko je to zdravo za organizam i naravno, bezbjedno. Takođe se radi i sa studentima. Činjenica je da među davaocima nema puno žena, samo 10%. Ove godine, za prva četiri mjeseca, nešto ih je više, 12%. Upravo zato, u budućnosti, u fokusu nam moraju biti mladi i žene", objasnila je dr Eraković.

Podsjetila je da su ljetnji mjeseci veliki izazov kad je riječ o prikupljanju krvi. Tada više apeluju na građane da budu sa njima.

"Organizujemo više akcija dobrovoljnog darivanja krvi, jer je zbog priliva turista, nažalost, i više saobraćajnih nesreća, više povreda i hitnih operacija. Da bi mogli da zbrinemo sve pacijente, rezerve krvi, tokom ljeta, moraju se povećavati. Sa druge strane, tada je smanjen broj davalaca. Sezona je godišnjih odmora, škole ne rade... Sa više akcija koje se organizuju tokom ovog perioda, uspijemo da prevaziđemo taj problem i obezbijedimo stabilne zalihe krvi", informisala je dr Eraković.

Navela je da je Zavod za transfuziju nedavno dobio vozilo za doniranje krvi na terenu.

"Transfuziomobil će nam omogućiti da dođemo do svih manjih mjesnih zajednica i opština u Crnoj Gori, gdje možda ne postoji transfuzijska služba, a gdje ljudi žele da daju krv. Na ovaj način, to će im biti omogućeno. Vozilo je, prema svim savremenim standardima, opremljeno sa tri ležaja za dobrovoljno doniranje krvi. Transfuziomobil je do sada bio parkiran u Podgorici, kod spomenika Svetom Petru Cetinjskom. Bio je takođe na Trgu kod Sahat Kule, zatim na Trgu nezavisnosti, a do 15. maja se nalazimo na Rimskom trgu. Svi koji žele, krv mogu dati u periodu od 10 do 12 časova. Želim da uputim poruku, posebno mladima. Za nas je možda mali taj period od nekih 20-ak minuta, koji izdvojimo da doniramo krv, ali za nekoga, može značiti godine života. Tako da upućujem apel svima koji se dobro osećaju, koji su zdravi, da dođu do nas, odvoje to kratko vrijeme, doniraju krv i pokažu humanost i solidarnost. Jedino tako, svi zajedno, možemo učiniti ovaj zdravstveni sistem sigurnim i obezbijediti jedini lijek koji nema alternativu za one kojima je neophodan. Treba imati na umu da krv uvijek mora da čeka pacijenta, a nikako da je obratno. I to je jedan od osnovnih postulata kojim se rukovodimo u Zavodu. Upravo ta sigurna jedinica krvi koja je spremna i čeka pacijenta obezbjeđuje sigurno liječenje i daje potporu zdravstvenom sistemu svake države", naglasila je dr Eraković.

Najavila je da će povodom 11.maja, Nacionalnog dana dobrovoljnih davalaca krvi u Crvenom krstu Crne Gore, u 12h, biti organizovana svečanost na kojoj će najzaslužniji za doprinos i razvoj dobrovoljnog davalaštva, kao djelatnosti od nacionalnog značaja, dobiti nagrade Ministarstva zdravlja.

"Najbolji dobrovoljni davaoci krvi koji će primiti priznanje su: Novica Pajković, Fahrudin Dervišević, Vukota Jašović, Vladimir Kilibarda, Rakočević Zoran, Gašić Blažo, Golubović Željko, Radan Kostić, Goran Milošević, Jasmin Ćosić i Savo Klakor. Najaktivniji klubovi dobrovoljnih davalaca krvi su Udruženje dobrovoljnih davalaca Podgorica, Mladi i veterani i Klub davalaca krvi Piva. Za profesionalni doprinos u oblasti transfuzijologije nagrade će dobiti transfuziolog doktor Budimir Ivanović i transfuzer Darka Milović Kovačević. Za doprinos u oblasti vaspitno-motivacionog rada nagrađeni su Marina Ranić iz Berana i Gojko Šestović iz Bijelog Polja, a za društveno odgovoran doprinos u oblasti dobrovoljnog davalaštva krvi Hotel ,,One Only Portonovi", Dom zdravlja Andrijevica, Srednja mješovita škola ,,Braća Selić" i Opština Tivat", nabrojala je dr Eraković.

Prema riječima dobrovoljnog davaoca krvi iz Podgorice Emira Hadžimušovića, darivanje tog lijeka jedna je od najkonkretnijih stvari koje možete učiniti za drugog čovjeka.

,,Ja sam počeo ne iz herojstva, nego iz potrebe. Dobio sam poziv i odazvao se. I tada sam shvatio da je to najjednostavniji način da pomognete nekome, bez novca, bez posebnih vještina. Samo vi i tridesetak minuta vašeg vremena. Od tada sam dao krv više od 20 puta i svaki put je osjećaj isti - da ste uradili nešto što zaista ima vrijednost. Na Univerzitetu Donja Gorica pokrenuli smo akcije davanja krvi prije nekoliko godina. Do danas smo prikupili više od 200 doza. Znači da smo kao zajednica pomogli ili potencijalno spasili stotine života. I to nije statistika, to su stvarni ljudi. Kolege su nastavile tu priču, a profesori daju primjer. Porodice, prijatelji i kolege se uključuju. I svaki novi davalac postaje motivacija za sljedećeg. Tako se gradi kultura solidarnosti. Znam da postoji oklijevanje i predrasude. Postoji strah od igle. Shvatili smo da su mladi nedovoljno informisani. Uspijevali smo kroz edukacije da razbijemo predrasude o potencijalnim problemima nakon davanja krvi - da može da izazove zavisnost, da se može dobiti neka zarazna bolest itd. Postigli smo da mladi ljudi shvate da je ovaj proces potpuno bezbjedan", naveo je Hadžimušović.

Podsjetio je da davanje krvi traje oko desetak minuta i da se organizam brzo oporavlja.

"Dobijate i osnovni zdravstveni pregled i tako provjeravate svoje zdravlje. Potrebno je samo da imate najmanje 18 godina, da ste dobrog zdravstvenog stanja i da se malo bolje hidrirate toga dana. Sve ostalo je organizovano u Zavodu. Živimo u vremenu kada se često govori o solidarnosti, ali, solidarnost nije samo riječ. Solidarnost je kada odvojite vrijeme, pružite ruku i konkretno pomognete. Negdje neko, u ovom trenutku, čeka na vašu krv. Zato imam jednostavnu - molbu - svratite u najblizu sluzbu za transfuziju i dajte krv, makar jednom. Moguće je da cete se vratiti opet. Ja se vraćam već deset godina. Hvala svima koji daruju krv! Vi ste tihi heroji", poručio je Emir Hadžimušović.