Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda utvrdila je značajne propuste u postupanju nadležnih institucija prema maloljetniku bez roditeljskog staranja, koji je godinama bio prepušten sistemu socijalne zaštite, a tokom tog perioda više puta je pokušavao da se ubije, boravio u psihijatrijskim ustanovama i pritvoru, bez adekvatne i kontinuirane zaštite mentalnog zdravlja i jasne starateljske podrške.

Foto: Ilustracija/Pixabay

U mišljenju koje potpisuje zamjenica Zaštitnika Snežana Mijušković, navodi se da je maloljetniku povrijeđeno pravo na adekvatnu porodično-pravnu zaštitu, kao i pravo na specijalizovanu zdravstvenu zaštitu prilagođenu njegovom uzrastu i psihičkom stanju.

Postupak je pokrenut nakon pritužbe advokatice, branioca po službenoj dužnosti maloljetnika, koja je ukazala na moguće nezakonito lišenje slobode i smještaj dječaka u psihijatrijsku ustanovu bez odgovarajuće sudske odluke i bez formalne saglasnosti organa starateljstva.

U pritužbi je navedeno da je maloljetnik u jednom trenutku u optužnom aktu označen kao lice u bjekstvu, iako se nalazio u psihijatrijskoj ustanovi sa ograničenim kretanjem.

Advokatica je dodatno upozorila i na pokušaje samopovređivanja i suicida, kao i na neadekvatne uslove tokom boravka u pritvoru.

„Radi se o maloljetniku bez adekvatne roditeljske zaštite, koji je u potpunosti prepušten brizi države“, navodi se u dokumentaciji dostavljenoj Zaštitniku.

Više pokušaja suicida i samopovređivanje

Iz izvještaja proizilazi da je dječak godinama bio u sistemu socijalne zaštite, najprije u Dječjem domu „Mladost“ u Bijeloj, zatim u hraniteljskoj porodici, a potom u JU Centar „Ljubović“, gdje je boravio oko dvije godine.

Institucije su evidentirale česta bjekstva iz ustanova, konzumiranje psihoaktivnih supstanci i izvršenje više krivičnih djela, uglavnom krađa.

Tokom boravka u zatvoru i pritvoru maloljetnik je više puta pokušao suicid, nakon čega je hospitalizovan u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru.

Prilikom obilaska predstavnika Zaštitnika u UIKS-u, maloljetnik je naveo da ima suicidne misli, da prima terapiju i da se ranije samopovređivao.

„Tokom razgovora potvrđeno je postojanje izraženih psihičkih poteškoća, terapije, suicidnih misli, kao i tragova ranijeg samopovređivanja, što dodatno ukazuje na visok stepen njegove ranjivosti“, navodi se u mišljenju Ombudsmana.

 
Maloljetnik je tokom razgovora rekao da nema adekvatnu odjeću ni osnovne higijenske potrepštine i da želi da bude smješten u samostalnoj prostoriji.

Deset mjeseci bez zakonskog staraoca

Posebno zabrinjavajućim ocijenjeno je to što dječak, prema nalazima inspekcije, gotovo deset mjeseci nije imao zakonskog staraoca.

Kako se navodi, prethodnom staraocu prestao je radni odnos u januaru 2025. godine, dok je novi staralac imenovan tek u oktobru iste godine.

„Dijete bez roditeljske brige, koje je već bilo u riziku zbog ponašanja i mentalnog zdravlja, neadekvatnom zaštitom dovedeno je u položaj neizvjesnosti i pravne nesigurnosti“, upozorio je Zaštitnik.

Inspekcijski nadzor Ministarstva socijalnog staranja utvrdio je i niz nepravilnosti u radu Centra za socijalni rad, i to od neažurnih individualnih planova zaštite, preko izostanka sistemskog praćenja slučaja, do davanja saglasnosti za smještaj bez formalne odluke staratelja.

Komisija Ministarstva konstatovala je da nije postojao multidisciplinarni pristup, da nije formiran stručni tim za rad sa maloljetnikom i da nije obezbijeđena adekvatna koordinacija između institucija.

Smještaj na psihijatriju bez jasne saglasnosti

Zaštitnik je posebno problematizovao činjenicu da u dokumentaciji nije pronađena formalna i nedvosmislena saglasnost organa starateljstva za smještaj dječaka u psihijatrijsku ustanovu.

„Komunikacija između nadležnih subjekata ostvarena je putem mejla, bez odgovarajuće formalizacije i preciznog evidentiranja saglasnosti, što može dovesti u pitanje pravnu sigurnost i potpunu zaštitu prava maloljetnika“, navodi se u dokumentu.

Ombudsman upozorava da zdravstvene ustanove imaju obavezu da prije ili odmah nakon prijema maloljetnika obezbijede komunikaciju sa starateljem i pribave njegovu saglasnost, osim u hitnim situacijama koje moraju biti jasno dokumentovane.

U mišljenju se konstatuje i da Crna Gora nema adekvatne kapacitete za dječju i adolescentnu psihijatriju, zbog čega su maloljetnici sa ozbiljnim psihičkim problemima smještani u ustanove namijenjene odraslima.

„Smještaj maloljetnika u ustanove koje primarno pružaju usluge odraslim licima ne može se smatrati optimalnim rješenjem sa stanovišta najboljeg interesa djeteta“, upozorava Zaštitnik.

Zbog svega toga, Ombudsman je Ministarstvu zdravlja preporučio hitno unapređenje sistema dječje i adolescentne psihijatrije, uključujući formiranje posebne ustanove ili odjeljenja za djecu i adolescente sa mentalnim poteškoćama.

Ministarstvu socijalnog staranja preporučeno je da precizno definiše nadležnosti inspekcijskih organa u dijelu primjene Porodičnog zakona, dok je Centru za socijalni rad naloženo kontinuirano praćenje psihičkog i zdravstvenog stanja maloljetnika i izrada individualnog plana zaštite i podrške.

„U slučajevima ovakve složenosti nije dovoljno formalno postupanje, već je neophodan proaktivan, planski i individualizovan pristup“, zaključuje se u mišljenju Zaštitnika.