Crnu Goru je napustilo preko 14.000 ruskih državljana, pokazuju neke procjene. U našoj državi ranije je bilo registrovano nešto više od 21.000 državljana Ruske Federacije, ali su oni nakon uvođenja sankcija njihovoj matičnoj državi počeli da napuštaju Crnu Goru i procjenjuje se da se njih preko 70 odsto odselilo, najviše u Srbiju i Španiju.

 Foto: Ilustracija/Pixabay

Osim sankcija koje je Crna Gora uvela Rusiji, ruske državljane, ali i druge strance, za ostanak u našoj zemlji dodatno demotiviše rigorozni Zakon o strancima, ali i loša poslovna klima. Ove barijere uslovile su novi talas odlaska stranaca iz Crne Gore prema zemljama Evropske unije (EU).

– Prije neki dan slavili smo Dan nezavisnosti Crnoj Gore, države koja je bogata i resursima i ljudima. Naš narod zahvalan je za mogućnost da ovdje nastavi svoj život iz raznih razloga, ali uložili smo našu nadu u Crnu Goru i vjerovali da je prisustvo stranaca veoma bitno za razvoj bilo koje države. Međutim, u prethodne dvije-tri godine došlo je do veoma teškog razočaranja jer je situacija za nas postala veoma loša i više barijera onemogućava da planiramo život u Crnoj Gori – kaže za "Dan" Natalija Gerasimova, vlasnica kompanije Navus, čija je djelatnost registracija stranih firmi.

Ona se pita šta je cilj rigoroznih mjera države i da li je posrijedi strategija da slovenski narod ode iz Crne Gore i odseli se u Srbiju ili Španiju.

– Jedan od razloga za odlazak svakako je i ovdašnji bankarski sistem: sam po sebi, ovaj sistem je u razvoju i još uvijek na veoma niskom nivou, pa je teško otvoriti i običan račun. Otvara se preduzeće, ali banka neće da otvori račun. Na sajtu Centralne banke piše da turista može otvoriti račun u banci, ali to nije tako u praksi.

Stranac ne može otvoriti račun osim ako slučajno ima poznanstvo ili nekoga na šalteru u banci da mu izađe u susret. Primjera radi, prosječna zarada IT menadžera je 2.000–5.000 eura mjesečno, ali bankama to izgleda nije interesantno, ili postoji neki drugi razlog za to. Zbog digitalizacije je pao sistem CRPS-a u Poreskoj upravi i sada niko ne razumije o čemu se radi, niti može da otvori preduzeće, niti da promijeni bilo šta u njemu – istakla je Gerasimova.

Gerasimova: Hiljadama stranaca traže nepostojeće potvrde

Kako je dodala, veoma je čudno zašto se ne koristi stari sistem u situaciji kada novi sistem još nije zaživio.

– Bilo bi logično da se jedan period koriste oba sistema. Usklađivanje dokumentacije već smo prošli 2021. godine i sada moramo opet. Za svako preduzeće mora minimalno da se plati 49 euro taksi, 80 euro token, i to ako radiš sam, a na kraju to ispadne 200–250 eura za svakog. Mi plaćamo poreze i doprinose, ali nemamo medicinskog osiguranja, od doprinosa u PIO nemamo koristi, što znači da naše plaćanje ide na račun Crne Gore (to nije problem), ali za nas to ništa ne znači. U MUP-u nema službe za informacije koja bi pojasnila uslove za dobijanje i produženje boravišne dozvole. Smanjili su broj dana za podnošenje podneska, sada provedemo u MUP-u 3–4 sata za obični podnesak – ukazala je Gerasimova.

Ističe da je loš i moratorijum na kupovinu–prodaju nepokretnosti zbog statusa da su nelegalizovani.

– Mnogi ruski državljani više ne mogu da koriste svoje nepokretnosti zbog toga što je njihova vrijednost manja od 150.000 eura, što znači da ne mogu boraviti u toj nepokretnosti više od 90 dana u godine. To je loša situacija za buduće investicije, posebno na sjeveru – smatra Gerasimova.

Posebno se osvrnula na najavu o uvođenju viza Rusima u Crnoj Gori.

– Ako za Ruse bude uveden vizni režim, mi nećemo moći da otvaramo račune da bismo poslovali, nećemo dobijati medicinsku pomoć, i to znači da idemo tamo gdje sve to možemo – Španija i Portugal, isto sa vizama, a bez viza – Srbija. Iz Crne Gore je otišlo oko 80 odsto državljana Ruske Federacije, Bjelorusije i Ukrajine, a zatvoreno je oko 200 preduzeća – kazala je Gerasimova.

Ukazuje i na probleme sa inspekcijama, te da bukvalno ne znaju koju im dokumentaciju traže.

– Inspekcija očigledno ne dolazi zbog regulative, već da bi napisali kaznu. Svi mi koji smo došli u Crnu Goru mislili smo da smo ovdje poželjni. Došli smo sa djecom i željom da ovdje nastavimo život, ali izgleda da naše prisustvo u Crnoj Gori nije poželjno. Uvođenje viza i svi ostali nabrojani razlozi (zakon o strancima, banke, zdravstvena zaštita...), sve to tjera Ruse da iz Crne Gore idu u Španiju, Italiju, Argentinu..., gdje je sa manje para i više sigurnosti mogu nastaviti život sa svojim porodicama – rekla je Gerasimova.

Krajem prošle godine registrovano 100.000 stranaca

U Crnoj Gori je krajem prošle godine boravilo oko 100.000 stranaca sa regulisanim statusom, pri čemu su najveće grupe činili državljani Srbije, Rusije i Turske. Aktuelni propisi donose strože uslove, poput minimalnog praga od 150.000 eura za sticanje prava na boravak po osnovu vlasništva nad nekretninama. Prema ranije objavljenim podacima MUP-a, koji su u međuvremenu sigurno pretrpjeli izmjene, najveći broj prijavljenih stranaca činili su državljani Srbije (oko 24.500), Rusije (oko 21.000) i Turske (oko 13.000).