Politička kriza u Glavnom gradu ušla je u novu fazu nakon ostavke predsjednice Skupštine Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović. Dok vlast tvrdi da je riječ o pokušaju zaštite institucija od političkog cirkusa, opozicija ocjenjuje da je na djelu unaprijed pripremljen scenario za uvođenje prinudne uprave. U narednih 30 dana biće jasno da li Podgorica dobija novu skupštinsku većinu ili ulazi u period institucionalne neizvjesnosti.

Foto: Skupština Glavnog grada

Vukčević: Podgorica pred tri moguća scenarija

Nakon ostavke predsjednice Skupštine Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović, Podgorica ulazi u period političke neizvjesnosti, a prema riječima advokata Miloša Vukčevića, pred lokalnom vlašću su tri moguća scenarija – formiranje nove većine, nastavak institucionalne blokade ili uvođenje prinudne uprave i raspisivanje novih izbora.

“Po Zakonu o lokalnoj samoupravi i Statutu Glavnog grada, Skupština ima rok od 30 dana da izabere novog predsjednika Skupštine Glavnog grada. U tom periodu sjednicama predsjedava potpredsjednik ili odbornik određen poslovnikom, kako ne bi došlo do potpune blokade rada parlamenta”, pojasnio je Vukčević za CdM.

Kako ističe, trenutno postoje tri realna politička ishoda.

Prvi scenario podrazumijeva formiranje nove većine i izbor novog predsjednika Skupštine.

“Ako dio sadašnje vlasti i opozicije formalizuje novu većinu, moguće je relativno brzo izabrati novog predsjednika Skupštine i nastaviti mandat bez izbora. To bi značilo i političko ‘preslaganje’ vlasti u Podgorici”, naveo je Vukčević.

Druga mogućnost je nastavak postojeće “pat pozicije”, odnosno produžena institucionalna blokada.

“Ukoliko nijedna strana ne obezbijedi potrebnu većinu, Skupština može ući u produženu institucionalnu blokadu. Upravo na to ukazuju izjave da trenutno postoji politički vakuum i neformalna većina bez jasnog dogovora”, rekao je on.

Treći scenario, prema njegovim riječima, jeste uvođenje prinudne uprave i raspisivanje novih lokalnih izbora.

“Ako Skupština ne bude mogla da funkcioniše ili da izvršava zakonske obaveze, država može pokrenuti mehanizam raspuštanja lokalnog parlamenta i uvođenja odbora povjerenika, odnosno prinudne uprave, nakon čega bi uslijedili novi lokalni izbori. Ta mogućnost se već javno pominje među političkim akterima”, kazao je Vukčević.

On smatra da ostavka Jelena Borovinić Bojović predstavlja politički pritisak na aktere vlasti i opozicije da pokažu postoji li stabilna većina u Podgorici.

“Politički gledano, ostavka Jelene Borovinić Bojović djeluje kao pokušaj da se izvrši pritisak na političke subjekte da konačno pokažu postoji li stabilna većina ili ne. Sada više nije moguće održavati neformalnu situaciju – u narednih mjesec dana moraće se pokazati da li Podgorica ima funkcionalnu vlast ili ide ka novim izborima”, zaključio je Vukčević za CdM.

Produbljena politička kriza

Ostavka predsjednice Skupštine Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović dodatno je produbila političku krizu u Podgorici i otvorila pitanje da li se Glavni grad nalazi na korak od uvođenja prinudne uprave.

Nakon višemjesečnih sukoba unutar nekadašnje parlamentarne većine, optužbi o političkim trgovinama i pokušajima prekrajanja izborne volje, Podgorica se suočava sa scenarijem u kojem lokalni parlament može ostati bez funkcionalne većine, ali i bez jasnog političkog dogovora o tome ko bi mogao upravljati gradom.

Borovinić Bojović je odluku obrazložila tvrdnjom da je u lokalnom parlamentu nastao politički vakuum.

„Stvoren je politički vakuum, pa i nakon izvjesnog vremena i dalje imamo status kvo u funkcionisanju opozicije“, kazala je ona.

Prema njenim riječima, politička scena u Podgorici sada je podijeljena na tri bloka – vladajuću koaliciju, opoziciju predvođenu DPS-om i DNP koji je napustio vlast.

Ona tvrdi da su aktuelne okolnosti otvorile prostor za opstrukcije, manipulacije, sabotaže i nagađanja, te poručila da ne želi da gradski parlament postane prostor za političke trikove.

„U cilju raščišćavanja situacije, obavještavam javnost da podnosim ostavku na mjesto predsjednice Skupštine opštine Glavnog grada“, poručila je Borovinić Bojović.

Međutim, upravo ta formulacija – raščišćavanje situacije – postala je povod za nove političke optužbe i tumačenja da se iza cijelog procesa krije plan za uvođenje prinudne uprave.

Opozicija: Scenario dogovoren unaprijed

Najdirektniji u optužbama bio je šef Kluba odbornika DPS-a Andrija Klikovac, koji tvrdi da je plan o prinudnoj upravi već dogovoren.

„Plan o prinudnoj upravi je dogovoren u kabinetu Milojka Spajića, a u prisustvu gradonačelnika Saše Mujovića i odbornice od danas Jelene Borovinić Bojović“, saopštio je Klikovac.

On tvrdi da se Podgorica svjesno uvodi u institucionalnu krizu kako bi Vlada preuzela kontrolu nad Glavnim gradom.

„Ne ide se u EU sa prinudnom upravom u glavnom gradu Crne Gore“, poručio je Klikovac.

Slične ocjene dolaze i iz Evropskog saveza. Odbornik Miloš Mašković smatra da je ostavka zapravo priznanje da vlast više nema većinu.

„Borovinić Bojović napušta brod koji tone i ovim potezom priznaje ono što javnost odavno zna – da aktuelna vlast u Podgorici više nema većinu, legitimitet ni političku stabilnost da upravlja Glavnim gradom“, naveo je Mašković.

On tvrdi da je cilj aktuelne vlasti da bez političkog legitimiteta nastavi da upravlja novcem građana Podgorice.

Ni iz DPS-a ne kriju uvjerenje da je prinudna uprava realan scenario. U saopštenju Odbora DPS-a Glavnog grada navodi se da je ostavkaklasično bjekstvo od smjen, ali i potvrda da je interes državne vlasti upravo uvođenje prinudne uprave.

Vlast odbacuje optužbe

Sa druge strane, predstavnici vlasti tvrde da opozicija pokušava da destabilizuje rad parlamenta i bez izbora preuzme vlast u Podgorici.

Odbornik Demokrata Mitar Paunović saopštio je da sada postoji zakonski rok od 30 dana da se izabere novi predsjednik Skupštine.

„Neka oni koji mjesecima tvrde da imaju većinu pokažu da li tu većinu zaista i imaju“, rekao je Paunović.

On tvrdi da opozicija pokušava darazličitim mahinacijama i kroz izbore i imenovanja preuzme vlast u Glavnom gradu bez održavanja izbor.

Odbornica NSD-a Jelena Milošević poručila je da ne može dozvoliti povratak DPS-a, dok iz PES-a tvrde da politička kriza neće ugroziti realizaciju projekata u Podgorici.

Ipak, najznačajniju izjavu dao je gradonačelnik Saša Mujović, koji pominje mogućnost prinudne uprave.

„Opozicija ima priliku da se grupiše, legitimiše i izabere novog predsjednika Skupštine. Opcija je i prinudna uprava“, kazao je Mujović.

Ta rečenica dodatno je podgrijala sumnje opozicije da je scenario već pripremljen.

U Skupštini Glavnog grada je 59 odbornika. Vlast je do izlaska DNP-a i Slobodne Crne Gore imala 31 odbornika a činili su je Pokret Evropa sad (PES) i Demokrate sa 14 predstavnika, partije bivšeg Demokratskog fronta (čiji je dio DNP) s manjim partnerima imaju 13 odbornika, a Pokret za Podgoricu četiri.

Slobodna ima jednog odbornika, a DNP četiri. Nakon njihovog izlaska iz podgoričke vlasti vladajuća koalicija ima 26 odbornika. Odbornik Slobodne je prešao u Novu srpsku demokratiju (NSD), pa većina ima 27 odbornika, pa joj je potrebna podrška najmanje tri opoziciona odbornika da bi opstali.

Rok od 30 dana da se izabere novo rukovodstvo

Prema zakonskim procedurama, nakon ostavke predsjednika Skupštine lokalnog parlamenta odbornici imaju rok od 30 dana da izaberu novo rukovodstvo.

Ukoliko do toga ne dođe, otvara se prostor za dalje institucionalne korake koji mogu voditi raspuštanju parlamenta i uvođenju prinudne uprave.

Dodatnu neizvjesnost unosi činjenica da ni unutar dosadašnje većine više nema jedinstva. Pokret za Podgoricu otvoreno se distancirao od poteza Borovinić Bojović.

Odbornik tog pokreta Miloš Krstović ocijenio je da je ostavka čin rušenja Saše Mujovića kao gradonačelnika.

„Mi smo predložili da izaberemo potpredsjednika kako bismo očuvali funkcionalnost Skupštine. Time bi se udaljili od uvođenja prinudne uprave“, rekao je Krstović.

Njegova izjava pokazuje da ni među partnerima bivše većine ne postoji saglasnost o tome kojim putem Podgorica treba da ide.

Da li je prinudna uprava realnost?

Iako je formalno još moguće formirati novu skupštinsku većinu i izabrati predsjednika parlamenta, političke poruke koje stižu od vlasti i opozicije pokazuju nepovjerenje i gotovo potpun izostanak prostora za kompromis.

Vlast optužuje opoziciju za pokušaj prekrajanja izborne volje, opozicija tvrdi da vlast svjesno proizvodi haos kako bi otvorila vrata prinudnoj upravi.

U ovom trenutku djeluje da više niko ne govori o političkoj stabilnosti, već isključivo o kontroli institucija i raspodjeli moći.

Zbog toga se pitanje prinudne uprave više ne posmatra kao politička spekulacija, već kao realna mogućnost koja zavisi od jednog ključnog faktora – da li će u narednih mjesec dana neko uspjeti da obezbijedi funkcionalnu većinu u podgoričkom parlamentu.

Ako se to ne dogodi, Podgorica bi mogla ući u institucionalnu krizu sa Vladom Crne Gore kao konačnim arbitrom političkog raspleta u Glavnom gradu.