Vlada je na posljednjoj sjednici razmatrala dvije uredbe kojima se pooštravaju pravila za higijenu hrane i materijale koji dolaze u kontakt sa namirnicama, uz strože kontrole, obaveznu sljedljivost proizvoda i primjenu HACCP sistema.

Foto: Ilustracija/Pixabay

Ovim uredbama se definišu pravila o higijeni hrane i materijalima koji dolaze u kontakt sa hranom, a koje predviđaju strože obaveze za proizvođače, distributere i ugostiteljske objekte, kao i novčane kazne do 10.000 eura za nepoštovanje propisa.

Riječ je o Uredbi o materijalima i predmetima koji dolaze u kontakt sa hranom i Uredbi o higijeni hrane, kojima se, kako se navodi, dodatno usklađuje domaće zakonodavstvo sa standardima Evropske unije EU i jača zaštita zdravlja potrošača, prenosi CdM.

Novim pravilima posebno se uređuje način proizvodnje, označavanja, distribucije i kontrole ambalaže i predmeta koji dolaze u kontakt sa hranom, ali i higijenski standardi u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije prehrambenih proizvoda.

“Subjekat u poslovanju hranom dužan je da obezbijedi da sve faze proizvodnje, prerade i distribucije hrane koje su pod njegovom kontrolom ispunjavaju propisane zahtjeve higijene”, piše u uredbi.

Poseban fokus stavljen je na takozvane aktivne i inteligentne materijale za pakovanje hrane, odnosno ambalažu koja može produžiti rok trajanja proizvoda ili reagovati na promjene u okruženju hrane.

Uredbom je precizirano da takvi materijali ne smiju izazvati promjene u sastavu ili organoleptičkim karakteristikama hrane prikrivanjem kvarenja hrane, što bi moglo dovesti potrošača u zabludu.

Takođe, svi materijali i predmeti koji dolaze u kontakt sa hranom moraće da budu proizvedeni tako da, u normalnim uslovima korišćenja, ne prenose sastojke na hranu u količinama koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi, promijeniti sastav hrane ili uticati na njen ukus, miris i kvalitet.

Osim toga uvodi se i obavezna sljedljivost proizvoda kroz sve faze proizvodnje i distribucije. To znači da će proizvođači i distributeri morati da vode preciznu evidenciju o tome od koga nabavljaju materijale i kome ih dalje isporučuju.

“Subjekat u poslovanju dužan je da obezbijedi u svim fazama sljedljivost materijala i predmeta radi lakše kontrole, povlačenja neusaglašenih proizvoda, informisanja potrošača i utvrđivanja odgovornosti”, piše u uredbi.

Kada je riječ o higijeni hrane, uredba posebno naglašava obaveznu primjenu HACCP sistema, odnosno procedura za identifikaciju i kontrolu rizika u proizvodnji hrane.

HACCP principi, između ostalog, podrazumijevaju identifikaciju opasnosti, određivanje kritičnih kontrolnih tačaka, uspostavljanje procedura praćenja i korektivnih mjera, kao i vođenje dokumentacije.

“Subjekat u poslovanju hranom dužan je da uspostavi, sprovodi i održava trajne postupke zasnovane na HACCP principima”, navodi se u tekstu uredbe.

Novim propisima uređeni su i zahtjevi za objekte, prostorije, opremu, vodosnabdijevanje, održavanje hladnog lanca, uklanjanje otpada, ličnu higijenu zaposlenih, obuku radnika i transport hrane.

Posebno je naglašeno da hrana koja se uvozi u Crnu Goru mora ispunjavati iste higijenske standarde kao i hrana proizvedena u zemlji ili standarde koji su sa njima ekvivalentni.

Organ uprave nadležan za bezbjednost hrane dobija dodatna ovlašćenja, pa će, ukoliko se pojave novi dokazi da određeni materijali ili predmeti predstavljaju rizik po zdravlje ljudi, moći privremeno da obustavi ili ograniči njihovu upotrebu.

Za nepoštovanje propisa predviđene su novčane kazne od 500 do 10.000 eura za pravna lica, dok će odgovorna lica u kompanijama moći biti kažnjena iznosima do 1.000 eura. Kazne su predviđene i za preduzetnike i fizička lica.

Kazne će, između ostalog, biti izricane za neprimjenjivanje higijenskih standarda, nepostojanje HACCP sistema, nepravilno označavanje proizvoda, nevođenje evidencije i nedostatak dokumentacije o sljedljivosti proizvoda.