Bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, Vesna Medenica, kazala je danas pred Apelacionim sudom da se ne osjeća krivom za optužbe da je zloupotrijebila položaj kada nije suspendovala sudiju Milosava Zekića po anonimno pritužbi građana i poručila da bi, da se ponovo nađe u istoj situaciji, postupila na identičan način, piše Pobjeda.

Foto: PR centar 

“Spremna sam sve da pretrpim i mnogo više nego što su drugi mislili. Ne osjećam se krivom i opet, kada bih bila na funkciji, na isti način bih postupila”, kazala je Medenica na sjednici Apelacionog suda tokom razmatranja žalbi Specijalnog državnog tužilaštva i njene odbrane na prvostepenu presudu.

Viši sud u Podgorici je u oktobru prošle godine po drugi put osudio Medenicu na šest mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.

Prema optužbama Specijalnog državnog tužilaštva, ona je kao predsjednica Vrhovnog suda omogućila tadašnjem sudiji Osnovnog suda u Rožajama, Milosavu Zekiću, da ne bude privremeno udaljen sa funkcije iako se protiv njega vodio krivični postupak.

Tužilaštvo je tvrdilo da je nezakonito arhivirala predmet i time spriječila pokretanje procedura koje bi mogle dovesti do njegove suspenzije.

Komentarišući prvostepenu presudu, Medenica je navela da je, čitajući ranije ukidno rješenje Apelacionog suda, stekla utisak da u pravosuđu i dalje postoje sudije koje „imaju pravilne pravničke rezonove“.

Ona je odbacila tvrdnje tužilaštva da pokušava da odgovornost prebaci na druge, navodeći da je upravo tužilaštvo identifikovalo sekretarku Sudskog savjeta kao osobu koja nije proslijedila pritužbu građana nadležnom organu.

Medenica je tokom izlaganja posebno kritikovala postupanje tužilaštva, tvrdeći da je nakon svjedočenja jedne od svjedokinja očekivala odustajanje od daljeg gonjenja, ali da je nakon konsultacija tužiteljke uslijedio pokušaj da se optužba održi novim pravnim konstrukcijama.

 
“Nakon svjedočenja Vuksanovićke svi u sudnici smo očekivali da tužilac odustane od krivičnog gonjenja. Međutim postupaju ća tužiteljka je zatražila pauzu i otišla na konsultacije sa sudijom Apelacionog suda koja je ranije bila tužiteljka. Ovo ne pričam napamet”, kazala je Medenica.

Ona je istakla da je kojim slučajem neki sudija dolazio kod nje na konsultacije dok je bila predsjednica Vrhovnog suda, za ono za šta je danas terete imala bih još jedno krivično djelo – zloupotrebu službenog položaja podstreka.

Govoreći o suštini optužbi, Medenica je tvrdila da je postupala isključivo u skladu sa zakonom i da je podnesak građana bio anoniman, te da je istovremeno dostavljen i Sudskom savjetu, koji je bio nadležan da postupa u tom slučaju.

“Postupila sam po onome što me zakon obavezivao i sve je to uredno zavedeno u Vrhovnom sudu. Danas možete pronaći više od 300 sličnih anonimnih pritužbi na sudije. Nisam bila lovac na sudije, već sam željela da sudije slobodno formiraju mišljenje i primjenjuju zakon shodno svom sudijskom uvjerenju”, navela je ona.

Medenica je osporila i pravnu konstrukciju optužnice, navodeći da joj se na teret stavlja propust iz februara 2019. godine, dok se posljedice tog navodnog propusta vezuju za događaje koji su uslijedili mnogo kasnije.

“Srećna sam što znam šta je odgovornost i što me um služi sa ovoliko godina. Spremna sam da budem žrtva za one koji smatraju da treba da budem žrtva za bolju Crnu Goru. Moji su bili nosioci Partizanske spomenice i ginuli za ovu zemlju, pa mogu i ja”, poručila je ona.

Predmet protiv Medenice pokrenut je nakon optužnog predloga Specijalnog državnog tužilaštva iz 2022. godine.

Tužilaštvo je tvrdilo da je arhiviranjem predmeta vezanog za sudiju Zekića omogućila da on nastavi da obavlja sudijsku funkciju i prima zaradu i nakon što su postojali uslovi za pokretanje postupka za njegovo udaljenje sa funkcije.

Odbrana je tokom cijelog postupka insistirala da za eventualnu suspenziju sudije nije bila nadležna predsjednica Vrhovnog suda, već Sudski savjet, te da nije dokazano da je Medenica svojim postupanjem pribavila bilo kakvu korist Zekiću.

Apelacioni sud će nakon razmatranja žalbi donijeti odluku da li će potvrditi, preinačiti ili ukinuti prvostepenu presudu.