Crna Gora je najdalje odmakla u procesu evropskih integracija i ima najveće šanse da bude sljedeća članica Evropske unije, ali na tom putu i dalje stoje otvorena pitanja sa susjednom Hrvatskom, koja će morati da se riješe.

Foto: Kabinet Predsjednika CG

Da Zagreb očekuje napredak u zatvaranju bilateralnih sporova i da će od toga zavisiti ispunjavanje završnih mjerila i zatvaranje nekoliko pregovaračkih poglavlja juče je iz Tivta poručio predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković. 

On je jedan od lidera koji je uzeo učešće na juče održanom Samitu Evropska unija – Zapadni Balkan, a na marginama tog skupa imao je sastanak sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem. Kako je saopšteno, dvojica premijara razgovarali su o evropskom putu Crne Gore, ekonomskoj saradnji i politici proširenja Evropske unije. Jedna od važnih tema bilo je i rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.

Hrvatski premijer kazao je da je Crna Gora najviše napredovala u otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja, ali i napomenuo da sa hrvatske strane postoje određeni preduslovi i očekivanja u pogledu rješavanja otvorenih pitanja kako bi se stvorile pretpostavke da se pregovori završe.

 – Jasno smo naznačili naša očekivanja. Prvo očekivanje je obeštećenje logoraša – tema za koju želimo postizanje bilateralnog sporazuma. Drugo je nastavak rada na pronalaženju 14 nestalih osoba iz Domovinskog rata. Treće je da Crna Gora nastavi sa procesuiranjem ratnih zločina. Takođe, očekujemo i veće napore u rješavanju imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica u Crnoj Gori, postupak pred sudovima je otežan – saopštio je Plenković.

Kako je dodao, na sastanku sa Spajićem otvorena su i ostala pitanja koja opterećuju odnose dviju država i čije konačno rješavanje se očekuje.

– Od ostalih tema, jasno smo naznačili i poziciju spomen-ploče u Morinju, koja treba da bude dugotrajno sačuvana. Potom, pitanje imena bazena u Kotoru, povrat školskog broda "Jadran" i, konačno, pokretanje razgovora o pitanju granice. Ako se ovi preduslovi ispune, doći će do daljeg napretka u vezi sa poglavljima 31, 23 i 24 – jasan je predsjednik hrvatske vlade.

Istakao je i da Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore.

– U Crnoj Gori živi nešto manje od šest hiljada Hrvata. Želimo da Crna Gora bude stabilna, funkcionalna i da se integriše u EU – naveo je Plenković.

Od čitavog niza pitanja koja opterećuju odnose dviju država, do sada je jedino rješeno pitanje Doma kulture "Josip Marković" u Donjoj Lastvi, koji je ustupljen Hrvatskoj za potrebe hrvatske nacionalne zajednice u Crnoj Gori. Time je napravljen prvi značajniji pomak u rješavanju bilateralnih sporova. Hrvatski premijer je dan uoči samita posjetio Dom kulture i tom prilikom podsjetio na važnost rješavanja imovinskopravnih pitanja. Naglasio je simboliku činjenice da je Crna Gora domaćin ovogodišnjeg sastanka na vrhu Evropske unije i zemalja zapadnog Balkana.

– Crna Gora je prvi put domaćin ovakvog samita, što predstavlja važnu simboliku i za Hrvate u Crnoj Gori. Evropska tema ovdje živi već decenijama, a dijalog i saradnja ostaju ključni za rješavanje svih otvorenih pitanja i dalji napredak regiona – rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na evropski put Crne Gore, ističući da je Hrvatska godinama pružala podršku susjednoj državi na njenom putu prema članstvu u EU.

– Vjerujemo da Hrvatska svojim iskustvom može biti dobar primjer i partner. Hrvatska manjina predstavlja važnu poveznicu između naših država, a njeni predstavnici daju vrijedan doprinos jačanju međusobnog razumijevanja i saradnje - zaključio je Plenković.