Prema procjenama naučnika, biće potrebno oko 200 miliona godina da dan traje 25 sati, tako da za sada nema razloga za brigu.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Ako ste negdje pročitali da će Zemlja jednog dana imati dan od 25 sati, važno je razumjeti da se to neće dogoditi baš uskoro. Naučnici očekuju da će Zemljina rotacija nastaviti da usporava, ali promjena je toliko postepena da je nevidljiva u svakodnevnom životu, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Science Advances.

Ipak, ideja je stvarna i svodi se na jednostavno „natezanje konopca“ između Zemlje i Mjeseca. Iste sile koje pokreću plimu i oseku djeluju i poput male kočnice na planeti koja se okreće, dodajući vrijeme danu djelić po djelić, piše N1info.ba.

Dan nije „fiksan“

Većina nas smatra da dan traje tačno 24 sata, jer prema tome podešavamo rasporede, radno vrijeme i budilnike. Međutim, ako Zemljinu rotaciju mjerimo u odnosu na udaljene zvijezde umjesto na Sunce, dobijamo nešto kraći period, poznat kao zvjezdani dan.

To nije greška, već samo drugačiji način mjerenja. Zemlja se, dok se okreće oko svoje ose, istovremeno kreće i oko Sunca, pa mora da napravi mali dodatni zaokret kako bi se Sunce ponovo pojavilo na istom mjestu na nebu, prenosi nova.rs.

Još važnije, ni solarni dan od 24 sata nije potpuno stalan. Njegova dužina blago varira, a na veoma dugim vremenskim skalama postoji trend postepenog produžavanja.

Mjesec je glavni razlog

Zemljini okeani se izdižu pod uticajem Mjesečeve gravitacije, stvarajući plimu i oseku. Međutim, te plimne izbočine nijesu savršeno usklađene sa položajem Mjeseca, jer okeani i morsko dno stvaraju trenje. Upravo to trenje oduzima mali dio rotacione energije Zemlje.

U praktičnom smislu, Zemlja se zbog toga okreće sve sporije, dok se Mjesec postepeno udaljava od naše planete, jer sistem razmjenjuje energiju.

Ako vam to zvuči apstraktno, zamislite kancelarijsku stolicu koja se okreće dok je lagano kočite nogom. Stolica nastavlja da se vrti, ali vremenom gubi brzinu.

Kako naučnici znaju da se planeta usporava?

Nemoguće je osjetiti gubitak djelića sekunde tokom jednog ljudskog života. Zato istraživači koriste izuzetno precizne satove, astronomska posmatranja i istorijske zapise, uključujući podatke o drevnim pomračenjima.

Savremeni sistemi za mjerenje vremena takođe prate sitna odstupanja između vremena koje pokazuju satovi i stvarne Zemljine rotacije. Zbog toga međunarodne institucije redovno objavljuju podatke o promjenama u Zemljinoj orijentaciji i vremenskim standardima.

Da bi zvanično vrijeme ostalo usklađeno sa rotacijom planete, povremeno su uvođene i takozvane prestupne sekunde.

Kada bi Zemljin dan mogao da traje 25 sati?

Ne postoji konkretan datum koji se može označiti u kalendaru. Najpoznatije procjene govore o vremenskom periodu od oko 200 miliona godina, pod pretpostavkom da se odnos Zemlje i Mjeseca nastavi razvijati približno istim tempom kao danas.

Dakle, dan od 25 sati jeste moguć u teoriji. Međutim, toliko je daleko u budućnosti da neće imati nikakav praktičan uticaj na ljude, civilizaciju niti na kalendare kakve danas poznajemo.

I drugi faktori mogu da utiču

Plima i oseka predstavljaju glavni dugoročni mehanizam, ali nijesu jedini faktor koji utiče na Zemljinu rotaciju. Ona se može neznatno promijeniti i kada se masa preraspodijeli po planeti, na primjer usljed topljenja ledenih pokrivača ili promjena u količini podzemnih voda.

Takvi procesi djeluju na mnogo manjim skalama, ali pokazuju da na dužinu dana utiče više različitih faktora.

Čak i veliki inženjerski projekti mogu, barem teorijski, imati mjerljiv uticaj. To je još jedan podsjetnik da Zemlja nije savršeno kruto tijelo koje se okreće potpuno ravnomjerno, već složen i dinamičan sistem.