Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica poručio je da građani, umjesto manipulacija, treba da znaju činjenice o projektu Možura, navodeći da su kroz poreske obaveze i transakcije u vezi sa tim projektom državi nanijete višemilionske štete. On je kazao da je jedna kompanija izbjegla plaćanje više od sedam miliona eura PDV-a, dok je za Možura Wind Park naveo da je pokušala da izbjegne plaćanje gotovo sedam miliona eura poreskih obaveza, ističući da se mora utvrditi odgovornost svih učesnika u poslovima vezanim za ovaj projekat.

 
 

 

Foto: Skupština CG

Koprivica je naveo da, imajući u vidu da je na Anketnom odboru bilo riječi o poreskim prihodima države od projekta Možura, građani umjesto manipulacija treba da znaju istinu i činjenice.

"Prvo, fantomska firma "Spic Ronghe International Montenegro limited" iz Podgorice, koja je Možuri wind park upumpala 40 miliona eura, od koje je ova vratila pozajmice za kupovinu turbina, generatora i druge opreme za vjetroelektranu, izbjegla je 2018. godine, poslujući upravo u projektu Možura, da plati čak 7.183.634,25 eura na ime PDV-a. Poreska obaveza joj je utvrđena, žalbe su legalno odbijene, a pomenuta poreska obaveza nikad nije plaćena, račun je blokiran, a firma nema imovinu iako je raspolagala sa nevjerovatnih 40 miliona eura u jednoj transakciji", ocijenio je u saopštenju.

On ističe da je jedina transakcija koju je pomenuta firma obavila je upravo u projektu Možura i u vezi koje je, kako kaže, izbjegla da plati pomenuti iznos PDV-a.

"Klasična prevara i enormna šteta državi, koju branioci korupcije bivše vlasti, ne pominju kada govore o "efektima" projekta Možura. Građani trebaju da se zapitaju koliko je javnih dobara moglo da se finansira na osnovu tolike sume novca. Ta firma je i danas zauzima 3. mjesto na Crnoj listi poreskih dužnika, a ukupan neplaćeni dug prema državi sa kamatama je narastao na 12,8 miliona eura. Činjenice o šteti načinjenoj državi najbolje svjedoče o kvalitetu i uspjehu tog projekta, ali i o namjerama i preferencijama onih koji ga brane", kazao je on.

Koprivica je naveo i da se, kako tvrdi, o uspješnosti projekta Možura Wind Park ne može govoriti bez sagledavanja poreskih obaveza kompanije, tvrdeći da je firma pokušala da izbjegne plaćanje gotovo sedam miliona eura PDV-a.

"Drugo, pošto se brani "učinak" firme Možura wind park i njeno plaćanje poreza, o kredibilitetu i uspješnosti trebaju građani da znaju da je ta firma pokušala da utaji 6.942.447 eura na ime PDV-a, koji je plaćen nakon vođenja postupka pred drugostepenim organom, Upravnim sudom i Vrhovnim sudom, i to tek nakon smjene bivše vlasti su donijeta definitivna i valjana poreska rešenja i naplaćen novac. Kredibilan investitor ne izbjegava da plati porez, ne izlaže državu troškovima vođenja dugotrajnih postupaka, i u stanju je da plati porez iz prinosa od projekta, ukoliko je isti ekonomski opravdan", piše u saopštenju.

On je ocijenio da je skrivanje stvarne cijene i kupca udjela u kompaniji Možura Wind Park suprotno pravnom poretku, urušava povjerenje u institucije i nanosi direktnu ekonomsku štetu državi Crnoj Gori.

"Skrivanjem stvarne cijene prodaje udjela u vjetroparku Možura nanijeta je direktna poreska šteta Crnoj Gori. Umjesto da kao osnov za obračun poreza bude korišćena stvarna vrijednost transakcije od 10,3 miliona eura, nadležnim organima je prikazana višestruko niža cijena od 3,5 miliona eura. Na taj način je umanjena poreska osnovica i omogućeno da milionska dobit bude preusmjerena preko posredničke offshore kompanije, van domašaja crnogorskih poreskih vlasti. Razlika od gotovo sedam miliona eura nije samo pitanje skrivene koruptivne poslovne transakcije, koja je suprotna ugovoru, već i pitanje uskraćenih javnih prihoda koji su pripadali građanima Crne Gore. Ovaj slučaj pokazuje kako prikrivanje stvarne vrijednosti poslova može dovesti do ozbiljne štete po državni budžet i zahtijeva potpuno utvrđivanje odgovornosti svih učesnika u transakciji", navodi se u saopštenju.

Koprivica je kazao da izvještaj interne revizije na Malti, koji je dostavio Anketnom odboru, ukazuje na navode o mogućem izbjegavanju punog plaćanja poreza na kapitalnu dobit i šteti nanijetoj državi.

"Upravo se u Izvještaju interne revizije na Malti, a koji sam dostavio Anketnom odboru, kako bi shvatili svi poslanici razmjere koruptivne mreže, jasno navodi da je advokatska kancelarija Vujović istakla u mejlu od 17.12.2015 godine da se "ovo takođe može tumačiti od strane Poreske uprave kao pokušaj izbjegavanja punog plaćanja poreza na kapitalnu dobit." I to je upravo i učinjeno nanošenjem štete državi Crnoj Gori, po perfidno osmišljenom planu, pa čudi kako pojedini poslanici, doduše u žaru odbrane korupcije bivšeg režima, isto ne primjećuju ili pak dezinformišu javnost u cilju zaštite korifeja korupcije iz bivšeg režima, potvrđujući svoj kontinuitet sa tim društveno štetnim opredjeljenjima", poručio je Koprivica.

Potpredsjednik Vlade dodaje da pomenuti Izvještaj, pored mnogo toga relevantnog, sadrži i, kako navodi, podatke o skrivenim prihodima i kršenju ugovora od strane domaće kompanije "Čelebić" čiji je vlasnik ujedno poslovni partner bivšeg premijera Đukanovića, a poslanici DPS-a žele, prema njegovim riječima, suprotno elementarnoj logici, ubijediti javnost Crne Gore, da je poslovni partner Mila Đukanovića, istome iza leđa sklapao poslove, sa, kako navodi, španskim i of-šor firmama, izigravajući ugovor potpisan sa Vladom na čijem je čelu bio upravo Milo Đukanović.

Takođe, on poručuje da su u pomenutom Izvještaju podaci o skrivenim prihodima kompanije Adriatic Capital Advisory d.o.o, koja, kako se navodi, uprkos izostanku realnih privrednih aktivnosti ima enormne prihode i atraktivne lokacije u katastarskoj opštini Donja Lastva, o čemu su, prema njegovim tvrdnjama, činjenično pisali brojni crnogorski novinari.

Koprivica je istakao da posebno zabrinjava to što, kako tvrdi, pojedini političari i predstavnici bivše vlasti više energije ulažu u relativizaciju i odbranu štetnih poslova nego u zahtjev da se utvrdi puna istina i sagleda šteta nanijeta Crnoj Gori. On je kazao da, umjesto insistiranja na transparentnosti, odgovornosti i zaštiti javnog interesa, pojedinci nastupaju kao zaštitnici struktura i interesa povezanih sa korupcijom u projektu Možura.

"Građani imaju pravo da znaju gdje je završio svaki euro i da li je državni budžet oštećen za milionske iznose. Svako ko pokušava da skrene pažnju sa tih pitanja ili da unaprijed abolira odgovorne šalje poruku da su privatni i politički interesi važniji od interesa države. Crna Gora ne smije biti talac ćutanja, opravdavanja korupcije i štetnih poslova i političke zaštite onih koji treba da odgovaraju za svoje društveno štetne postupke", zaključio je Koprivica.