Istorijski minimum rođene djece u Crnoj Gori zabilježen je prošle godine, a negativan demografski trend traje poslednjih 35 godina.

Foto: Ilustracija/ Pixabay

Demograf Miroslav Doderović kazao je za Adria televiziju da prosječna starost od skoro 40 godina, uz sve manji broj novorođenih, a sve veći umrlih, ukazuje na duboke demografske rane našeg društva, za koje je potrebno puno vremena kako bi se izliječile.

Demografski sat za Crnu Goru ne otkucava u dobrom pravcu. Broj rođenih nastavlja da pada, a prošlogodišnji podaci donijeli su novi negativan rekord. Doderović ističe da je u zemlji rođeno manje od 7.000 djece, što je najniži broj u poslednje tri i po decenije.

“U periodu od 1971. godine broj umrlih je 3.278 da bi 2025. godine iznosio 6.413 (…) zabrinjavajuće je da je broj umrlih povećan duplo, ako pratimo broj rođenih te godine smo imali 10.000, dok u 2025. imamo 6.925, tako da se natalitet smanjio gotovo za 30 odsto”, rekao je on.

Još 2021. godine bilo je jasno da se Crna Gora suočava sa ozbiljnim padom prirodnog priraštaja, koji je došao sa pandemijom koronavirusa. Iako su brojke ukazivale da je neophodno djelovati bez odlaganja – konkretni koraci su izostali pa se danas suočavamo sa još nepovoljnijom slikom nego prije nekoliko godina.

“Naša demografska situacija se pogoršava iz godine u godinu. Korona je bila godina koja je označila loše rezultate, ali posle toga naš oporavak se slabo odvijao, tako da je u 2025. godini prirodni priraštaj iznosio 512”, dodao je Doderović.

Kazao je i da zemlju napuštaju upravo oni koji bi trebalo da budu nosioci budućeg demografskog razvoja, pa Crna Gora osim stanovništva gubi i biološki potencijal.

“Imamo i iseljavanje mladih koji odlaze zbog školovanja, zapošljavanja, nemaju mogućnost rješavanja stambenog pitanja, mladi kasnije stupaju u brak i roditeljstvo, prvo dijete se rađa u kasnim godinama nekad se u porodicama rađalo minimum troje djece, a danas se najčešće odlučuju za jedno, eventualno dva djeteta”, istakao je.

Doderović smatra da bi ulazak Crne Gore u Evropsku uniju mogao otvoriti nove mogućnosti, ali i dodatno podstaći odlazak mladih u potrazi za boljim životnim standardom i sigurnijim uslovima rada.

“Približavanje EU otvoriće prostor i mogućnost da mnogi mladi bračni parovi i mladi ljudi bez ograničenja pokušaju da se snađu na tržištu EU kada je riječ o radnoj snazi, a mnogi bračni parovi će vjerovatno da potraže svoju budućnost u inostranstvu. Smatram da loša ekonomija proizvodi lošu demografiju, a na duže staze to proizvodi još goru ekonomiju”, naglasio je.

Za rješenje su neophodne ozbiljne strategije koje država u ovom trenutku nema. Demografske promjene sve su vidljivije i kroz starenje stanovništva, te Doderović dodaje da se prosječna starost građana približava četrdesetoj godini.

“Država mora da osnaži roditeljstvo, podrži i pomogne ekonomskim mjerama, na efikasniji način rješava stambena pitanja, kroz zapošljavanje ili plaćeno roditeljstvo osnaži funkciju majke. Postojeća socijalna politika koja se vodi je destruktivna te proizvodi samo nove probleme”, poručio je.

Brojke koje danas izazivaju zabrinutost nisu došle preko noći. Glavni uzrok demografske krize je ekonomska situacija, ali i loš zdravstveni sistem, pravna sigurnost i sveukupan ambijent, poručuje Doderović. Dok se konkretnim potezima, situacija ne promijeni – za mlade Crna Gora nije obećana zemlja, već usputna stanica ka nekoj drugoj adresi.