Neznanje, nepažnja i neozbiljnost sve češći su uzroci nesreća na crnogorskim planinama. Prije nekoliko dana na Prokletijama je stradala dvadesetsedmogodišnja državljanka Srbije, dok su pozivi za pomoć turista širom Crne Gore gotovo svakodnevna pojava.

Foto: GSS CG
 
Na crnogorskim planinama godišnje se zabilježi više desetina akcija spasavanja, a nesreće sa smrtnim ishodom dešavaju se sporadično (najčešće jedna do tri godišnje). Mnogobrojne intervencije uspješno se okončaju prije nego što dođe do tragičnog ishoda, a što zahtijeva pokretanje državnih resursa, kao i znatna novčana sredstva i izlaganje dodatnim rizicima.

Upozorenja su i da se planinarske staze nedovoljno održavaju, ne vodi se računa o kritičnim zonama, a, s druge strane, mnogi turisti se lako upuštaju u avanturu koja ih može koštati i života.

– Ljudi često ne znaju kako da se adekvatno opreme niti kojim putem treba da se kreću u planini. Ipak, najopasnija je neozbiljnost. Mnogi poznaju pravila, ali ne žele da ih poštuju. Imamo slučajeve da pojedinci, želeći da se dokažu ili privuku pažnju, kreću na zahtjevne uspone u papučama, pa čak i bosi. Nažalost, ono što se dešava kod nas nije izuzetak – slične situacije bilježe se širom regiona, Evrope i svijeta – kazao je za "Dan" načelnik Gorske službe zaštite i spasavanja (GSS) Željko Loncović.

Prema njegovim riječima, najveći broj intervencija odnosi se na strane državljane, što potvrđuje da se neodgovorno ponašanje na planinama ne može vezati samo za jednu državu ili područje.

– U GSS-u se tokom godina promijenilo mnogo toga – ljudi, oprema, metode rada – ali je ostao isti princip humanosti i volonterizma. Naše usluge se ne naplaćuju i vjerujem da će tako ostati i ubuduće. Međutim, u svaku akciju uključeni su i drugi subjekti – Helikopterska jedinica, službe zaštite i spasavanja, Hitna medicinska pomoć, a često i zdravstvene ustanove. Mnoge države još nijesu pronašle pravi model za rješavanje tog pitanja. Primjera radi, slovenačka Gorska služba spasavanja godišnje ima više od 700 intervencija, od čega preko 400 uz angažovanje helikoptera. GSS Crne Gore na godišnjem nivou realizuje između 18 i 25 spasilačkih akcija, pojasnio je Loncović.

On ističe da u te brojke nijesu uračunate brojne preventivne aktivnosti, obezbjeđenja planinarskih manifestacija, edukacije i dežurstva na terenu. Gorska služba spasavanja Crne Gore danas ima oko 60 spasilaca, od kojih su polovina iz Nikšića.

GSS Crne Gore je od 2009. godine članica Međunarodne komisije za alpsko spasavanje "IKAR", koja okuplja oko 40 država. U toj organizaciji crnogorski spasioci imaju četiri glasa, što su, kako navodi Loncović, zaslužili rezultatima i tradicijom dugom gotovo šest decenija.

– Ljudi koji su osnovali GSS bili su istinski heroji. Među živima su još Stevan Vujičić, Raco Mijanović i Luka Petrušić, koji su odavno zakoračili u devetu deceniju života. Danas možda imamo više i složenije akcije, ali raspolažemo neuporedivo boljom opremom. Oni su, sa skromnim znanjem i gotovo bez adekvatne opreme, svaku akciju uspješno završavali zahvaljujući hrabrosti, požrtvovanosti i nevjerovatnoj upornosti. Upravo njihova istrajnost sačuvala je ovu službu i postavila temelje na kojima i danas počiva – naglasio je Loncović.

Od osnivanja 1963. godine Gorska služba spasavanja Crne Gore ne naplaćuje svoje intervencije. To je jedan od osnovnih principa na kojima je služba zasnovana i, kako poručuju spasioci, neće se mijenjati ni ubuduće. U pojedinim državama, međutim, određene akcije spasavanja naplaćuju se ukoliko se procijeni da su posledica krajnje neodgovornog ponašanja.

Suočeni sa brojnim izazovima

GSS je godinama djelovala u okviru planinarske organizacije, a kasnije je, iz praktičnih razloga, registrovana kao nevladina organizacija. Sa Ministarstvom unutrašnjih poslova ima ugovor o stručno-tehničkoj saradnji, kroz koji se finansira dio obuka, vježbi i opreme.

Da broj posjetilaca crnogorskih planina iz godine u godinu raste, potvrđuje i tehnički direktor Planinarskog kluba "Piva" Dobrislav Bajović.

Planinarske staze se nedovoljno održavaju

– Poslednjih godina planinarske staze se nedovoljno održavaju zbog nezainteresovanosti institucija koje su za to nadležne. Ljudi na planinu odlaze bez adekvatne opreme, pa čak i u papučama, često bez vodiča. Brojne zahtjevne dionice nijesu obezbijeđene sigurnosnim sajlama. Ključni problem je što pitanje boravka u visokim planinama nije dovoljno zakonski uređeno, pa se mnogi upuštaju u avanture bez poznavanja terena i bez konsultacija sa lokalnim planinarskim ili turističkim organizacijama – upozorio je Bajović.
On smatra da se radi o ozbiljnom sistemskom problemu.

– Ovo je opšti javašluk za koji neko mora snositi odgovornost, jer se njegova cijena, nažalost, plaća ljudskim životima. Planinarski klub "Piva" se više puta obraćao Planinarskom savezu Crne Gore, Ministarstvu turizma i Nacionalnim parkovima Crne Gore ukazujući na ove probleme, ali bez konkretnih rezultata – zaključio je Bajović.

Poslednje tragedije na crnogorskim planinama još jednom upozoravaju da priroda ne prašta neodgovornost i da bez ozbiljnijeg odnosa pojedinaca i institucija broj nesreća neće biti manji.