Dok rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku i rastuće geopolitičke tenzije nastavljaju da oblikuju globalnu bezbjednosnu sliku, Crna Gora se nalazi među sigurnijim državama svijeta. Prema Globalnom indeksu mira za 2026. godinu, zauzima 34. mjesto među 163 države, što je svrstava među najstabilnije zemlje ne samo Zapadnog Balkana već i šireg evropskog prostora.

Foto: Pixabay

Najnoviji izvještaj pokazuje da je svijet postao manje miran nego godinu ranije. U većini država zabilježeno je pogoršanje rezultata, a stručnjaci upozoravaju da je broj aktivnih sukoba na globalnom nivou najveći u posljednjim decenijama. Ipak, vrh liste ostaje gotovo nepromijenjen i predvode ga države koje već godinama važe za sinonim stabilnosti, društvenog povjerenja i visokog kvaliteta života.

Najmirnije države svijeta

Prema Globalnom indeksu mira za 2026. godinu, deset najbolje rangiranih država su:

Island
Novi Zeland
Švajcarska
Slovenija
Irska
Austrija
Portugal
Singapur
Finska
Japan

Indeks rangira države na osnovu 23 pokazatelja, među kojima su stopa kriminala, broj ubistava, nivo političke stabilnosti, vojna potrošnja, međunarodni odnosi, prisustvo sukoba i osjećaj bezbjednosti među građanima.

Crna Gora među najstabilnijima u regionu

Posebnu pažnju ove godine privlači plasman Crne Gore.

Sa 34. mjestom na svijetu, Crna Gora je treća najbolje rangirana država nastala raspadom bivše Jugoslavije, odmah iza Slovenije i Hrvatske.

Još zanimljiviji je dugoročni trend.

Prije petnaestak godina zemlja je bila znatno niže na listi.

Godina

Plasman

2010
96.

2015
47.

2020
45.

2023
40.

2024
35.

2026
34.

Drugim riječima, Crna Gora je od 2010. godine napredovala za više od 60 mjesta.

Takav napredak predstavlja jedan od najvećih skokova među evropskim državama u tom periodu.

Zašto je Crna Gora visoko rangirana?

Kada građani čuju da se zemlja nalazi među najmirnijim državama svijeta, često reaguju sa dozom iznenađenja. Razlog je što se domaći javni prostor uglavnom fokusira na političke sukobe, organizovani kriminal i korupciju.

Međutim, Globalni indeks mira mjeri mnogo širu sliku.

Crna Gora ostvaruje dobre rezultate iz nekoliko razloga:

Nema oružanih sukoba

Država nema otvorena teritorijalna pitanja niti učestvuje u međunarodnim sukobima.

U vremenu kada su ratovi ponovo postali jedna od dominantnih tema svjetske politike, to predstavlja značajnu prednost.

Relativno nizak nivo nasilja

Iako se povremeno bilježe obračuni kriminalnih grupa, stopa nasilnog kriminala ostaje relativno niska u poređenju sa velikim dijelom svijeta.

Za prosječnog građanina ili turistu svakodnevni život je uglavnom bezbjedan.

Ograničena militarizacija

Crna Gora nema veliku vojsku niti značajne vojne izdatke u odnosu na veće države.

To je jedan od faktora koji pozitivno utiče na ukupni rezultat.

NATO bezbjednosni okvir

Članstvo u NATO-u omogućava zemlji visok nivo spoljne bezbjednosti bez potrebe za velikim vojnim ulaganjima.

Šta Crnu Goru koči?
Ipak, da nema određenih problema, zemlja bi vjerovatno bila još bolje rangirana.

Najveći izazovi ostaju:

organizovani kriminal,
percepcija korupcije,
politička polarizacija,
povremene institucionalne krize,
niži nivo povjerenja u institucije nego u državama sjeverne i zapadne Evrope.

Upravo zbog toga Crna Gora zaostaje za državama poput Slovenije, Švajcarske ili Finske.

Slovenija – regionalna priča o uspjehu

Najveće regionalno iznenađenje predstavlja Slovenija, koja je zauzela četvrto mjesto na svijetu.

To je najbolji rezultat među državama bivše Jugoslavije i jedan od najboljih rezultata u Evropi.

Analitičari taj uspjeh povezuju sa stabilnim institucijama, visokim životnim standardom, snažnom socijalnom kohezijom i veoma niskim nivoom kriminala.

Slovenci često kao važan faktor ističu i kulturu života koja podrazumijeva ravnotežu između posla i slobodnog vremena, kao i snažnu povezanost sa prirodom.

Planinarenje, biciklizam i boravak na otvorenom dio su svakodnevice velikog broja građana.

Island i dalje bez konkurencije

Na vrhu liste već gotovo dvije decenije nalazi se Island.

Ostrvska država ostala je najmirnija zemlja svijeta zahvaljujući kombinaciji snažnih institucija, visokog nivoa jednakosti, društvenog povjerenja i veoma niskog nivoa nasilja.

Stanovnici često naglašavaju da osjećaj sigurnosti ne proizlazi samo iz odsustva kriminala, već i iz snažne povezanosti lokalnih zajednica.

Važnu ulogu igraju i prirodni uslovi života – čist vazduh, obilje vode i snažna orijentacija ka obnovljivim izvorima energije.

Novi Zeland – bezbjednost kao dio svakodnevice

Drugoplasirani Novi Zeland ostaje najmirnija država azijsko-pacifičkog regiona.

Geografska udaljenost od velikih svjetskih žarišta svakako doprinosi tom rezultatu, ali stanovnici često ističu i kulturu dijaloga, međusobnog poštovanja i spremnost da se problemi rješavaju bez konflikta.

Mnogi Novozelanđani kažu da o bezbjednosti gotovo i ne razmišljaju, upravo zato što je smatraju normalnim dijelom svakodnevnog života.

Švajcarska – primjer povjerenja u sistem

Švajcarska se ove godine popela na treće mjesto.

Niska stopa kriminala, politička neutralnost i visok nivo povjerenja među građanima ključni su razlozi zbog kojih se godinama nalazi među najmirnijim državama svijeta.

Brojni stručnjaci upravo društveno povjerenje smatraju jednim od najvažnijih pokazatelja dugoročne stabilnosti.

Irska i kultura gostoprimstva

Peto mjesto zauzela je Irska.

Njena pozicija zasniva se na niskom nivou nasilja, ograničenom učešću u međunarodnim sukobima i snažnoj tradiciji društvene solidarnosti.

Irski stručnjaci često ističu da je istorijsko iskustvo sukoba i siromaštva doprinijelo razvoju snažne svijesti o važnosti tolerancije i međusobnog poštovanja.

Kako stoji ostatak regiona?

Kada se posmatra prostor bivše Jugoslavije, poredak izgleda ovako:

Slovenija – 4. mjesto
Hrvatska – među prvih 20
Crna Gora – 34. mjesto
Sjeverna Makedonija
Srbija
Bosna i Hercegovina

To znači da je Crna Gora danas jedna od najstabilnijih država Zapadnog Balkana.

Da li se građani osjećaju bezbjedno?

Tu dolazi do zanimljivog paradoksa.

Međunarodni pokazatelji Crnu Goru svrstavaju među sigurnije države svijeta, dok je percepcija dijela javnosti često znatno negativnija.

Razlog leži u tome što su političke krize, korupcija i kriminal dominantne teme u javnom prostoru.

Međutim, kada se zemlja uporedi sa globalnim prosjekom, jasno je da prosječan stanovnik Podgorice, Bara, Nikšića ili Herceg Novog živi u znatno bezbjednijem okruženju od milijardi ljudi širom svijeta.

Šta je sljedeći korak?

Ako želi da se približi grupi od 20 najmirnijih država svijeta, Crna Gora će morati da napreduje upravo u oblastima koje joj trenutno donose najviše negativnih poena – vladavini prava, borbi protiv organizovanog kriminala, jačanju institucija i povećanju povjerenja građana u sistem.

Iskustvo Islanda, Novog Zelanda, Švajcarske i Slovenije pokazuje da se dugoročni mir ne gradi samo kroz bezbjednosni aparat, već prije svega kroz funkcionalne institucije, društvenu koheziju i osjećaj da sistem radi u korist građana.

Za zemlju koja je prije tri decenije bila dio regiona obilježenog ratovima i nestabilnošću, današnje 34. mjesto predstavlja značajan uspjeh. A još važnije, pokazuje da je Crna Gora u posljednjih petnaest godina išla u suprotnom smjeru od većeg dijela svijeta – prema većoj stabilnosti i miru.