Organizovane krimi-grupe među prvima usvajaju nove tehnologije. Najčešći oblici zloupotreba uključuju deepfake sadržaj za prevare i ucjene, generisanje lažnih identiteta i dokumenata, korišćenje AI za prikrivanje tragova i komunikacije, kaže Bojan Božović
 

 

Foto: Skupština CG

Ministarstvo pravde (MP) priprema izradu posebnih zakona kojima bi uredilo oblast (zlo)upotrebe vještačke inteligencije (AI), a u tome će imati podršku italijanskog resora pravde.

To je za “Vijesti” kazao ministar pravde Bojan Božović, koji je prošle sedmice u Rimu, sa tamošnjim kolegom Karlom Nordijem, potpisao Memorandum o razumijevanju o saradnji između resora pravde dviju država.

Božović je kazao da je poseban zakonski okvir za AI jasan cilj:

“Razvoj zakonskog okvira koji se odnosi na upotrebu i zloupotrebu vještačke inteligencije bio je jedna od konkretnih tema u Rimu, i Italija nam je ponudila podršku upravo u izradi posebnih zakona u toj oblasti. Ne bih se sada vezivao za precizne rokove, jer ozbiljan zakon zahtijeva ozbiljnu pripremu, široke konsultacije i usklađivanje sa evropskim standardima, prije svega sa EU regulativom u ovoj oblasti. Ali, smjer je nedvosmislen - Crna Gora ide ka tome da ovu oblast uredi, i želimo da budemo među državama u regionu koje to rade prve, a ne posljednje.”

Upitan u kojim segmentima MP prepoznaje najveće pravne izazove kod AI tehnologija, Božović je istakao to što tehnologija napreduje brže nego što zakonodavstvo stiže da je isprati:

“Prepoznajemo nekoliko ključnih segmenata: zloupotrebu AI za kreiranje lažnog sadržaja i tzv. deepfake materijala, korišćenje AI u prevarama i manipulacijama, pitanja odgovornosti kada štetu prouzrokuje automatizovani sistem, te zaštitu podataka i privatnosti. Ovo nije izazov samo za nas - italijanske kolege su nam otvoreno rekle da je i Italija pred velikim izazovima kada je u pitanju zloupotreba AI od strane organizovanih kriminalnih grupa. Dogovorili smo se da nam pomognu u izradi posebnih zakona u ovoj oblasti. Pravni izazov nije samo zabraniti zloupotrebu, već to učiniti na način koji ne guši legitimnu upotrebu i inovacije. Tu ravnotežu morate pažljivo postići, i upravo zato nam je iskustvo partnera poput Italije dragocjeno.”

Objašnjavajući kako krimi-grupe najčešće zloupotrebljavaju AI i koliko je Crna Gora spremna da odgovori, Božović je rekao da je riječ o deepfake sadržajima za prevare, ucjene, generisanje lažnih dokumenata...

“Organizovane kriminalne grupe su, nažalost, među prvima koje usvajaju nove tehnologije. Najčešći oblici zloupotrebe uključuju deepfake sadržaj za prevare i ucjene, automatizovane prevare i phishing kampanje, generisanje lažnih identiteta i dokumenata, kao i korišćenje AI za prikrivanje tragova i komunikacije. Moram biti iskren - nijedna država na svijetu danas nije u potpunosti spremna za sve ove izazove, jer su novi i brzo se mijenjaju. To su nam potvrdile i italijanske kolege, koje se sa istim problemom suočavaju uprkos svojim ogromnim kapacitetima. Ali, spremnost se gradi: kroz zakonski okvir, kroz obuku kadra i kroz saradnju sa partnerima koji su ispred nas. Crna Gora je odlučila da ovom pitanju pristupi sistemski i blagovremeno, a ne da reaguje tek kada problem postane nesavladiv.”

Upitan šta konkretno podrazumijeva memorandum, ali i koje će biti prve aktivnosti, objasnio je da se saradnja podiže sa nivoa dobrih namjera na nivo konkretnih, operativnih aktivnosti.

“Memorandum definiše oblasti od zajedničkog interesa - borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, oduzimanje nezakonito stečene imovine, međunarodnu pravnu pomoć i razmjenu iskustava u reformi pravosuđa. Prve aktivnosti biće usmjerene na uspostavljanje radnih kontakata između stručnih timova dva ministarstva i definisanje konkretnog plana saradnje, prije svega u oblasti antimafija zakonodavstva i razmjene ekspertize. Italija nam je stavila na raspolaganje svoje kapacitete, što podrazumijeva i ekspertsku podršku i mogućnost da naši praktičari budu polaznici programa edukacije za implementaciju tih zakona. Dakle, i teorijska i praktična podrška. Najavljena je i posjeta italijanskog ministra pravde sa širim timom, čime ćemo saradnju dodatno operacionalizovati. Naš cilj je da od potpisa memoranduma pređemo na rad u najkraćem mogućem roku.”

Objasnio je da su, pored Memoranduma, jedna od centralnih tema bili rezultati Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom. “Italija je izričito podržala našu ambiciju da Crna Gora što prije postane članica EU, što nam mnogo znači, imajući u vidu njihovu težinu unutar Unije. Italijanske zvaničnike upoznao sam sa reformama našeg krivičnog zakonodavstva i sa usklađivanjem sa evropskim zakonodavstvom - prije svega u pogledu oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i zakona o sprečavanju korupcije. Posebno sam ih informisao o uvođenju novih krivičnih djela, poput nezakonitog bogaćenja funkcionera, kao i o tome da će uskoro biti donesen novi zakon o zaštiti zviždača.”

Antimafija zakonodavstvo

Dodao je da su razgovarali i o tri konkretne oblasti u kojima Italija može pružiti ekspertsku podršku - izradi antimafija zakonodavstva, formiranju zajedničkih istražnih timova i izradi propisa koji se odnose na zloupotrebu AI. Razgovor je potvrdio da sa Italijom dijelimo isti pristup i istu ozbiljnost kada je riječ o vladavini prava.

“Italija ima jedno od najrazvijenijih antimafija zakonodavstava na svijetu, građeno decenijama, često kroz bolno iskustvo. Riječ je o sistemu koji je pokazao da država može da se suprotstavi i najorganizovanijim kriminalnim strukturama - kroz instrumente poput oduzimanja imovine, posebnih istražnih ovlašćenja i zaštite svjedoka. Italija u ovoj oblasti ima najveće resurse u Evropi, i upravo zato nam je njihova podrška toliko dragocjena. Podrška će se realizovati na dva nivoa - i teorijskom i praktičnom. S jedne strane, kroz ekspertske konsultacije i razmjenu pravnih rješenja; s druge, kroz mogućnost da naši praktičari budu polaznici njihovih programa edukacije za implementaciju tih zakona. Ne radi se o prepisivanju, već o učenju iz iskustva koje je dokazano funkcionalno, i o njegovoj pažljivoj primjeni na crnogorski kontekst”, rekao je Božović, upitan kako će biti realizovana podrška u izradi antimafija zakonodavstva i šta Crna Gora može preuzeti iz italijanskog iskustva.

Odgovarajući na pitanja da li su definisani konkretni koraci za zajedničke istražne timove i u kojim oblastima bi djelovali, pojasnio je da im je italijanska strana ponudila formiranje zajedničkih istražnih timova, i da su princip i opredijeljenost obje strane jasno potvrđeni.

“Konkretni operativni koraci biće predmet narednih razgovora između nadležnih pravosudnih i bezbjednosnih institucija, jer formiranje zajedničkih istražnih timova zahtijeva precizno usaglašavanje pravnih osnova i procedura. Tome će doprinijeti i najavljena posjeta italijanskog ministra pravde sa širim timom. Logično je očekivati da bi takvi timovi prvenstveno djelovali u oblastima prekograničnog organizovanog kriminala - krijumčarenja, pranja novca i kriminalnih mreža koje djeluju na teritorijama obje države. Upravo tu zajednički pristup daje najveće rezultate.”

Božović je ocijenio da iskustvo Italije u borbi protiv mafije može izuzetno mnogo pomoći Crnoj Gori:

“Italija je država koja je borbu protiv organizovanog kriminala pretvorila u nauku i u državni prioritet najvišeg reda, i u toj oblasti ima najveće resurse u Evropi. Njihovi tužioci, istražitelji i zakonodavci akumulirali su znanje koje se ne može pronaći u udžbenicima - ono dolazi iz decenija direktne borbe. Za nas je ključno to što ne moramo sve da otkrivamo sami. Italijanske kolege su nam jasno stavile na raspolaganje svoje kapacitete - ne samo kroz ekspertsku podršku, već i kroz mogućnost da prolazimo njihove programe edukacije i implementacije. Taj prenos znanja - od institucionalnog dizajna do konkretnih istražnih tehnika - može značajno ubrzati i ojačati naš odgovor na organizovani kriminal i korupciju.”

Oduzimanje imovine jak udarac

Božović je istakao da su tokom sastanka u Italiji, sa kolegama iz tamošnjeg Ministarstva pravde, otvorene teme povraćaja imovine i međunarodne pravne pomoći.

“Izričito su prepoznate u Memorandumu. Saglasili smo se da je oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću jedan od najznačajnijih udaraca na organizovane kriminalne grupe - jer pogađa ono što kriminalcima najviše znači. Tom prilikom upoznao sam ih i sa našim reformama u ovoj oblasti - sa usklađivanjem zakonodavstva o oduzimanju imovine sa evropskim standardima, kao i sa uvođenjem novog krivičnog djela nezakonitog bogaćenja funkcionera. Jačanje međunarodne pravne pomoći je takođe ključno, posebno kada govorimo o kriminalu koji ne poznaje granice. Brža i efikasnija saradnja između pravosuđa dvije države direktno znači da počinioci imaju manje prostora da se sakriju iza granice”.

Upitan koja je najvažnija poruka i konkretna korist za građane, odgovorio je da Crna Gora ne vodi borbu za vladavinu prava sama:

“Imamo ozbiljne i iskusne partnere koji su spremni da nam pomognu, i koji podržavaju našu ambiciju da što prije postanemo članica EU... Konkretna korist za građane je sasvim opipljiva: efikasnija borba protiv organizovanog kriminala i korupcije znači bezbjedniju državu. Oduzimanje nezakonito stečene imovine znači da se kriminal ne isplati. Novi instrumenti, poput krivičnog djela nezakonitog bogaćenja funkcionera i zakona o zaštiti zviždača, znače jaču i odgovorniju državu. Uređenje oblasti vještačke inteligencije znači zaštitu građana od novih oblika prevara i zloupotreba. I na kraju - svaki ovakav korak približava nas članstvu u EU, što je u interesu svakog građanina.”