Iseljavanje mladih iz Crne Gore, kao i njihova migracija sa sjevera ka centralnom i južnom dijelu zemlje, i dalje predstavlja ozbiljan izazov kojem, kako sagovornici ocjenjuju, treba pristupiti kroz dugoročnu i sistemsku strategiju zasnovanu na ekonomskom razvoju, ravnomjernim mogućnostima i jačanju perspektive za mlade.

Foto: AI generated photo, ilustracija

Nimalo lak posao nije zadržati mlade ljude da ostanu i grade život u zemlji u kojoj su rođeni. Ne nude im se iste mogućnosti, pa čak ni kada je riječ o sjeveru Crne Gore u odnosu na centralni i južni dio naše domovine. To potvrđuju Nevena i Džemila iz Pljevalja.

„Po svojoj generaciji i svojim prijateljima vidim da će većina da se odseli iz Pljevalja zbog toga što, na primjer, nemamo dovoljno radnih mjesta, nemamo ono čime bismo se mi bavili i uglavnom bi svi otišli negdje dalje, bilo da je to Podgorica, jug Crne Gore ili neka druga država“, kazala je Nevena.

Džemila je nagovijestila da bi se u budućnosti situacija mogla promijeniti.

„Smatram da možda mi čak i nemamo neke aktivnosti ili predispozicije kao naši vršnjaci iz središnjeg dijela ili sa primorja, ali ja se nadam da će u budućnosti biti drugačija situacija“, ocijenila je Džemila.

Iz Pljevalja slušamo i Danila Milikića, osnivača i urednika portala za mlade. Iseljavanje sa sjevera jasan je dokaz da mladi ne žive isto u cijeloj zemlji, kaže Milikić. Podrška države možda bi ih zadržala.

„Mislim da bi mlade osobe počele da vide i perspektivu na sjeveru naše države i da bi se možda više odlučivale da ostanu i žive na sjeveru Crne Gore, jer smatram, bilo da je to zbog toga što sam lokalpatriota ili ne, da sjever naše države ima apsolutni potencijal za razvoj i za lijep život, kao i centralni i južni dio naše države“, poručio je Milikić.

Da su izuzetno izražene migracije mladih sa sjevera ka centralnom i južnom dijelu naše zemlje, za Radio Crne Gore potvrđuje i direktor Direktorata za mlade, Darko Stojanović. Strategije za zadržavanje mladih, priznaje, nijesu dale željene rezultate.

„Te migracije uslovljene su usavršavanjem i školovanjem, ali najveći dio tih mladih ljudi u narednom periodu ostaje da živi i radi ili u Podgorici ili na primorju. Naravno, tu imamo i migracije mladih ljudi koji nijesu fakultetski obrazovani i koji se, usljed nedostatka posla na sjeveru zemlje, odlučuju da napuste svoje gradove. To je trend koji traje godinama i koji je do sada sistemski pokušavan da se riješi, ali još uvijek nije riješen na pravi način“, saopštio je Stojanović.

Koncentracija radnih mjesta, fakulteta i usluga u nekoliko većih crnogorskih gradova, odnosno centralizacija, dovodi do toga da mladi odlaze iz manjih, nerazvijenih opština, kaže sociološkinja Milena Jelić Šuntić.

„To dugoročno može dovesti do demografskog pražnjenja pojedinih krajeva i povećanja regionalnih razlika. Rješenje za takve probleme može biti istovremen rad na povećanju zaposlenosti i podršci mladima pri rješavanju stambenog pitanja, unapređenju obrazovanja i zdravstva, kao i na ravnomjernom regionalnom razvoju“, navela je Šuntić.

Nijedna država ne može u potpunosti da zaustavi prirodan odlazak mladih u druge krajeve svoje zemlje ili van nje, ali taj odlazak treba da bude izbor, a ne nužnost. Zato je obaveza države da obezbijedi uslove za kvalitetan život i perspektivu koja je opipljiva – budućnost koja se živi, a ne samo ona o kojoj se govori.