Digitalni napadi, nadzor i ugrožavanje bezbjednosti komunikacija postaju sve ozbiljniji izazovi za organizacije civilnog društva (OCD), novinare i aktiviste, saopštila je saradnica na programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Željka Zvicer.

Foto: CGO

Kako navodi, istovremeno, mehanizmi zaštite i podrške ne razvijaju se istom dinamikom, što dodatno povećava njihovu ranjivost.

Dodaje da, civilni sektor u Crnoj Gori zato sve snažnije ukazuje na potrebu zaštite od digitalnog nadzora, unapređenja bezbjednosti komunikacija i dostupnije digitalno-forenzičke podrške, pokazuje istraživanje „Pod pritiskom: digitalna bezbjednost civilnog društva na Zapadnom Balkanu i u Evropskoj uniji“.

“Istraživanje je sprovedeno u 11 država Zapadnog Balkana i Evropske unije, uz partnerstvo Centra za građansko obrazovanje (CGO), dok je nosilac projekta bio Beogradski centar za bezbjednosnu politiku (BCBP). Nalazi opominju da organizacije civilnog društva djeluju u sve složenijem digitalnom okruženju, obilježenom rastućim bezbjednosnim prijetnjama, ograničenim resursima i nedovoljno razvijenim sistemima zaštite. Iako većina organizacija primjenjuje osnovne mjere digitalne bezbjednosti, poput redovnog ažuriranja uređaja i višefaktorske autentifikacije, značajan broj njih nema razvijene interne procedure za upravljanje digitalnim rizicima, odgovor na incidente ili dugoročnu zaštitu podataka i komunikacija”, poručila je Zvicer.

U Crnoj Gori su kako dodaje, u istraživanju učestvovala 33 predstavnika i predstavnice civilnog društva, prvenstveno iz oblasti ljudskih prava, slobode medija, bezbjednosti novinara, borbe protiv korupcije, demokratizacije i zaštite prava marginalizovanih grupa, odnosno iz oblasti koje su često izložene pojačanom javnom, političkom i bezbjednosnom pritisku.

“Istraživanje pokazuje da organizacije u Crnoj Gori uglavnom primjenjuju osnovne mjere zaštite, dok su napredniji mehanizmi i dalje nedovoljno zastupljeni. To se posebno odnosi na procjene digitalnih rizika, planove odgovora na incidente, kao i specijalizovanu podršku za otkrivanje, analizu i dokumentovanje digitalnih napada”, ističe Zvicer.

Dodaje da posebnu pažnju privlače podaci koji se odnose na moguće oblike digitalnog nadzora.

Kako naglašava, na regionalnom nivou, značajan broj ispitanika naveo je iskustva ili sumnje povezane sa nadzorom, a među prijavljenim slučajevima zabilježena su i iskustvo ispitanika iz Crne Gore.

“Pojedini ispitanici iz Crne Gore povezivali su sumnjiva ponašanja svojih uređaja sa javnim kritikama koje iznose ili komunikacijom sa izvorima informacija, što naglašava potrebu za ozbiljnijim pristupom zaštiti digitalnih prava i sigurnosti aktera koji djeluju u javnom interesu. Najranjivijim smatraju upravo one alate koje dnevno koriste u radu, poput aplikacija za razmjenu poruka i društvenih mreža”,ocjenjuje Zvicer.

Kada je riječ o, kako kaže,  potrebama za dodatnom podrškom, organizacije iz Crne Gore ističu značaj obuka za identifikaciju špijunskog softvera i malvera, unapređenje lične bezbjednosti aktivista i zapošljenih, kao i bolje razumijevanje pravnih prava i mehanizama zaštite u slučajevima digitalnih napada.

“Istovremeno, izražena je i potreba za dostupnijom digitalno-forenzičkom podrškom, koja bi omogućila pravovremeno otkrivanje, analizu i dokumentovanje potencijalnih incidenata. Jedan od važnih zaključaka istraživanja jeste da mnoge organizacije nijesu sigurne kome mogu da se obrate kada posumnjaju na digitalni napad ili nadzor, dok su usluge digitalne forenzike i specijalizovane tehničke podrške često ograničene ili finansijski nedostupne. To dodatno povećava ranjivost organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava, demokratskim nadzorom institucija i drugim pitanjima od javnog interesa”, navela je Zvicer.

Nalazi istraživanja potvrđuju da, kako dodaje, digitalna bezbjednost više nije samo tehničko pitanje, već važan preduslov za nesmetan rad organizacija civilnog društva, zaštitu slobode izražavanja, bezbjednost novinara i očuvanje demokratskog prostora.

“Iskustva organizacija iz Crne Gore ukazuju na rastuću svijest o ovim izazovima, ali i potrebu znatno većeg ulaganja u znanja, resurse i mehanizme podrške koji će omogućiti efikasniji odgovor na sve sofisticiranije digitalne prijetnje”, zaključila je Zvicer.