Sankcije u slučaju vršnjačkog nasilja moraju biti na najvećem mogućem nivou, a država više neće ćutati na tu pojavu, poručuju za RTCG iz kabineta predsjednika države i crnogorskog parlamenta. Iz Udruženja roditelji navode da zakone i protokole za postupanje imamo, ali da izostaju kontrola i odgovornost.

Foto: ilustracija/Unspalsh

Jasna i organizovana reakcija države, odnosno izrada nacionalnog protokola za postupanje u slučajevima vršnjačkog nasilja, to je cilj obavezujućeg državnog mehanizma čije uspostavljanje predlaže predsjednik Jakov Milatović, pojasnio nam je sekretar šefa države Marko Lakić.

"O ovoj temi ne možemo govoriti samo kada neki novi slučaj bude medijski propraćen. Moramo reagovati odmah, jasno i organizovano, i vratiti sigurnost svakom djetetu u Crnoj Gori. Sa druge strane, svako dijete, odnosno roditelj, mora znati kome da se obrati, što danas nije slučaj", poručio je Lakić.

Često se događa da institucije ne znaju šta je čija nadležnost, kako da postupe ili koga da obavijeste, pa se nerijetko slučajevi nasilja zataškavaju, sve dok ne budu medijski eksponirani. Zato protokol mora, kako ističe Lakić, precizno definisati postupanje svih u sistemu.

Posebno bih istakao i šta je čija odgovornost i koje su posljedice ukoliko se ne pridržavaju protokola. Sistem neće više ćutati dok dijete pati. Takođe se planira formiranje zvanične evidencije slučajeva, uz punu zaštitu identiteta djece i podataka o ličnosti", ocijenio je on.

Da Crna Gora ima dobre zakone i podzakonske akte, kao i jasne protokole i uputstva, napominje Lepa Žunjić iz Udruženja roditelji. No, kako upozorava, izostaje primjena.

"Imamo dokumente, imamo protokole, većinu protokola koje i predsjednik pominje, ali imamo problem što nemamo kontrolu i odgovornost ako se to ne primjenjuje", kazala je ona.

Što god da je na papiru, ako se ne primjenjuje u praksi, kako podvlači Žunjić, roditeljima i djeci ne znači ništa.

"Fokus se treba pomjeriti na rad, konkretan rad, kontrolu i način na koji institucije rade, ali i odgovornosti kada se ne sprovode svi ovi protokoli i uputstva", dodaje Žunjić.

Da vršnjačko nasilje nije samo problem porodice, već društva u cjelini, te da je značajan svaki predlog koji je realno sprovodljiv i doprinosi jačanju institucija, poručuju iz Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.

Predsjednik tog skupštinskog tijela, Nikola Rovčanin, smatra da, iako postoje unapređenja, odgovor države trebalo bi da bude jači.

"Dakle, potrebno je jačanje na prevenciji, da se u školski sistem uvede veći broj psihologa, pedagoga, dakle, upravo zbog tog jačanja prevencije. Međutim, veoma je važno da porodice i škole prepoznaju na vrijeme, daju adekvatan odgovor kako bi se ovo suzbilo", naveo je Rovčanin.

Upravo u akcionom planu Ministarstva prosvjete i Savjeta Evrope za 2026. fokus je na prevenciji, za šta su obezbijeđena značajna finansijska sredstva, informiše Rovčanin.

"Vidimo da i Ministarstvo unutrašnjih poslova reaguje prontno, preventivno, a i kada se desi taj slučaj, i veoma je važno da se, i ne samo kroz prevenciju, nego kroz sankcionisanje, prije svega, pokaže da je to nešto što je nedopustivo, društveno opasno, i takvo neodgovorno ponašanje pojedinaca ne smije društvo i država da toleriše", zaključio je on.

Stav Ministarstva prosvjete nismo mogli dobiti.