Crna Gora je u više navrata potvrdila svoj principijelan odnos prema događajima u Srebrenici iz jula 1995. godine, na nacionalnom nivou i u okvirima svih multilateralnih foruma (u Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope, OEBS, NATO i Evropskoj uniji), saopštio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović na panelu povodom Međunarodnog dana sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici iz 1995. godine.

Foto: Vlada Crne Gore 

Ibrahimović se tom prilikom zahvalio prisutnima što su došli da obilježe taj dan i zamolio prisutne da minutom ćutanjaodamju počast žrtvama genocida u Srebrenici.

“I danas 31 godinu poslije, Srebrenica izaziva muk, a razum teško pronalazi riječi”, istakao je Ibrahimović.

Između ostalog, zahvalio se Kancelariji rezidentne koordinatorke Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori na prihvatanju inicijative Ministarstva vanjskih poslova, i panelistima, ambasadorima Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Njemačke, zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore i izvršnoj direktorki Akcije za ljudska prava, što su prihvatili da otvoreno razgovaraju o genocidu u Srebrenici, odgovornosti, pravdi i budućnosti.

“Današnji panel, u skladu i sa rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 2024. godine, izraz je težnje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i poziva da obilježavanjem Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici, 11. jula, djelujemo u pravcu osnaživanja i unapređenja kulture sjećanja i mira u Crnoj Gori i šire. Naš odgovor na pokušaje revizionizma, glorifikaciju ratnih zločinaca i govor mržnje, na koje, nažalost, nismo imuni ni mi u Crnoj Gori. I naša odluka da i sa zvaničnog institucionalnog nivoa potvrdimo nepokolebljivost u sprečavanju posljednje faze genocida u Srebrenici, njegove negacije i relativizacije”, naglasio je Ibrahimović.

Kako je dodao, Crna Gora je u više navrata potvrdila svoj principijelan odnos prema događajima u Srebrenici iz jula 1995. godine, na nacionalnom nivou i u okvirima svih multilateralnih foruma (u Ujedinjenim nacijama, Savjetu Evrope, OEBS, NATO i Evropskoj uniji). Podsjetiću na usvojenu Deklaraciju Skupštine Crne Gore o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici iz 2009. godine, rezoluciju Skupštine Crne Gore o genocidu u Srebrenici od 17. juna 2021. godine i podršku pomenutoj rezoluciji Generalne skupštine UN.

“Usvajanje rezolucije Ujedinjenih nacija iz 2024. godine imalo je izuzetan značaj za Bosnu i Hercegovinu i države ex-YU prostora, naročito za procese tranzicione pravde i razvijanje kulture sjećanja kao nezaobilaznog puta izlječenja svakog postkonfliktnog društva. Ciljevi rezolucije, i samim tim naši zadaci kao odgovornih država i vlada su jasni – sjećanje na žrtve, očuvanje utvrđenih pravnih i istorijskih činjenica, garantovanje odgovornosti, pravde i istine, kao i snaženje svijesti o zločinu genocida koja treba da ide i dalje od genocida počinjenog u Srebrenici, kroz obrazovanje sadašnjih i budućih generacija kako se genocid nikada više ne bi ponovio bilo gdje u svijetu. Jasno je da se radi o procesima koji ne mogu biti zadatak samo jedne generacije”, rekao je Ibrahimović na panelu.

Nedavno smo imali priliku da u organizaciji Akcije za ljudska prava, čujemo više detalja o Srebrenici iz ugla istorijske nauke, uključujući navode srpskog istoričara Popovića da je genocid u Srebrenici najdokumentovaniji zločin u istoriji čovječanstva.

“Upravo takva saznanja, a koja smo imali priliku da čujemo i sa brojnih relevantnih pravosudnih adresa, nameću nam dodatnu obavezu da sistemskim pristupom osiguramo da se o genocidu u Srebrenici govori na osnovu utvrđenih istorijskih i pravnih činjenica, da razumijemo kontekst u kojem se najveći masakr na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata dogodio, da samim tim razumijemo razloge i posljedice, i da razvijamo otpornost društva na nacionalističke narative i pokušaje revizije istorije, osiguravajući time svijest sadašnjih i budućih generacija da se u Srebrenici desio genocid i da su za počinjeni zločin osuđena 54 pojedinca na ukupno 781 godinu zatvora i pet doživotnih kazni. Da presude najviših međunarodnih instanci potvrđuju isključivo individualnu odgovornost i da samim tim svaki pokušaj prebacivanja krivice ili dovođenja u vezu jednog naroda sa zločinom genocida, ovdje ili bilo gdje drugo u svijetu, nije ništa drugo do čin odbijanja istine i čin negacije genocida”, istakao je on.

Dodaje da još uvijek nijesmo do kraja izveli proces tranzicione pravde, odnosno suočavanja sa prošlošću, istinom i odgovornošću, potvrđuju i izvještaji o napretku Evropske komisije u odnosu na pojedinačne zemlje regiona i njihove integracione procese i izvještaji ugovornih tijela UN i Rezidualnog mehanizma u Hagu.

“Uvjeren sam da je održiv mir u regionu moguć samo suočavanjem sa mračnom prošlošću, utvrđivanjem istine i privođenjem odgovornih pravdi. To je preduslov razvoja zdravih društava, otpornih na sve oblike kršenja ljudskih prava i sloboda. Potvrđujući našu opredijeljenost da razgovaramo o prošlosti, da preuzimamo odgovornosti, idemo korak više na putu postizanja istinskog razumijevanja i pomirenja, i time prosperiteta i jedinstva budućih generacija u Crnoj Gori i regionu”, rekao je Ibrahiumović.

Podsjeća i da, u jednom od svojih obraćanja Južnoafričkoj komisiji za istinu i pomirenje s početka 1996. godine, veliki Nelson Mandela je govorio o vanrednoj težini procesa suočavanja s prošlošću i ogromnim posljedicama koje odluke Komisije imaju za budućnost južnoafričke nacije.

“Govorio je kako su često trpjeli kritike jer nisu pristajali na savjete da prošlost treba zaboraviti. Naprotiv, Mandela je tvrdio da mogu da oproste, ali ne i da zaborave, te da izbor njegove nacije nije da li prošlost treba da se otkrije, već da se osigura da se ona sazna na način koji promoviše pomirenje i mir”, kazao je Ibrahimović.

Zahvalio o direktoru Memorijalnog centra Srebrenica, gospodinu Emiru Suljagiću, na učešću na današnjem događaju putem video poruke i vitalno važnom doprinosu Centra, pod njegovim vođstvom, u očuvanju sjećanja i istine o žrtvama Srebrenice.