Sporazum vlasti i opozicije o pokretanju procedure za izmjene Ustava predstavlja važan korak u evropskim integracijama Crne Gore, ali nije rezultat političke zrelosti domaćih aktera, već prije svega posredovanja Evropske unije, ocijenila je za Boje jutra, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.

Foto: CDT

Kovačević je kazala da su političke partije više govorile o rokovima i obavezama prema Briselu nego o suštini ustavnih promjena.

„Političari će ovo predstavljati kao veliki uspjeh i pobjedu građana, ali svi koji prate političku dinamiku znaju da se ovaj dogovor dogodio isključivo zahvaljujući posredovanju Evropske unije. Da smo bili prepušteni isključivo domaćim demokratskim kapacitetima, vjerovatno bismo i dalje gledali međusobne ucjene, trgovine i politička nadgornjavanja“, rekla je Kovačević.

Ona smatra da je tokom rasprave potpuno izostala debata o tome šta će ustavne promjene donijeti građanima.

„Bilo mi je žalosno da vidim da se razgovaralo o svemu osim o sadržaju izmjena Ustava. Sve vrijeme slušamo da to mora zbog Brisela, da postoje rokovi iz Brisela, da je to evropska obaveza. A gotovo niko nije objasnio šta te promjene znače za Crnu Goru, za institucije i za građane. Voljela bih da konačno počnemo da razgovaramo o nama, a ne samo o evropskoj agendi“, kazala je ona.

Govoreći o samim ustavnim izmjenama, Kovačević je podsjetila da se one odnose na tri oblasti – Centralnu banku, pravosuđe i ukidanje imuniteta članovima Vlade za određena krivična djela.

Posebno je ukazala na značaj promjena u dijelu koji se odnosi na pravosuđe.

„Crnogorski Ustav spada u takozvane tvrde ustave i veoma ga je teško mijenjati. Zato bi trebalo dobro razmisliti o svakom rješenju koje sada usvojimo, jer ga nećemo moći lako mijenjati za godinu ili dvije. Strategija da danas nešto usvojimo, pa ćemo sjutra popravljati, ne smije da važi kada je riječ o Ustavu“, istakla je Kovačević.

Podsjetila je da je prethodna reforma pravosuđa iz 2013. godine trajala gotovo dvije godine i bila praćena mišljenjima Venecijanske komisije.

„U poređenju sa tim procesom, današnji djeluje mnogo površnije. O sadržaju se gotovo nije razgovaralo, a sada imamo mjesec dana javne rasprave. Bilo bi izuzetno važno da se stručna javnost uključi i da razgovaramo o kvalitetu rješenja, a ne samo o tome kako da ispunimo evropske rokove“, rekla je ona.

Kovačević smatra da pojedina predložena rješenja nijesu dovoljno obrazložena, posebno kada je riječ o Tužilačkom savjetu.

„Mi godinama govorimo da pravosuđe mora biti nezavisno od politike. Međutim, treba postaviti pitanje da li je politički uticaj zaista dolazio kroz ono što piše u Ustavu ili kroz neke druge mehanizme. Imamo i ozbiljne dileme zašto se određena rješenja samo prepisuju u Ustav, bez ozbiljne rasprave da li su ona najbolja moguća. Ako sada nešto unesemo u Ustav, kasnije će to biti mnogo teže mijenjati“, upozorila je ona.

Kovačević smatra da je ukidanje imuniteta članovima Vlade za određena krivična djela pozitivan korak, ali da je propuštena prilika da se riješi i pitanje poslaničkog imuniteta.

„Imunitet ne postoji da bi štitio funkcionere od krivičnih djela, već da bi štitio njihovu slobodu djelovanja i izražavanja. Kada se već otvarao Ustav, trebalo je razmisliti i o poslaničkom imunitetu, jer smo imali brojne situacije u kojima je on služio kao zaštita od odgovornosti za govor mržnje ili druga postupanja koja nijesu u vezi sa obavljanjem poslaničke funkcije“, kazala je ona.