Ne postoje opravdani razlozi da članovima skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu bude onemogućeno da postave pitanja direktoru Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i iznesu ocjene o radu Agencije i ključnim izazovima, smatra Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (ANB).

Foto: gov.me

Iz ove nevladine organizacije podsjećaju da će se sjutra održati sjednica Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj će se razmatrati Izvještaj o radu Agencije za nacionalnu bezbjednost za 2025.

Muk je mišljenja da to može biti prilika za suštinsku parlamentarnu kontrolu rada ANB-a, a ne puko formalno razmatranje dokumenta.

Naveo je da je na direktoru ANB-a da procijeni i odluči na koja pitanja i na koji način može odgovoriti na otvorenom dijelu sjednice.

"Pozvali smo Odbor za bezbjednost i odbranu da otvori za javnost dio sjednice, tokom kojeg će direktor ANB predstaviti podatke o radu ANB koji nisu tajni, informisati poslanike o trendovima prijetnji po nacionalnu bezbjednost (što je u nekoliko navrata djelimično učinio u odgovorima na novinarska pitanja). Potrebno je napraviti iskorak i prekinuti sa praksom da se izvještaj u cjelini razmatra u gluvoj sobi, odnosno da sjednica u cjelini bude zatvorena za javnost, a da se nakon sjednice objavi šturo saopštenje za javnost",  piše u saopštenju IA koje potpisuje Muk. 

Naglašava da, iako je razumljivo da značajan dio rada obavještajne službe mora ostati zaštićen zbog prirode poslova koje obavlja, to ne može biti razlog za potpuno ograničavanje transparentnosti i odgovornosti.

Pojašnjava da demokratski standardi podrazumijevaju da obavještajne službe, uz zaštitu povjerljivih podataka, javnosti i parlamentu pružaju dovoljno informacija kako bi bilo moguće ocijeniti zakonitost i efikasnost njihovog postupanja.

"Institut alternativa godinama ukazuje da ANB ne koristi mogućnosti da proaktivno objavljuje informacije koje nijesu tajne, sumarne informacije o ključnim trendovima prijetnji po nacionalnu bezbjednost, podzakonske akte koji nijesu klasifikovani, kao ni informacije o deklasifikaciji dokumenata. Takva praksa ne doprinosi jačanju povjerenja javnosti u instituciju. Nedavno je zakonskim izmjenama ANB dodatno zatvorena u pogledu postupaka javnih nabavki, a nastavljena je praksa netransparentnog zapošljavanja. Crna Gora ostaje država koja nema odgovarajući zakonski propis kojim se uređuje postupak bezbjednosnih provjera koje vrši ANB",  stoji u saopštenju. 

Podsjeća da, za razliku od ANB-a, Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) Republike Hrvatske redovno objavljuje javne godišnje izvještaje, koji sadrže pregled bezbjednosnih izazova, aktivnosti Agencije i statističke podatke o njenom radu, upravo sa ciljem jačanja transparentnosti i odgovornosti prema građanima.

"Svjedočili smo i presedanu, prijetećoj javnoj reakciji, a onda i krivičnoj prijavi direktora ANB protiv dvije novinarke koje su pisale o mogućim nezakonitostima u radu Agencije", napominje Muk. 

Poručuje da takav postupak direktora ANB predstavlja nedopustiv pritisak na medije da ne pišu o radu ANB.

"Posebnu odgovornost nosi Odbor za bezbjednost i odbranu, kao ključno tijelo parlamentarnog nadzora. Odbor treba da iskoristi sva zakonska ovlašćenja kako bi od ANB-a zahtijevao jasnije odgovore o ostvarivanju rezultata, primjeni mjera tajnog nadzora, zaštiti ljudskih prava i funkcionisanju unutrašnjih mehanizama kontrole", ukazao je on. 

Dodaje i da Odbor nije iskoristio svoja ovlašćenja da zatraži posebne izvještaje o primjeni mjera tajnog nadzora, niti je tokom 2025. i 2026. sproveo posjetu u cilju nadzora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Uvjeren je i da je transparentnost, u mjeri u kojoj ne ugrožava nacionalnu bezbjednost, sastavni dio profesionalnog i demokratskog rada obavještajne službe.

"Veća otvorenost ANB-a i dosljedniji parlamentarni nadzor doprinijeli bi većem povjerenju građana u zakonitost i političku neutralnost rada Agencije. Od predstojeće sjednice očekujemo da otvori prostor za ozbiljnu raspravu o ovim pitanjima i da doprinese unapređenju demokratske kontrole sektora bezbjednosti, umjesto da se svede na još jednu formalnu proceduru usvajanja godišnjeg izvještaja", zaključio je Muk.