Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević poručio je u izjavi za IN4S da je pitanje statusa srpskog jezika u Crnoj Gori moguće riješiti isključivo političkom voljom, a ne organizovanjem referenduma, kako se, kaže, poslednjih mjeseci pokušava predstaviti u javnosti.

Foto: SKupština Crne Gore 

Ustavne izmjene su već jednom pokazale da ne postoji suštinska politička ni institucionalna volja da dođe do rješavanja statusa srpskog jezika u Crnoj Gori. Istovremeno, svjedočimo politikantskom djelovanju, često skrivenom iza botovskih i mimerskih mreža, koje pokušavaju da nam objasne da se pitanje srpskog jezika ne može riješiti bez organizovanja referenduma. To je notorna glupost“, naveo je Knežević.

Podsjetio je da su još 2011. godine poslanici, među kojima su bili Predrag Bulatović, on lično, kao i poslanici Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene, podnijeli inicijativu za dopunu Ustava.

„Predložili smo da se član 13, koji tretira pitanje jezika, dopuni novim članom 13a, u kojem bi bilo propisano da jezik za koji se na popisu izjasni najveći broj govornika bude normiran kao službeni, uz crnogorski jezik. Te izmjene tada nisu dobile potrebnu podršku, ali nije jasno zbog čega se danas pokušava predstaviti da je to nemoguća misija i da se može realizovati tek kada Crna Gora uđe u Evropsku uniju“, kazao je.

Prema njegovim riječima, upravo u tome leži suština problema.

„Ukoliko Crna Gora uđe u Evropsku uniju bez rješavanja i normiranja srpskog jezika kao službenog, srpski jezik nikada neće postati službeni, već će ostati jezik u službenoj upotrebi, odnosno manjinski jezik, dok će crnogorski postati zvanični jezik Evropske unije“, upozorio je Knežević.

On je odbacio tvrdnje da je za promjenu statusa srpskog jezika neophodan referendum.

„Notorna je glupost, neistina, laž i bijedna konstrukcija da je neophodno organizovati referendum na kojem bi oko 270.000 građana potvrđivalo da želi srpski jezik kao službeni. Dovoljno je usvojiti dopune Ustava i da za njih glasaju 54 poslanika“, istakao je.

Knežević je postavio i pitanje odgovornosti predstavnika srpskog naroda u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

„Zbog čega Srbi u Vladi i Srbi u parlamentarnoj većini ne žele da uslove ustavne promjene iz oblasti pravosuđa rješavanjem pitanja srpskog jezika, nije pitanje za mene. Podsjećam da smo ja i stranka koju predvodim izašli iz Vlade upravo zbog ovih pitanja. Potvrđuje se da smo bili u pravu kada smo tvrdili da Vlada Milojka Spajića suštinski baštini tekovine Mila Đukanovića i da ćemo ovakvom politikom samo asimilovati i srpski jezik i srpski narod u Crnoj Gori“, zaključio je Knežević.