Ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rizik od daljih ograničenja transporta kroz Hormuški moreuz izazvali su novi snažan rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Kako navode, sa istim posljedicama suočavaju se sve zemlje koje zavise od uvoza naftnih derivata, uključujući i Crnu Goru.

Najnovija eskalacija uslijedila je nakon obnavljanja vojnih napada na jugu Irana i uzvratnih napada Irana u regionu, nakon čega su ponovo uvedena ograničenja plovidbe kroz Hormuški moreuz i blokada iranskih luka.

Iz Ministarstva ističu da dodatnu neizvjesnost izaziva mogućnost širenja poremećaja i na pravce kroz Crveno more i moreuz Bab el Mandeb.

"Time bi istovremeno bila ugrožena dva ključna pomorska pravca za transport nafte i naftnih derivata, što je na tržištu već dovelo do rasta troškova transporta i osiguranja, smanjenja raspoloživosti pojedinih derivata i povećanja njihovih cijena", navodi se u saopštenju.

Kako pojašnjavaju, Hormuški moreuz predstavlja jednu od najvažnijih tačaka globalnog energetskog tržišta.

"Ovim pravcem se u redovnim okolnostima transportuje oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata dnevno, odnosno približno petina ukupne svjetske potrošnje. Zato svako ograničenje plovidbe ili povećanje bezbjednosnog rizika neposredno utiče na raspoloživost energenata, cijene pomorskog transporta i osiguranja, a zatim i na cijene naftnih derivata širom svijeta", navodi Ministarstvo.

Dodaju da je nakon najnovije eskalacije cijena sirove nafte tipa Brent dostigla oko 84 dolara po barelu i da je tokom posljednje sedmice porasla približno 12 odsto.

Međutim, kako ističu, za obračun maksimalnih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori nijesu presudna samo kretanja cijene sirove nafte, već prije svega međunarodne kotacije gotovih naftnih derivata na mediteranskom tržištu.

"Prema podacima Platts European Marketscan-a za 16. jul, kotacija eurodizela sa najviše 10 ppm sumpora na mediteranskom tržištu iznosila je 1.236,75 dolara po toni, što je povećanje od 33,75 dolara po toni samo u jednom danu. Rast je istovremeno zabilježen i kod ostalih derivata relevantnih za domaći obračun: kotacija bezolovnog benzina porasla je za 11,75 dolara po toni, dok je kotacija gasnog ulja porasla za 40,25 dolara po toni", saopšteno je.

Iz Ministarstva navode da posebno snažan pritisak postoji na tržištu dizela, usljed kombinovanog uticaja ograničenog transporta kroz Hormuški moreuz, problema u snabdijevanju rafinerija sirovom naftom, smanjene prerade i ograničene globalne ponude srednjih destilata.

"Dodatnu neizvjesnost stvaraju rizici od širenja poremećaja i na druge važne pomorske pravce, kao i ograničenja izvoza dizela iz pojedinih velikih zemalja proizvođača", navodi se.

Kako dodaju, ovakva kretanja već se odražavaju na cijene goriva u brojnim državama.

"Budući da Crna Gora uvozi naftne derivate i nabavlja ih po cijenama koje se formiraju na međunarodnom tržištu, nije moguće izbjeći uticaj globalnog rasta cijena na domaće tržište", ističe Ministarstvo.

Navode da će dalje kretanje cijena zavisiti prvenstveno od trajanja sukoba i mogućnosti ponovnog uspostavljanja redovnog transporta kroz Hormuški moreuz.

"U kratkom roku očekuje se nastavak izražene nestabilnosti i pritiska na rast cijena, posebno dizela. Ukoliko ograničenja transporta i problemi u radu rafinerija potraju, cijene derivata mogle bi nastaviti da rastu i u narednim obračunskim periodima. Nasuprot tome, stabilizacija bezbjednosnih prilika i obnova redovnih tokova snabdijevanja mogle bi postepeno ublažiti cjenovni pritisak", navodi se u saopštenju.

Podsjećaju da se maksimalne maloprodajne cijene u Crnoj Gori utvrđuju prema propisanoj metodologiji, na osnovu prosječnih međunarodnih kotacija derivata i odnosa eura i američkog dolara tokom obračunskog perioda.

"Zbog toga se dnevne promjene na međunarodnom tržištu ne prenose odmah i u punom iznosu na domaće cijene, već ulaze u prosjek na osnovu kojeg se vrši naredni obračun", ističu iz Ministarstva.

Kako navode, nabavna cijena derivata sa međunarodnog tržišta trenutno čini približno polovinu maksimalne maloprodajne cijene, dok preostali dio čine troškovi priznati energetskim subjektima i državne dažbine, odnosno akciza, porez na dodatu vrijednost i naknada za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata.

Iz Ministarstva poručuju da se snabdijevanje crnogorskog tržišta trenutno odvija uredno i da nema razloga za zabrinutost u pogledu raspoloživosti naftnih derivata.

"Ipak, međunarodno tržište ostaje izrazito nestabilno, zbog čega trajanje i puni obim daljeg rasta cijena trenutno nije moguće pouzdano predvidjeti", zaključuje se u saopštenju.

Ministarstvo energetike i rudarstva će, kako je navedeno, o rezultatima narednog obračuna blagovremeno obavijestiti javnost.