Napredak Crne Gore u evropskim integracijama može pozitivno uticati na druge zemlje Zapadnog Balkana, koje su, nakon što je naša država predstavila jasan plan i rokove pristupanja Evropskoj uniji (EU), počele da razvijaju slične planove, ocijenio je glavni pregovarač Crne Gore sa EU, Predrag Zenović.

Foto: PR Centar

Gostujući u podcastu „Pravo u CEDEM“, realizovanom u okviru projekta projekta “EUROHUB28 – Crna Gora u EU do 2028“, Zenović je kazao da dosadašnji rezultati pokazuju da se pregovarački proces odvija planiranom dinamikom.

Kako je naveo, trenutno nema naznaka da bi neki veći problem mogao promijeniti predviđenu dinamiku.

„Nema izgleda da će bilo šta krupnije uticati da se taj plan izmijeni, posebno u tehničkom smislu“, kazao je Zenović.

Cilj je, dodao je, da Crna Gora zatvori pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine, nakon čega bi se o članstvu moglo govoriti do 2028.

„Taj plan je danas realan, ostvariv i mislim da je važno što imamo ovakvu godinu iza sebe, koja je pokazala da možemo da to realizujemo sve do kraja“, poručio je Zenović.

On je kazao da je posljednji izvještaj Evropske komisije potvrdio ubrzanje procesa u 18 pregovaračkih poglavlja.

Prema njegovim riječima, izvještaj nije samo bolji od prethodnih, već predstavlja značajan kvalitativni iskorak u odnosu na sve prethodne.

Govoreći o poglavljima 23 i 24, koja obuhvataju pravosuđe, temeljna prava, pravdu, slobodu i bezbjednost, Zenović je kazao da Crna Gora mora ostvariti jasne i mjerljive rezultate.

„Poseban fokus mora biti na sprovođenju strateških dokumenata u oblastima pravosuđa, borbe protiv korupcije, azila, migracija i upravljanja granicama. Vrlo je važno da taj period iskoristimo, da budemo fokusirani, da slijedimo sva ona strateška dokumenta koja imamo i u oblasti pravosuđa i u oblasti korupcije, i u šengenskim oblastima, dakle azil, migracije, granice“, rekao je Zenović.

Od pravosudnog sistema se, kako je naveo, očekuje da pokaže kapacitet za ostvarivanje konkretnih rezultata.

„To se posebno odnosi na pravosnažne presude u predmetima visoke korupcije i organizovanog kriminala. Da produkuje ono što zovemo konsolidovani bilans rezultata u pogledu pravosnažnih presuda, posebno u oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala“, rekao je Zenović.

Prema njegovim riječima, Evropska komisija od Crne Gore očekuje da pokaže da može samostalno da se nosi sa problemima i da obezbijedi funkcionisanje institucija u praksi.

Govoreći o odnosu Evropske komisije prema Crnoj Gori, Zenović je rekao da proces proširenja ne treba posmatrati kao klasično uslovljavanje, već kao pristup zasnovan na zaslugama.

„To je jedna politika meritornog pristupa Evropskoj uniji, odnosno proširenja na bazi zasluga“, kazao je Zenović.

Ulogu Evropske komisije opisao je kao dvostruku.

„Komisija vam je tu istovremeno vaš strogi profesor ili trener, a sa druge strane i vaš najvjerniji advokat pred državama članicama“, rekao je Zenović.

Komisija, kako je objasnio, utvrđuje uslove koje država mora ispuniti da bi zatvorila određeno poglavlje, ali nakon ostvarenih rezultata te uspjehe predstavlja državama članicama.

„Kada u tome uspijete, na osnovu njenih analiza i rada sa vama, ona to predstavlja Savjetu, odnosno državama članicama, i uvjerava ih da Crna Gora treba da napravi sljedeći korak“, naveo je Zenović.

Iako Evropska komisija ima ključnu ulogu u tehničkom dijelu procesa, konačna odluka zavisi od političke volje država članica.

„Dominantno je taj tehnički segment pregovora, priprema države za članstvo, u rukama Komisije, a onda ta politička volja oko proširenja mora biti stvar konsenzusa“, rekao je Zenović.

Kazao je da među članicama EU postoje različiti pogledi na buduće proširenje, navodeći da ga pojedine države povezuju sa prethodnim reformama same Unije, dok druge smatraju da bi trebalo sprovesti veći talas proširenja.

„Tu otvaramo puno složenosti u tome kako države gledaju na proširenje“, naveo je Zenović.

Smatra da Crna Gora ima snažne argumente kojima može uvjeriti države članice da podrže njen prijem.

„Prednost Crne Gore i to što je riječ o maloj državi koja ne može ugroziti funkcionisanje evropskog sistema. To je jedna mala država koja ne može da ugrozi sistem funkcionisanja u bilo kojem segmentu po pravilima koja postoje danas“, rekao je Zenović.

Zbog toga bi članstvo Crne Gore predstavljalo korist za obje strane.

„Kao takva, ona je win-win pozicija i za nju samu, ali i za Evropsku uniju i za cijelu politiku proširenja“, poručio je on.

Zenović je kazao da geopolitički i politički motivi imaju važnu ulogu, ali da proširenje mora ostati zasnovano na rezultatima.

„Takav pristup podrazumijeva pristupanje u skladu sa pravilima, prihvatanje evropskog zakonodavstva i sprovođenje reformi. Onda je to pristupanje po pravilima, pristupanje po uvažavanju složenog evropskog zakonodavstva, reformama i konvergenciji u svim tim oblastima koje su važne“, kazao je Zenović.

Cilj je, dodao je, da buduće proširenje ne bude problem, već nova razvojna mogućnost za Evropsku uniju.

„Da budemo sigurni da sjutra proširenje neće biti problem, nego šansa i perspektiva za Evropsku uniju“, poručio je Zenović.

On je ocijenio da Crna Gora svojim napretkom može pozitivno uticati i na druge države Zapadnog Balkana, navodeći da nakon što je Crna Gora predstavila jasan plan i rokove pristupanja, slične planove počele su da razvijaju i druge države regiona.

„Kada je Crna Gora skicirala svoj put i pretvorila ga u vrlo jasne rokove zajedno sa Komisijom, vrlo brzo nakon toga imali smo planove drugih država u regionu“, rekao je Zenović.

Takva dinamika, kako je naveo Zenović, podstiče konkurenciju među državama kandidatkinjama.

„Kada vidite da jedna država napreduje jednom brzinom, onda se ti modeli očigledno prelivaju i na druge administracije, na druge vlade“, kazao je Zenović.

Zenović je poručio da države treba da napreduju u skladu sa sopstvenim rezultatima, a ne da čekaju ostale kandidatkinje.

Umjesto zajedničkog čekanja, predložio je model u kojem bi svaka država napredovala u skladu sa ostvarenim reformama.

„Da damo šansu jednoj lijepoj zapadnobalkanskoj regati, a i onim istočnim državama koje imaju zaista veliku političku i administrativnu posvećenost da postanu članice Evropske unije“, kazao je Zenović.

Govoreći o obimu posla koji predstoji, Zenović je kazao da proces evropskih integracija zahtijeva visok nivo motivacije i posvećenosti.

„Vrlo je složen taj cilj i proces, jer zahtijeva jedan visok stepen motivacije“, rekao je Zenović.

Prema njegovim riječima, u pregovaračku strukturu uključeno je oko 700 ljudi.

„Ministarstvo evropskih poslova ima koordinacionu ulogu, ali je za rezultate neophodno učešće svih državnih institucija, civilnog sektora i građana. Ovo je proces koji zahtijeva jako puno predanosti svih tih ljudi, prosto po principu onih karika koje su povezane. Mi smo jaki onoliko koliko je jaka najslabija karika“, rekao je Zenović.

On je upozorio da pojedina pregovaračka poglavlja zahtijevaju značajne investicije i administrativne kapacitete, navodeći kao primjer poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu.

„Takođe, Poglavlje 12 zahtijeva opremanje graničnih prelaza laboratorijama, odgovarajuće inspektore i razvoj sistema kontrole hrane, dok Poglavlje 1 podrazumijeva složen sistem nadzora robe na tržištu. Složenosti je jako puno“, kazao je Zenović.

Nakon članstva, kako je dodao, Crna Gora će morati da procijeni i koliki će biti troškovi usklađivanja, kao i u kojoj mjeri će oni biti nadoknađeni kroz kohezione fondove EU.

„To su složena pitanja koja prevazilaze sam pregovarački okvir, ali koja su važna“, rekao je Zenović.

On je naglasio da pristupanje Evropskoj uniji nije samo politički i tehnički proces.

„Evropske integracije su jedan proces koji je politički, tehnički, legislativni, ali on je u stvari jedna promjena života, načina života“, kazao je Zenović.

Suština procesa je, kako je naveo, unapređenje životnog standarda i stvaranje sigurnije budućnosti.

„To je put ka boljem standardu, izvjesnijem životu i izvjesnijoj budućnosti“, rekao je Zenović.

Dio nepovjerenja građana prema reformama, prema ocjeni Zenovića, proizlazi iz ranijih iskustava sa promjenama koje su bile više formalne nego suštinske.

U procesu pristupanja EU, dodao je, neće biti prostora za takve reforme.

„Crna Gora će u određenim oblastima imati tranzicione periode, tokom kojih će uspostavljati institucije i postepeno dostizati evropske standarde. Imaćemo neke faze u kojima ćemo se prilagođavati evropskom pravnom nasljeđu, uspostavljati organe i institucije i dostizati nivoe i standarde koje imaju druge države članice“, kazao je Zenović.

Ipak, svaki plan mora biti realan i zasnovan na analizi.

„Planiranje koje je racionalno, realno, ostvarivo, ali vrlo utemeljeno na analizi stanja, jedna je od poruka koju vidim kao važnu za naš evropski put“, rekao je Zenović.

On je kazao da se od Crne Gore ne očekuje da do trenutka članstva dostigne apsolutno sve standarde u svim oblastima.

To se odnosi, između ostalog, na kontrolu hrane, klimatske promjene, zaštitu prirode i nadzor tržišta.

„Ali tamo gdje ih nema, mora da ima vrlo jasan plan kako i u kojem okviru će to ostvariti“, kazao je Zenović.

Prema njegovim riječima, svi moraju razumjeti da promjene ne mogu doći preko noći.

Zenović je ocijenio da su za uspješan završetak pregovaračkog procesa potrebni dobro planiranje, društveni konsenzus i politički fokus..

„Ako nemamo društveni konsenzus, mislim da je to vrlo važna poruka evropskih integracija, posebno za ovu godinu koja je pred nama“, rekao je Zenović.

Pored društvenog, neophodan je i politički konsenzus koji prevazilazi partijske i ideološke podjele.

Evropske integracije, zaključio je, treba da budu zajednička tačka okupljanja.

„Da nekako nađemo tu tačku koja nas okuplja i tu tačku u kojoj ćemo moći da planiramo dalji razvoj društva po mjeri EU i EU standarda“, poručio je Zenović.