Crnoj Gori, kao turističkoj državi, neophodan je model od kojeg će, kada je riječ o neradnoj nedjelji, koristi imati i mali trgovci, ali i građani i turisti, smatraju analitičari, dok predstavnici privrede traže reakciju institucija po pitanju zloupotrebe zakonskih izuzetaka.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Privreda već duže vrijeme ukazuje na to da se zakon kojim se zabranjuje rad trgovina nedjeljom pokazao nedovoljno kvalitetnim, jer se sve češće, uz njegovo „kreativno“ tumačenje, nalaze načini da se trguje, ali uglavnom skuplje, piše Pobjeda.

Ekonomski analitičar Davor Dokić kazao je da država žmuri na jedno oko na takvu praksu, kako ne bi izazvala preveliko nezadovoljstvo turista kojima se ove godine desilo da u više navrata, zbog državnih praznika i vikenda, danima ne mogu da kupe osnovne namirnice.

On smatra da je u turističkoj državi, kakva je Crna Gora, neophodno naći neki model u kojem će koristi imati i mali trgovci, ali i građani i turisti.

„Bilo bi dobro da, kao na primjer u Sloveniji, bude omogućen rad nedjeljom porodičnim prodavnicama do 100 kvadrata. Na taj način bi se pomoglo malim trgovcima, imajući u vidu da veliki lanci drže više od 90 odsto tržišta“, saopštio je Dokić.

On je kritički nastrojen prema trgovačkim lancima koji, kako je naveo, imaju kartelski način djelovanja na koji niko ne reaguje.

„Oni ne bi smjeli da imaju vertikalno, već samo horizontalno povezivanje. Nije u redu da istovremeno budu i uvoznici neke robe, što je kod nas često slučaj. Veliki trgovački lanci se sastanu i kažu danas idemo sa cijenom ovog proizvoda i svi je drže istom. Ne dozvoljavaju tržišnim mehanizmima da sami regulišu cijene. Ako smo potpisali tržišnu ekonomiju, Ustavom garantovali kapitalizam, a izbacili socijalizam i društvenu svojinu i samoupravljanje, onda ne možemo i jedno i drugo“, poručio je Dokić.

To, kako je dodao, očigledno nikog u Vladi ne interesuje.

„Lanci su vrlo vispreni, a ako nijesu, onda plate ljudi koji jesu, jer kad imate 500 miliona EUR prometa, vi ste čudo u maloj Crnoj Gori i možete što hoćete“, kazao je Dokić.

On je, komentarišući sve širi asortiman na pumpama, naveo da one koriste nedovoljno definisanu regulativu i prodaju proizvode koji nijesu njihova osnovna djelatnost.

„Država svjesno ćuti, kako turisti ne bi pretjerano negodovali, jer bi im se na primjer u Budvi, gdje je trenutno više od 100 hiljada ljudi, desilo da ostanu bez kapi vode. Zato država to svjesno toleriše, gleda kroz prste i dozvoljava polulegalan modus, jer bismo imali jako puno negativnih ocjena turista zbog toga, a imamo ih i ovako“, rekao je Dokić.

Na zloupotrebe zakonskih izuzetaka kada je riječ o neradnoj nedjelji nedavno su ukazali i iz Odbora udruženja trgovine Privredne komore (PKCG), tražeći hitnu reakciju institucija. Oni su ocijenili da pojedini trgovci kroz preregistaciju objekata i druga kreativna tumačenja zakona narušavaju pravnu sigurnost i stvaraju neravnopravne uslove poslovanja.

Glavna tržišna inspektorka Marina Radulović kazala je da se tržišni inspektori na terenu svakodnevno suočavaju sa pokušajima zaobilaženja zakona, posebno kroz zloupotrebu statusa kioska, specijalizovanih prodavnica i drugih objekata koji predstavljaju zakonske izuzetke.

„Kontinuirano sprovodimo kontrole i zatvaramo objekte koji posluju suprotno propisima, ali postojeća kaznena politika nije dovoljno odvraćajuća, zbog čega se isti prekršioci često ponavljaju“, objasnila je Radulović.

Na Odboru je ukazana potreba izmjene kaznene politike kako bi se efikasnije sankcionisalo kršenje propisa i spriječile zloupotrebe koje narušavaju tržišnu konkurenciju, posebno kod onih koji ponavljaju prekršaje. Osim toga poručeno je da bi izuzetke od neradne nedjelje trebalo preciznije definisati, uključujući asortiman robe koji se može prodavati u objektima kojima je rad tog dana dozvoljen.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) traže da se analiziraju dosadašnji efekti neradne neđelje ocjenjujući da insistiranje na slijepoj zabrani promašuje cilj. To, kako su ranije saopštili, potvrđuje i činjenica da je Tržišna inspekcija za mjesec zatvorila 118 maloprodajnih objekata i izrekla oko 90 hiljada EUR novčanih kazni.

„Vrlo je moguće da je na terenu i značajno više objekata koji rade nedjeljom, ali nijesu obuhvaćeni kontrolama. Međutim, ovoliki obim represije jasan je signal da norma nije prilagođena realnosti, već da stvara sistemska opterećenja“, poručili su iz UPCG.

Zabrana rada nedjeljom je na kratko bila ukinuta nakon što je Ustavni sud, na inicijativu UPCG, ocijenio ovu zakonsku odredbu neustavnom. Ipak, Skupština je sredinom februara ponovo izglasala isto. Sada se čeka odluka Ustavnog suda po novoj inicijativi o ocjeni ustavnosti koju je UPCG predala i u vezi sa novim zakonom.

„U želji da dođemo do održivog modela, kroz socijalni dijalog sa Vladom i sindikatima postignut je dogovor koji je uravnotežio potrebe privrede i zaštitu radnika – rad neđeljom tokom tri mjeseca ljetnje i dva mjeseca zimske sezone, uz rad u jednoj smjeni, dnevnicu uvećanu za 80 odsto i obavezan slobodan naredni vikend. Nažalost, Skupština je ignorisala ovaj kompromis socijalnih partnera i ponovo usvojila gotovo identičnu zabranu, zbog čega smo bili primorani da ponovo pokrenemo postupak pred Ustavnim sudom“, saopštili su iz UPCG.

Oni su dodali da se dobar zakon ne prepoznaje po tome koliko je radnji zatvoreno i kazni naplaćeno, već koliko je prihvatljiv i primjenjiv u praksi.

„Kada se neki propis mora održavati prvenstveno inspekcijama i kažnjavanjem, to je jasan znak da ga treba mijenjati“, naveli su iz UPCG.