Elektroprivreda Crne Gore nalazi se u jednom od najintenzivnijih razvojnih i investicionih ciklusa u svojoj istoriji, sa jasnim ciljem da Crna Gora proizvodi više sopstvene električne energije, bude manje zavisna od uvoza i dugoročno ojača sigurnost elektroenergetskog sistema, poručio je predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović.

Foto: EPCG

“Kao predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore, smatram svojom obavezom da, povodom različitih ocjena koje su se posljednjih dana čule u javnom prostoru, građanima predočim provjerljive činjenice. Ne želim da EPCG ulazi u lične polemike niti da se bavi motivima bilo kog pojedinca ili medija”, saopštio je Đukanović.

Istakao je da kompanija od sistemskog značaja mora da govori dokumentima, finansijskim izvještajima, proizvodnjom, realizovanim investicijama i nezavisnim mjerenjima.

Pet činjenica koje najbolje opisuju stvarnu poziciju EPCG

“Ovi podaci pokazuju razvojnu logiku poslovanja EPCG: dio raspoloživih sredstava pretvoren je u elektrane, opremu, energetsku infrastrukturu i investicije koje stvaraju dugoročnu vrijednost”, naveo je Đukanović.

Kako je pojasnio, u energetici se snaga sistema ne mjeri samo stanjem gotovine u jednom trenutku, već i vrijednošću imovine, proizvodnim kapacitetima i sposobnošću kompanije da u narednim godinama proizvodi više energije iz sopstvenih izvora.

Investicije više nijesu planovi – već proizvode električnu energiju

“Novi proizvodni kapaciteti EPCG već daju približno 330 GWh električne energije godišnje. Projekti Solari 3000+/500+ i 5000+ do sada su proizveli više od 203 GWh električne energije i obuhvatili više od 10.000 korisnika, dok je VE Gvozd I izgrađena i radi u probnom režimu, sa planiranim prelaskom u komercijalni rad”, dodaje s eu saopštenju.

Prema njegovim navodima, razvoj se nastavlja kroz nove solarne projekte, VE Gvozd 2, modernizaciju hidroelektrana, ugradnju agregata A8 u Perućici, baterijske sisteme za skladištenje energije, valorizaciju hidroenergetskog potencijala i strateška partnerstva.

“Suština svih tih projekata je jasna: svaki novi domaći MWh smanjuje potrebu za uvozom, povećava otpornost kompanije na tržišne poremećaje i jača sigurnost snabdijevanja”, poručio je.

Istakao je da kumulativni poslovni rezultat EPCG Solar Gradnje za 2021-2025. iznosi oko -4,62 miliona eura, dok interni model šire društvene koristi programa procjenjuje ukupan efekat na približno 50,78 miliona eura.

“Taj model nije računovodstvena dobit EPCG, već širi energetski, potrošački, poreski i CO2 efekat projekta”, naveo je Đukanović.

Iskustvo 2025. potvrđuje zašto Crnoj Gori treba više domaćih megavata

EPCG je, kako je kazao, 2025. godinu završila sa gubitkom od 92,12 miliona eura.

“To je ozbiljan godišnji rezultat i nemam namjeru da ga relativizujem. Istovremeno, energetski i finansijski podaci jasno pokazuju dominantni uzrok negativnog rezultata”, istakao je Đukanović.

Poručio je da to nije opravdavanje gubitka, već njegovo precizno poslovno objašnjenje.

“Kada najveći bazni proizvodni objekat mjesecima nije raspoloživ, a hidrološka situacija istovremeno bude nepovoljna, energija koja nedostaje mora se kupiti na tržištu. Upravo zato je strateški odgovor EPCG povećanje sopstvene proizvodnje, diversifikacija izvora i veća fleksibilnost sistema”, pojasnio je on.

Odluka o KAP-u: poslovni rizik pretvoren u tržišni odnos

Prema riječima Đukanovića, jedna od najznačajnijih poslovnih odluka koju su donijeli bila je prelazak na tržišni odnos sa Kombinatom aluminijuma od 1. januara 2022. godine.

“Prema internim analizama EPCG, poslovni odnos sa KAP-om u periodu 2017-2021. proizveo je približno 50,3 miliona eura negativnog efekta, dok je promjenom modela poslovanja procijenjeno da je spriječeno najmanje 178,08 miliona eura dodatnog gubitka u odnosu na alternativni scenario”, dodao je Đukanović.

Istakao je da suština te odluke nije bila stvaranje bilo kakve garantovane godišnje dobiti, već uklanjanje značajnog netržišnog rizika iz poslovanja EPCG.

“Upravo se u tome ogleda odgovorno upravljanje: prepoznati rizik, izmjeriti njegov mogući efekat i pravovremeno prilagoditi poslovni model interesima kompanije”, poručio je.

Kapital nije nestao – pretvoren je u novu vrijednost

“Kada smo preuzeli kompaniju 2021. godine, likvidna sredstva na kraju prethodne godine iznosila su približno 39,6 miliona eura. Istovremeno, od 2020. do 2025. ukupna aktiva EPCG povećana je oko 171 milion eura, a stalna imovina približno 242 miliona eura. Dio kapitala pretvoren je u proizvodnu i infrastrukturnu imovinu”, istakao je.

Đukanović je naveo da to ne umanjuje značaj likvidnosti, koja mora biti predmet odgovornog upravljanja, ali jasno pokazuje zašto stanje na računu i ukupna vrijednost kompanije nijesu iste kategorije.

“Kredit Njemačke razvojne banke KfW od 40 miliona eura za agregat A8, kao i 30 miliona eura refinansiranja postojećeg duga, jesu obaveze koje se vraćaju. To nijesu budžetska davanja kompaniji. Ocjena takvih aranžmana mora obuhvatiti namjenu, cijenu, ročnost i budući novčani tok investicije koja se finansira”, dodao je.

Željezara: od industrijske imovine ka energetskoj infrastrukturi

Kkao je kazao, kupovna cijena imovine nekadašnje Željezare iznosila je 20 miliona eura, dok dokumentacija EPCG sadrži procjene vrijednosti imovine od približno 48,7 do 52,46 miliona eura.

“Posebnu vrijednost lokacije predstavljaju dvije trafostanice 110/35 kV snage po 63 MVA, koje predstavljaju značajnu infrastrukturu za razvoj solarnih elektrana i baterijskih sistema za skladištenje energije”, istakao je Đukanović.

Zbog toga se, kako je pojasnio, vrijednost te investicije ne može svoditi samo na kratkoročni rezultat operativnog društva. Za EPCG su relevantni vrijednost stečene imovine, postojeća energetska infrastruktura i mogućnost njenog uključivanja u budući proizvodni portfolio kompanije.

Foto: EPCG

TE Pljevlja: složen projekat, rezultat je mjerljiv

Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja, dodaje on, započeta je prije mandata sadašnjeg poslovodstva – idejni projekat izrađen je 2018. godine, izvođač izabran 2019, a ugovor i avans realizovani 2020. godine. Nakon preuzimanja EPCG nastavili smo već ugovoreni projekat i doveli ga do završetka.

“Mjerenja RACI i CETI pokazuju vrijednosti u okviru propisanih limita. Pored ekološkog rezultata, u posmatranom periodu nakon rekonstrukcije ostvarena je proizvodnja od 432,274 GWh naspram planiranih 381 GWh, odnosno 113 odsto plana”, dodaje se u saopštenju.

CBAM je, prema riječima Đukanovića, odvojeni evropski regulatorni izazov koji se odnosi na cijenu ugljenika i ugrađene emisije CO2.

“On nije kazna za neispunjavanje SO2 ili NOx standarda. Upravo zato razvoj obnovljivih izvora, skladištenja energije i hidro-fleksibilnosti nije samo pitanje zelene tranzicije, već i buduće tržišne konkurentnosti EPCG”, istakao je.

Vrijednost odluka mjeri se njihovim efektom

Kako je kazao, EPCG upravlja najvećim i najvažnijim energetskim sistemom u Crnoj Gori i takvo upravljanje podrazumijeva kontinuirano donošenje poslovnih, investicionih i razvojnih odluka.

Đukanović je ocijenio da njihov kvalitet ne određuje njihov broj, već njihov pravni osnov, finansijski efekat i korist za kompaniju.

“Kao predsjednik Odbora direktora, smatram da je naša obaveza da o rezultatima govorimo kroz provjerljive pokazatelje – finansijske izvještaje, energetsku proizvodnju, vrijednost imovine, realizovane investicije i mjerljive efekte poslovnih odluka”, poručio je.

Istakao je da se energetika ne vodi od kvartala do kvartala. Elektrane, hidroenergetski objekti, trafostanice, baterijski sistemi i druga energetska infrastruktura grade se da bi stvarali vrijednost decenijama.

Poručio je da će odluke koje donose danas određivaćti proizvodnu snagu EPCG i energetsku poziciju Crne Gore dugo nakon završetka jednog poslovnog ciklusa.

“Pravac naše kompanije je jasan: povećavati domaću proizvodnju, smanjivati zavisnost od uvoza, modernizovati postojeće kapacitete i stvarati novu energetsku imovinu. Pred EPCG su novi projekti i novi izazovi, ali cilj ostaje isti: snažnija kompanija, više domaće električne energije i sigurniji energetski sistem Crne Gore”, zaključio je Đukanović.