Island se nalazi pred važnim referendumom koji bi mogao odrediti budući odnos te zemlje prema Evropskoj uniji.

Foto. Ilustracija//Pixabay.com 

Građani će odlučivati o tome treba li nastaviti pregovore o mogućem članstvu, a pitanje je posljednjih mjeseci dobilo i snažnu sigurnosnu dimenziju.

Kako piše Politico zagovornici približavanja Evropskoj uniji sve češće upozoravaju na promijenjenu geopolitičku situaciju u sjevernom Atlantiku, posebno nakon prijetnji američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) vezanih za Grenland.

Grenland je od Islanda udaljen manje od 300 kilometara, zbog čega su američke ambicije prema tom području dodatno pojačale raspravu o sigurnosti i položaju Islanda.

Tramp promijenio raspravu

Bivši gradonačelnik Rejkjavika Dagur Egetson, jedan od istaknutijih zagovornika opcije „Da“, smatra da su Trampove izjave promijenile način na koji dio Islanđana gleda na buduće odnose sa Evropom.

"To pitanje nije zaključeno",  rekao je Egetson govoreći o američkim ambicijama prema Grenlandu.

Prema njegovim riječima, sigurnosna pitanja danas imaju mnogo veću težinu nego ranije.

"To je pitanje danas hitnije nego prije",  poručio je.

Zagovornici članstva smatraju da bi čvršće veze s Evropskom unijom Islandu dale dodatnu političku i ekonomsku sigurnost u trenutku kada se mijenja odnos velikih sila prema Arktiku.

Istovremeno, Rusija i Kina nastoje povećati svoj utiecaj u arktičkom području, dok klimatske promjene i topljenje leda otvaraju mogućnost novih plovnih puteva i pristupa prirodnim resursima.

Suverenitet je ključan

Protivnici približavanja Evropskoj uniji, međutim, smatraju da bi članstvo moglo ugroziti upravo ono što Island želi zaštititi – vlastiti suverenitet.

Posebno osjetljiva pitanja su ribarstvo i poljoprivreda, sektori koji imaju veliki značaj za islandsku ekonomiju.

Island je već dio Evropskog ekonomskog prostora, što mu omogućava pristup evropskom tržištu, a istovremeno već primjenjuje veliki broj evropskih propisa. Zemlja je takođe dio šengenskog prostora.

Zbog toga protivnici članstva smatraju da Island već ima brojne koristi od saradnje s Evropskom unijom, bez potrebe da postane njena članica.

Profesor političkih nauka Ejrikur Bergman (Eiríkur Bergmann) upozorava da pitanje suvereniteta u Islandu ima duboke historijske korijene.

"Postoje dva tabora koja se pozivaju na isto nasljeđe",  objasnio je Bergman. Jedni tvrde da bi ulazak u Evropsku uniju ojačao islandski suverenitet, dok drugi smatraju da bi upravo članstvo ograničilo nezavisnost zemlje.

Ankete pokazuju neizvjesnost

Prema anketi Galupa  provedenoj sredinom augusta, opcija „Da“ imala je minimalnu prednost od 51,5 posto. Ipak, ishod je i dalje krajnje neizvjestan.

U glavnom gradu Rejkjaviku podrška nastavku pregovora nešto je izraženija, dok se u manjim sredinama i među dijelom poljoprivrednika i ribara snažnije čuje argumentacija protiv članstva.

U Selfosu, gradu udaljenom oko sat vremena vožnje od Reykjavika, dio stanovnika strahuje da bi članstvo moglo ugroziti interese domaćih proizvođača.

Inflacija na Islandu u julu iznosila je 5,6 posto, što je znatno više od stope zabilježene u eurozoni. Dio građana zato smatra da bi eventualno uvođenje eura moglo donijeti veću ekonomsku stabilnost.

Odluka koja može sve promijeniti

Island je nezavisnost od Danske stekao 1944. godine, a pitanje nacionalnog suvereniteta od tada je jedno od najosjetljivijih u tamošnjoj politici.

Zemlja je članica NATO-a, a sa Sjedinjenim Američkim Državama ima bilateralni odbrambeni sporazum još od 1951. godine.

Istovremeno, Island je duboko povezan s Evropskom unijom kroz Evropski ekonomski prostor i Šengen.

Zato referendum neće biti samo pitanje članstva u Evropskoj uniji. On će biti i svojevrsno izjašnjavanje o tome kako Island vidi svoju budućnost u sve nestabilnijem sjevernom Atlantiku.

Ako građani podrže nastavak pregovora, Island bi mogao ponovo otvoriti put prema članstvu u Evropskoj uniji, gotovo deset godina nakon što je prethodni pokušaj definitivno obustavljen.

Ribolovne kvote tada su bile jedan od glavnih razloga protivljenja članstvu. Danas su na stolu ista pitanja, ali je geopolitička situacija značajno drugačija. Upravo zato rezultat referenduma mogao bi imati mnogo veće posljedice nego što se na prvi pogled čini.