Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je u emisiji „Dobro jutro Crna Goro“ da zatvaranje poglavlja 27 očekuje krajem decembra, a da će za implementaciju obaveza biti potrebno četiri milijarde eura, po sadašnjim tržišnim cijenama. Upravljanje otpadom i uklanjanje divljih deponija vidi kao najveće izazove. Govoreći o Botunu, Ćulafić je kazao da je, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na nekih 50 odsto. Komentarišući zagađenje Zete, rekao je da će Ministarstvo imati nultu toleranciju, te da je svaki potencijalni zagađivač dužan da sanira štetu.

Foto: MERS

Ministar je u Jutarnjem programu TVCG saopštio da je na polju državnog odnosa prema prirodi u prethodnim godinama napravljeno mnogo propusta, te da je na to uticao i tranzicioni period. Kao primjere je naveo Ulcinjsku solanu i bazen crvenog mulja u zoni KAP-a.

„Mnogo je izazova, ali čini mi se da posljednjih godina ubrzano napredujemo i da ne postoji veliki ekološki problem sa kojim se nijesmo uhvatili u koštac. Činjenica je da smo pred zatvaranjem čuvenog poglavlja 27“, kazao je ministar.

Najveći neuspjeh prethodnih godina, po njegovom mišljenju, jeste što smo dozvolili da otuđenjem državne imovine i svojine dovedemo sebe u situaciju da ne možemo da štitimo prirodu i da efikasnije utičemo na zaštitu životne sredine.

„Kao najveći uspjeh, s druge strane, vidim uspostavljanje ekološke mreže Natura 2000, uzimajući u obzir da sam na početku mandata zatekao 15 procenata teritorije kao zaštićenog područja, a da ćemo na kraju mandata našim građanima ostaviti 44 odsto teritorije pod nekim režimom zaštite. Mislim da je to najkonkretniji korak uspostavljanja državnog odnosa prema prirodi“, rekao je Ćulafić.

Ministar je kazao da su očekivanja da poglavlje 27 bude privremeno zatvoreno krajem decembra.

„Mene kao ministra raduje da smo mi za dvije godine prešli put mnogo duži nego što je to bilo u prvih šest godina. Na kraju 2024. godine bilo je ispunjeno nekih 39 procenata obaveza. Za ove dvije godine uspjeli smo da pređemo mnogo duži put i zbog toga smo zadovoljni“, istakao je on.

Nadalje treba implementirati obaveze koje za sobom nosi poglavlje 27, posebno na terenu.

„Implementacija obaveza je nešto sa čim ćemo morati da se nosimo predstojećih godina. To je nešto sa čim se suočavaju sve zemlje koje su do sada pristupale, posebno posljednjih 25, 30 godina. Do 2030. godine potrebno je ukloniti sve divlje deponije u državi, dok je do 2050. godine potrebno postići potpunu neutralnost u pogledu zagađenja vazduha. Dakle, veliki je posao pred Crnom Gorom“, kazao je ministar.

Ističe da će za to biti potrebna velika finansijska sredstva.

„Prema posljednjim procjenama, to je negdje na nivou od gotovo četiri milijarde eura, po sadašnjim tržišnim cijenama. Da li će ta cifra biti ubuduće veća ili manja, naravno, zavisi“, kazao je Ćulafić i dodao da je ta cifra bila tri puta manja 2021. godine, ali da su na promjenu uticala globalna dešavanja i inflacija.

Objasnio je da smo za izgradnju nedostajuće infrastrukture u oblasti upravljanja otpadnim vodama dobili tranzicioni period do 2045. godine.

„Dakle, nekih 20 godina je pred nama da država radi potpuno aktivno kako bi postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, kanalizacionu mrežu i tako dalje izgradila u svim opštinama, odnosno da bi sva naselja bila prikopčana na tako nešto“, kazao je ministar.

Objasnio je da vrijednost ekoloških projekata prevazilazi 150 miliona eura.

Ministar ekologije kazao je da su upravljanje otpadom i uklanjanje divljih deponija među najvećim ekološkim izazovima, navodeći da ih, prema posljednjim podacima Ministarstva, u Crnoj Gori ima oko 256.

„To su dvije veoma važne oblasti, jer u tim oblastima nemamo dovoljno kvalitetne infrastrukture, opreme, odnosno kapaciteta da upravljamo, recimo, na ispravan način otpadom još uvijek, a s druge strane imamo i nesavjestan odnos kada treba upravljati kvalitetom vazduha. Veliki problem je što se te divlje deponije gotovo preko noći obnavljaju“, rekao je Ćulafić, dodajući da dio odgovornosti snose i država i lokalne uprave, koje moraju brže raditi na izgradnji potrebne infrastrukture.

Govoreći o Botunu, Ćulafić je kazao da je, prema njegovim informacijama, izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda završena više od 50 odsto, te da projekat prate i ulaganja u kanalizacionu, saobraćajnu i obrazovnu infrastrukturu.

“Prema mojim informacijama, stepen izgradnje tog postrojenja je gotovo iznad 50%. Mislim da oni to rade vrlo, vrlo brzo i vrlo kvalitetno.
Biće prilike da te radove obiđem u nekom kratkom predstojećem periodu. Mislim da će to biti od velike koristi kako za Glavni grad, tako i za sve građane Botuna, zato što taj projekat, prema zaključcima Vlade Crne Gore, nije izolovan projekat, već on nosi sa sobom neke, da kažem, benefite za same građane tog dijela Crne Gore”, rekao je ministar.

Osvrćući se na zagađenje Zete, poručio je da problem postoji i da nije bezazlen.

„Država i Ministarstvo ekologije imaće nultu toleranciju na činjenicu da dio profita koji privreda ostvaruje na tom podneblju mora ići u zaštitu životne sredine“, kazao je Ćulafić.

Naglasio je i da neće biti kompromisa u primjeni principa „zagađivač plaća“.

„Svaki potencijalni zagađivač dužan je da sanira štetu koju napravi ili da plati adekvatnu novčanu naknadu“, rekao je Ćulafić.