U Crnoj Gori je tokom 2025. godine boravilo 107.506 stranih državljana, što je činilo 17,2 odsto ukupne populacije, dok Državna revizorska institucija ocjenjuje da strateško planiranje u oblasti migracija nije bilo dovoljno usmjereno na ključne probleme i nove migracione trendove.

Foto; Ilustracija/Pixabay.com 

Državna revizorska institucija (DRI) utvrdila je niz nedostataka u realizaciji aktivnosti iz oblasti integrisanog upravljanja migracijama za period od 2021. do 2025. godine.

Revizijom, koja je obuhvatila aktivnosti Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih nadležnih institucija, trebalo je utvrditi da li je Crna Gora kroz sprovođenje Strategije o migracijama i reintegraciji povratnika obezbijedila efikasan sistem upravljanja migracijama u skladu sa promjenama migracionih kretanja.

Prema podacima navedenim u izvještaju, u Crnoj Gori je 2025. godine boravilo 107.506 stranih državljana. DRI navodi da je riječ o 17,2 odsto ukupne populacije, što je Crnu Goru svrstalo iznad 16 evropskih država obuhvaćenih Eurostatovim istraživanjem.

“Podaci pokazuju snažan rast broja stranaca sa privremenim boravkom. Njihov broj povećan je sa 25.029 u 2016. na 67.807 u 2025. godini, dok je broj stranaca sa stalnim boravkom u istom periodu ostao približno na nivou od oko 30.000”, piše u izvještaju.

Jedan od glavnih nalaza revizije odnosi se na način na koji je planirana Strategija o migracijama i reintegraciji povratnika za period 2021–2025.

DRI naglašava da je postupak planiranja sproveden tako da nije moguće utvrditi da li su ciljevi i aktivnosti bili fokusirani na ključne probleme u oblasti migracija.

„U analizi stanja problemi nijesu jasno istaknuti kroz prezentirane podatke i nisu podvučeni i temeljno analizirani već sporadično i bez objašnjavanja zašto su tu prisutni, koji su im uzroci i zašto ih je važno adresirati u narednom periodu“, navodi se u izvještaju.

Revizori su ocijenili da je takav pristup imao neposredan uticaj na definisanje strateških i operativnih ciljeva.

Posebno je problematično, kako navodi DRI, što su međunarodnom praksom prepoznate oblasti poput tržišta rada, održivog razvoja, integracije i socijalne kohezije, upravljanja granicama, krijumčarenja migranata, životne sredine i klimatskih promjena bile obuhvaćene samo pojedinačnim aktivnostima.

„Nijedan od operativnih ciljeva nije fokusiran na oblasti koje su u međunarodnoj praksi identifikovane kao ključne oblasti upravljanja migracijama“, ističe DRI.

Strategijom je za oblast migracija bilo predviđeno pet operativnih ciljeva, 12 indikatora učinka i ukupno 93 aktivnosti.

“Čak 51 odsto planiranih aktivnosti odnosilo se na donošenje i izmjene zakona i podzakonskih akata, kao i standardnih operativnih procedura, uputstava, smjernica, politika i organizaciju različitih obuka, radionica i sastanaka”, piše u izvještaju.

Kod prvog operativnog cilja, koji se odnosi na potpuno usklađivanje nacionalnih propisa sa relevantnim međunarodnim standardima, DRI je utvrdila da ključni indikator nije realizovan.

Planirano je bilo da 12 direktiva EU bude preneseno u pravni okvir, dok je izmjenama Zakona o strancima iz marta 2026. godine bilo preneseno ukupno osam direktiva.

Od 23 planirane aktivnosti u okviru ovog cilja, realizovano je 14, odnosno 61 odsto. Tri aktivnosti su djelimično realizovane, tri nijesu realizovane, dok za još tri nije bilo moguće utvrditi status realizacije.

Broj stranaca sa privremenim boravkom gotovo utrostručen

Migraciona slika Crne Gore značajno se promijenila tokom posljednje decenije.

“Broj stranaca sa privremenim boravkom povećan je sa 25.029 u 2016. godini na 50.324 u 2022, odnosno na 64.285 u 2023. godini. U 2025. godini taj broj iznosio je 67.807. Broj izdatih dozvola za privremeni boravak porastao je sa 29.784 u 2016. na 72.473 u 2025. godini”, navedeno je u izvještaju.

Crna Gora je, prema podacima iz izvještaja, u 2025. godini imala 51.678 zaposlenih stranaca, dok je ukupan broj privrednih subjekata čiji su osnivači strani državljani dostigao 34.581. Najveći broj novih preduzeća bio je u vlasništvu državljana Turske, Rusije i Srbije.

DRI je konstatovao i promjenu profila stranaca koji traže međunarodnu zaštitu.

Broj zahtjeva za azil i supsidijarnu zaštitu smanjen je sa 3.104 u 2018. godini na 146 u 2025. godini. Takođe, iz Ministarstva unutrašnjih poslova objašnjeno je da je ranije Crna Gora u najvećem broju slučajeva bila tranzitno područje na Zapadnobalkanskoj migracionoj ruti.

Prema obrazloženju MUP-a koje prenosi DRI, posljednjih godina sve češće međunarodnu zaštitu traže ljudi koji u Crnu Goru dolaze legalnim putem i ostaju do okončanja postupka, odnosno Crnu Goru sve više doživljavaju kao krajnju destinaciju.

„U takvim predmetima nadležni organ donosi meritorne odluke, a procenat odobrenih međunarodnih zaštita u odnosu na broj meritorno riješenih predmeta kreće se približno oko 20 odsto“, napominje se u izvještaju.

DRI podsjeća da je Crna Gora dio Zapadnobalkanske migracione rute, jednog od ključnih kopnenih koridora kojim se migranti i izbjeglice kreću iz zemalja Bliskog istoka, Azije i Afrike prema Evropskoj uniji.

Prema analizi Frontexa za 2025/2026. godinu, Zapadni Balkan će ostati važan tranzitni koridor za ilegalne migracije prema Zapadnoj Evropi, uprkos smanjenju broja nelegalnih prelazaka granice.

Podaci u izvještaju pokazuju da je 2025. godine na graničnim prelazima spriječeno 147 nezakonitih prelazaka državne granice, dok je van graničnih prelaza spriječeno njih 711. Godinu ranije ti brojevi iznosili su 205, odnosno 1.009.

DRI: Potrebno bolje povezati probleme, ciljeve i aktivnosti

Suština nalaza DRI jeste da strateško planiranje mora bolje da prati promjene u migracionim kretanjima.

Revizori navode da statistički podaci u Strategiji uglavnom jesu predstavljeni, ali bez dovoljno jasnog prikaza uzroka i posljedica trendova. Zbog toga, kako ocjenjuju, nije bilo moguće jasno utvrditi koji su problemi bili prioritetni i na osnovu čega su određeni pravci djelovanja.

“Upravo je to oslabilo vezu između analize stanja, definisanih ciljeva i konkretnih aktivnosti”, zaključuju u DRI.

Revizija „Efikasnost realizacije aktivnosti u oblasti integrisanog upravljanja migracijama u periodu 2021–2025“ sprovedena je od aprila do jula 2026. godine, a obuhvatila je Ministarstvo unutrašnjih poslova i aktivnosti niza drugih državnih institucija uključenih u sprovođenje Strategije.