Potpuna zabrana upotrebe plastičnih kesa mogla bi biti naredna mjera Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, kazao je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, ocjenjujući veoma uspješnom kampanju „Nisam znao, nisam znala“ o štetnosti njihove prekomjerne upotrebe.

Foto: Vlada Crne Gore/ Đorđe Cmiljanić 

On je, tokom završnog događaja nacionalne kampanje podizanja svijesti javnosti o štetnosti prekomjerene upotrebe plastičnih kesa po životnu sredinu, koji je organizovan u saradnji sa Eko fondom na platou ispred Arhitektonskog fakulteta, istakao da je kampanja „Nisam znao, nisam znala“ jedna od tri kampanje koje sprovodi taj resor.

„Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera će raditi na tome da izvrši, u smislu monitoringa, kontrolu dosadašnjih rezultata zabrane upotrebe plastičnih kesa i u tom smislu ćemo odrediti sljedeće korake. Da li će taj korak značiti povećanje naknade za upotrebu plastičnih kesa ili potpunu zabranu, o tome ćemo naknadno odlučiti“, rekao je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, količina plastičnih kesa na gradskoj deponiji smanjena je za oko 70 odsto.

„Tako da u tom smislu postižemo važne rezultate. Ali vjerujem da će sljedeća mjera biti potpuna zabrana upotrebe plastičnih kesa i vjerujem da će to biti prva sljedeća odluka ovog Ministarstva“, kazao je Ćulafić.

Pomoćnik direktora Fonda za zaštitu životne sredine Nemanja Peković kazao je da je kampanja rezultirala velikim brojem pregleda i mjerljivim efektima u podizanju svijesti građana.

On je kazao da su društvene mreže zabilježile milione pregleda, što je, kako je rekao, doprinijelo podizanju svijesti građana Crne Gore.

„Na društvenim mrežama je bilo miliona pregleda koji su dali doprinos podizanju svijesti građana Crne Gore. Na desetine hiljada građana je prošlo kroz samu kampanju i možemo da budemo ponosni na te rezultate“, kazao je Peković.

Peković je istakao i saradnju sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Vladom Crne Gore, koja je, kako je naveo, rezultirala sprovođenjem kampanje.

„Ono što za nas predstavlja izazov jeste da svaka naredna kampanja bude bolja od prethodne. Mogu sa sigurnošću da kažem da je ova kampanja zadala dobar domaći zadatak. U nastavku su pripreme sljedećih koraka, kako bismo vidjeli na koji način možemo da priđemo građanima i iskoristimo resurse koji su nam na raspolaganju kako bismo otišli korak dalje“, rekao je Peković.

Govoreći o izmjenama Zakona o upravljanju otpadom, Peković je kazao da su posebno značajne promjene u dijelu koji se odnosi na prikupljanje sredstava od plastičnih kesa.

„Zakon o upravljanju otpadom je doživio svoje promjene, naročito promjene u članu koji se odnosi na prikupljanje sredstava od plastičnih kesa. To za nas predstavlja određeni izazov kako kreirati programske linije i projekte koji će proizaći iz samih inicijativa“, kazao je Peković.

On je dodao da će se proširivanjem načina utroška tih sredstava obuhvatiti i projekti iz oblasti zaštite životne sredine, a ne samo kampanje za podizanje svijesti.

Prema njegovim riječima, pred institucijama je intenzivan period i veliki broj aktivnosti, uključujući nabavku komunalne opreme, ozelenjavanje zelenih površina i rad na zatvaranju Poglavlja 27.

„Čeka nas puno posla, mnogo komunalne opreme koju treba nabaviti, mnogo zelenih površina koje treba ozeleniti, mnogo posla u zatvaranju Poglavlja 27. Pred nama je intenzivan period, ali vjerujem da ćemo mu odgovoriti“, zaključio je Peković.

Izvršni direktor agencije Digital Dab, koja je realizovala komunikacionu kampanju, Dragi Vujačić kazao je da su rezultati kampanje protiv upotrebe plastike vidljivi kroz mjerljive, ali i nemjerljive efekte.

 
„Mjerljivi rezultati su da je ogroman broj ljudi u Crnoj Gori repetitivno gledalo i pregledalo naše snimke i poruke. Imamo mnogo dijeljenja sadržaja, što znači da je kampanja proizvela značajni efekat“, kazao je Vujačić.

On smatra da danas nije lako napraviti sadržaj koji će privući pažnju publike, posebno na društvenim mrežama.

„Vrlo je teško napraviti nešto što će prvo da zaustavi čuveni palac skroler, a zatim dalje da čovjeka angažuje da kaže: ‘Ovo moram da vidim, ovo moram da pogledam i pošaljem prijatelju.’ Iz tog ugla kampanja je statistički bila uspješna“, naveo je Vujačić.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih izazova bio je osmisliti kampanju koja će privući pažnju, ali istovremeno prenijeti poruke koje su dovoljno ubjedljive, a ne vrijeđaju građane.

„Mala doza humora je pravi sastojak koji smo dodali kako bi poruke uspjele fino da se ‘popiju’ što se ispostavilo dragocjenim u borbi države protiv upotrebe plastike“, rekao je Vujačić.

On je naglasio da kampanja sama po sebi ne može riješiti problem upotrebe plastike, već da je za to potreban širi pristup.

„Kampanja sama ne može ništa, ali zajedno sa drugim koracima koje država preduzima, a koji nisu u našem domenu, može uz jedan združeni napor“, kazao je Vujačić.

U okviru kampanje pokrenute su i poruke „Nisam znao, nisam znala“, za koje Vujačić smatra da su imale poseban potencijal zbog satiričnog i duhovitog pristupa.

„Kampanja je imala potencijal jer je pomalo satirična i duhovita, a daje nam šansu da prihvatimo da nešto nismo znali. Ovo bio jedini put da kampanja ovakvog senzibiliteta da rezultate“, naveo je Vujačić.

Posebna pažnja, kako je rekao, posvećena je uključivanju djece i mladih, ocijenjujući to izuzetno važnim.

„Zato smo i organizovali ‘Igre bez granica’, ‘Paint&Wine’. Sve vrijeme pokušavamo da nešto učinimo kako bi mlađa populacija, koja će vrlo brzo odrasti i postati odlučujući faktor u ovoj zemlji, stekla stvarnu svijest o tome šta nam radi plastika“, kazao je Vujačić.

On je zaključio da je važno dodatno približiti građanima posljedice upotrebe i odlaganja plastike.

„Mislim da niko stvarno ne zna šta se dešava kada baci plastičnu bocu ili kesu. Nadamo se da će država pokrenuti još koraka ka rješavanju problematike i da ćemo imati još sličnih kampanja“, zaključio je Vujačić.

Jedan od učesnika kampanje, Lazar Jovović, predstavnik Doline Pive, kazao je da je motiv za učešće bio usko povezan sa djelatnošću kojom se bave.

„Ne postoji ništa što je izuzeto. Bilo da je grad ili selo, neophodno je smanjiti upotrebu plastike i prirodu sačuvati kakva jeste, izvorno. Ako smo dali bilo kakav doprinos, vrijedio je sav rad iza toga“, kazao je Jovović.Njegov kolega Miloš Popović istakao je da je jedan od ciljeva njihovog rada da ljudima približe prirodne ljepote Crne Gore, posebno sjevera države i područja opštine Plužine i Pive.

„Obilazimo to područje i snimamo njegovu prirodu, a trudili smo se da pronađemo momente koji mogu da se isprave“, kazao je Popović.

Kako je objasnio, tokom obilaska destinacija nailazili su na plastične kese, što su koristili kao priliku da kroz svoje sadržaje ukažu na značaj smanjenja njihove upotrebe.

„Plastične kese na koje smo nailazili prilikom posjete destinacijama koje smo obilazili i snimali koristili smo kao priliku da ljudima širimo svijest o tome da ne koriste plastičnu kesu, odnosno da koriste ceger umjesto nje, kako se ona ne bi nalazila na tom mjestu i na taj način zagađivala prirodu“, naveo je Popović.

On je kazao da je cilj bio da konkretnim primjerima pokažu građanima na koji način mogu doprinijeti očuvanju životne sredine.

„To smo radili snimanjem videa koje smo plasirali na društvenim mrežama. Ti videi su dolazili do velikog broja pregleda“, rekao je Popović.

Popović je kazao da im je drago zbog informacija o smanjenju upotrebe plastičnih kesa, kao i zbog toga što su, kako je naveo, imali mali doprinos tom rezultatu.

Tokom događaja je upriličeno takmičenje za decu školskog uzrasta u vidu igara bez granica pod vođstvom sportske organizacije “Zig Zag”, kao i oslikavanje cegera uz instruktorke iz organizacije “Paint&Wine”.