Montenegro Prajd postoji da bi ljudi slobodno živjeli svoje živote, ne skrivajući koga vole ili ko su, poručila je izvršna direktorica Kvir Montenegra Staša Baštrica, ističući da je dobar život onaj u kojem je jednostavno lako biti svoj, zbog čega će se, kako je kazala, nastaviti boriti za slobodu, ljubav i ravnopravnost.

Foto: PR Centar

Ona je kazala da slogan ovogodišnjeg četrnaestog Montenegro Prajda „Živjećemo života radi“ za nju ima duboko značenje, koje, kako je navela, nije lako opisati i razumjeti ako se ne živi slobodno i autentično.

„Skoro sam pročitala jednu rečenicu koja mi od tada vrlo često padne na pamet: nevjerovatno je sa kakvim sve užasima čovjek saživi. I kad pogledam oko sebe, zaključujem da neko na užas reaguje protestom, glasom i otporom, neko živi sa užasom tako što na njega pristane i ućuti, a neko živi tako što i sam postane užas“, kazala je Baštrica.

Ona je podsjetila na ratove nakon raspada Jugoslavije, tranziciju i posljedice koje su, kako je rekla, ostavile duboko usađene traume i podjele.

„Na ovim prostorima užasi se sabiraju decenijama, pa i vjekovima. Da ne idem predaleko, od raspada Jugoslavije i ratova koji su iznjedrili garnituru profitera, pa kroz tranziciju koja je ljude ostavila u nemaštini, sa duboko usađenim traumama i podjelama“, kazala je Baštrica.

Ipak, dodala je da je i u najmračnijim vremenima postojao dio društva koji je, uprkos svemu, nastojao da živi za ideju mira, slobode i zajedništva.

„Zbog toga naša borba nije izolovana. Ona nosi u sebi trag prošlosti, snagu sadašnjosti i želju da opstane u budućnosti. Ne zato što je posebna, već zato što je naučena od hrabrih i odvažnih ljudi koji su prije nas gradili ovo društvo uprkos apsolutnom kolapsu pred užasom desničarskih struktura“, kazala je Baštrica.

Ona je ocijenila da se danas svjedoči ponavljanju istorije.

„Danas gledamo kako se istorija ponavlja. Oni koji su od užasa postali užasni kroje našu stvarnost“, rekla je Baštrica.

Govoreći o aktuelnim društvenim i političkim prilikama, Baštrica je navela da se, kako je kazala, „osporavaju presude i izjavljuju saučešća porodicama ratnih zločinaca“, dok se istovremeno odlaže usvajanje ili blokiraju zakoni od životne važnosti za građane i građanke.

Kritikovala je i, kako je navela, „partijsko zapošljavanje“ i „kukavičko zauzimanje neutralnog stava po pitanju tragedija koje tresu ovaj svijet iz korijena“.

„Ovakva patologija političkog sistema je direktni saboter progresa, boljeg životnog standarda, zdravog društva, porodice i djece. Pravi neprijatelji nisu gej, lezbijke, biseksualne i trans osobe, niti je neprijatelj bilo koji oblik borbe za ravnopravnost i prihvatanje drugačijeg“, kazala je Baštrica.

Foto: PR Centar

Ona je govorila i o globalnim krizama, populizmu, tehnokratiji i cenzuri, postavljajući pitanje da li društvo takvo stanje prihvata kao neizbježno ili je spremno da mu se suprotstavi.

„Ko živi naše živote? Ili još bolje pitanje: za koga ih živimo? Montenegro Prajd postoji da bi ljudi konačno živjeli svoje živote, ne skrivajući koga vole ili ko su“, kazala je Baštrica.

Poručila je da je dobar život onaj u kojem je „jednostavno lako da budeš“.

„I zbog toga šetaćemo, protestovaćemo, voljećemo, ljubićemo, smijaćemo se i plesaćemo. Borićemo se, nećemo stati i, najvažnije od svega, živjećemo života radi“, zaključila je Baštrica.

Ali Erdogan iz Kvir Montenegra istakao je da LGBTIQ osobe pripadaju Crnoj Gori i da žele jednaka prava i poštovanje kao i svi drugi.

„Ovo je naše mjesto. I mi ovdje pripadamo danas, sjutra i svakog dana. Ovdje u Crnoj Gori, godine organizovanja donijele su priznanje istopolnim partnerstvima i dovele nas do ovog 14. Prajda“, kazao je Erdogan.

Dodao je da se borba nastavlja kako bi ta prava bila u potpunosti ostvarena u svakodnevnom životu.

„Sada želimo ista prava i isto poštovanje kao i svi drugi, svakog dana. Želimo da držimo ruke svojih partnera dok idemo kući. Želimo da na poslu možemo da govorimo o svojim porodicama. Želimo da dobijemo zdravstvenu zaštitu koju zaslužujemo i da prema nama bude postupano s poštovanjem“, rekao je Erdogan.

Pozvao je na potpuno sprovođenje prava koja proizlaze iz istopolnih partnerstava, kao i na priznavanje identiteta trans osoba bez obaveznih medicinskih procedura.

„U potpunosti sprovedite prava iz partnerstava. Priznajte identitete trans osoba bez prisilnih medicinskih procedura. Učinite naše ulice, škole i radna mjesta bezbjednim. Naša tijela pripadaju nama. Naše budućnosti pripadaju nama. Niko ne bi trebalo da mora da bude hrabar samo da bi živio običan život“, kazao je Erdogan.

Kazao je da treba graditi Crnu Goru u kojoj svaka mlada osoba može da zamisli budućnost u svojoj državi, slobodna, voljena i bezbjedna.

Istakao je da solidarnost ne treba da se završava unutar LGBTIQ zajednice, već da obuhvata i ljude pogođene ratovima, okupacijom i prisilnim raseljavanjem, navodeći Palestinu, Sudan i Ukrajinu.

Foto: PR Centar

„Svaki život ima jednaku vrijednost. Naša solidarnost mora biti u skladu sa tim“, kazao je Erdogan.

Članica Organizacionog odbora Montenegro Prajda Iskra Đurišić poručila je učesnicima da je Prajd prostor za slavljenje različitosti, ali i za borbu za slobodu i pravo svakog čovjeka da bude ono što jeste.

„Zajedno, nakon povorke, na Trgu Argentine nastavljamo da slavimo ono u čemu smo se danas okupili, našu borbu za slobodu, naše različitosti i pravo svakog čovjeka da bude ono što jeste“, kazala je Đurišić.

Ona je zahvalila učesnicima što su šetali i podigli svoj glas.

„Hvala vam što ste danas sa nama. Hvala vam što ste šetali i što ste podigli svoj glas, što ste došli da pokažemo da jesmo, da smo različiti, da smo svoji i da zajedno možemo da napravimo prostor u kojem svako može da živi slobodno, sigurno i dostojanstveno“, kazala je Đurišić.

Kako je navela, Prajd je simbol slavlja, ali i prostor za poruke ljudi koji godinama rade na unapređenju položaja LGBTIQ osoba u Crnoj Gori.

„Prajd jeste simbol slavlja, ali i prostor da čujemo ljude koji godinama rade na tome da LGBTIQ osobe u Crnoj Gori mogu da žive slobodno, ravnopravno i dostojanstveno“, kazala je Đurišić.

Učesnici Prajda, čiji je organizator Kvir Montenegro, kretali su se od Bulevara Stanka Dragojevića, preko Bokeške i Njegoševe ulice i Bulevara Ivana Crnojevića, do Trga Argentina.

Prajdu su prisustvovali predstavnici Liberalne partije, Građanskog pokreta URA, civilnog sektora, međunarodnih organizacija i zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković.