U nedjelju, 25. oktobra, u tri sata ujutru kazaljke se vraćaju jedan sat unazad, na dva sata. S približavanjem zimskog računanja vremena ponovo se otvara pitanje koje godinama izaziva rasprave: da li uopšte treba da mijenjamo vrijeme i, ako se ta praksa ukine, koje računanje vremena bi trebalo zadržati?

Foto: Ilustracija/Pixabay. com 

Prema novoj naučnoj analizi, trajno zimsko računanje vremena bilo bi povoljnije za ljudsko zdravlje od trajnog ljetnjeg računanja vremena, piše austrijski „Heute“, prenosi „Index“.

Zašto bi zimsko računanje vremena moglo biti bolje?

Istraživači sa Univerziteta Britanske Kolumbije u Kanadi analizirali su dosadašnja naučna istraživanja o uticaju računanja vremena na ljudski organizam. Njihovi zaključci, objavljeni u stručnom časopisu „Canadian Medical Association Journal“, ukazuju na to da bi, u slučaju ukidanja sezonskog pomjeranja sata, bilo bolje trajno zadržati standardno, odnosno zimsko računanje vremena.

Glavni razlog je jutarnja svjetlost. Naš organizam ima unutrašnji biološki sat koji reguliše spavanje, budnost i brojne druge tjelesne procese. Jutarnja dnevna svjetlost pomaže mu da se uskladi s prirodnim ritmom dana i noći, dok veća izloženost svjetlosti u večernjim satima može odložiti uspavljivanje.

Zbog toga bi trajno ljetnje računanje vremena, naročito tokom zimskih mjeseci, moglo nepovoljno da utiče na kvalitet i trajanje sna.

Patrik Bejlis sa Univerziteta Britanske Kolumbije objašnjava da je razumljivo zašto je ljudima privlačna ideja o trajnom ljetnjem računanju vremena. Mnogi žele da nakon posla ili škole imaju više dnevne svjetlosti, ali istraživanja pokazuju da kasniji izlazak Sunca može biti povezan s kraćim snom, slabijom produktivnošću i lošijim školskim uspjehom.

Problem su mračna zimska jutra

Naučnici posebno upozoravaju na moguće posljedice koje bi trajno ljetnje računanje vremena moglo imati tokom zime. U tom slučaju Sunce bi izlazilo sat vremena kasnije nego prema zimskom računanju vremena. To znači da bi mnogi učenici išli u školu, a zaposleni na posao dok je napolju još mrak.

Osim mogućeg uticaja na san i koncentraciju, postavlja se i pitanje bezbjednosti u saobraćaju, naročito kada je riječ o djeci koja idu u školu.

Neke zemlje već su pokušale da trajno zadrže ljetnje računanje vremena, ali su od te odluke odustale. Sjedinjene Američke Države uvele su trajno ljetnje računanje vremena 1974. godine, ali je ta odluka povučena iste godine. Rusija je isti sistem primjenjivala od 2011. do 2014. godine, nakon čega se vratila na standardno vrijeme. Sličnu odluku donio je i Čile.

Kada ponovo pomjeramo satove?

U Crnoj Gori, kao i u ostalim državama Evropske unije, na zimsko računanje vremena prelazimo u nedjelju, 25. oktobra 2026. godine. Tada ćemo u tri sata ujutru kazaljke pomjeriti jedan sat unazad, na dva sata. To znači da ćemo te noći imati sat vremena više za spavanje, ali će u poslijepodnevnim satima ranije padati mrak.

Iako se o ukidanju pomjeranja sata raspravlja već godinama, konačna odluka na nivou Evropske unije još nije donijeta. Evropski parlament je još 2019. godine podržao predlog za ukidanje sezonskog pomjeranja sata, ali države članice nijesu postigle dogovor o tome da li treba trajno zadržati ljetnje ili zimsko računanje vremena.

Zato ćemo, bar zasad, nastaviti da pomjeramo satove dva puta godišnje.