Hrvatska želi da Crna Gora ostvari napredak ka EU, ali i da se riješe pitanja koja se odnose na dobrosusjedske odnose i evropske vrijednosti, kazao je predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković, prenosi RTCG.

Foto: YouTube screenshot /EPP

„Mi smo sasvim transparentno, i to ja lično i ministar više puta, ja sam to učinio i u Tivtu na sastanku između čelnika Evropske unije i država Zapadnog Balkana početkom juna ove godine, nabrojao osam tačaka koje su dugi niz godina predmet neriješenih pitanja, a vezane su za evropske vrijednosti i oko kojih, nažalost, Crna Gora do sada nije napravila iskorake“, ocijenio je Plenković.

Uoči sastanka Evropskog savjeta u Briselu, Plenković je naglasio konstruktivnu ulogu Hrvatske u pogledu Crne Gore.

„Imate primjer Sjeverne Makedonije koja je, kad smo imali zagrebački samit 2000. godine, bila ispred Hrvatske u institucionalnom pogledu. Oni još nisu otvorili pregovore. Postoje dvije države koje su, recimo to tako, od 2005. do 2026. uzele 21 godinu institucionalnog približavanja Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji. Hrvatska nije zauzela taj pristup. Uprkos teškom nasljeđu, mi smo prema Crnoj Gori pristupili vrlo konstruktivno. I u tom konstruktivnom procesu smo izdvojili one tačke za koje smatramo da ih Crna Gora treba ispuniti jer su dio onoga što oni budućim članstvom u Evropskoj uniji treba da preuzmu kao evropske vrijednosti“, kazao je Plenković.

Među neriješenim pitanjima, premijer Hrvatske je naveo pitanje Sporazuma o obeštećenju logoraša, i to na način da, kako kaže, taj sporazum reflektuje realnosti koje su se dogodile početkom 90-ih.

 
„Stavili smo pitanje koje se odnosi na ploču u logoru Morinj, gdje su hrvatski branitelji bili zatočeni, neki ubijeni, maltretirani i mučeni. S tim u vezi, jedan od ljudi koji je vodio straže tamo dobio je, valjda da mu daju počast nakon što je preminuo, da u Kotoru bazen nosi njegovo ime. Vaterpolo klubovi iz Hrvatske ne igraju u tom bazenu. To su male stvari koje oni mogu riješiti, da se ploča poštuje, da se to ime riješi“, ocijenio je Plenković.

Dodaje da su tu još i pitanja procesuiranja ratnih zločina, podaci o 14 nestalih za kojima Hrvatska traga, a Crna Gora bi trebalo da ima informacije o tome.

„Tu je zatim i pitanje imovinsko-pravnog statusa Hrvata koji žive u Crnoj Gori, gdje oni očekuju poštovanje presuda i restituciju imovine, a jednako tako posebno važno je pitanje granice, koja jeste dio sukcesijskih tema i time je naslonjena i integralni je dio poglavlja 31“, poručuje Plenković.

Naglasio je da su sve te teme poznate Crnoj Gori, i predsjedniku i premijeru i ministru, kao i da ministri Ibrahimović i Grlić-Radman imaju zadatak da pronađu rješenja.

„Mi želimo da Crna Gora ostvari napredak, ali želimo da se ova pitanja riješe. I sad je trenutak da se riješe“, zaključio je Plenković.