Njemačka vlada vrši pritisak na Hrvatsku kako bi brzo i konstruktivno riješila bilateralne sporove s Crnom Gorom koji prijete usporavanjem ili prekidom njenog pristupnog procesa Evropskoj uniji.

Foto: Ilustracija/Pixabay.com 

Četiri evropska zvaničnika koja imaju neposredna saznanja potvrdila su za Euronews da je Berlin intervenisao strahujući da bi neriješena pitanja mogla ugroziti napredak Crne Gore, koja se smatra najnaprednijom kandidatkinjom za članstvo u Evropskoj uniji.

Zagreb je ranije dostavio spisak od osam tačaka sa primjedbama za koje traži da budu riješene prije nego što Podgorica zaključi pregovore. Vlada njemačkog kancelara Fridriha Merca ponudila je posredovanje u razgovorima, ali ta ponuda još nije sprovedena u djelo, dok Berlin iza kulisa nastoji da održi zamah procesa proširenja.

Plenković tvrdi da napretka nema već dvije godine

Otvorena pitanja uglavnom proističu iz nasljeđa ratova devedesetih godina, a obuhvataju imovinsko-pravne zahtjeve i sporna granična pitanja.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je uoči samita Evropskog savjeta u Briselu da su to teme na koje se crnogorskim susjedima ukazuje već godinama. Plenković je naglasio da u posljednje dvije godine nije bilo nikakvog napretka i istakao da je Hrvatska u pregovorima sa Crnom Gorom bila izuzetno konstruktivna.

Zagreb takođe ističe da su istraga ratnih zločina i obeštećenje žrtava mjerila koja Podgorica mora ispuniti kako bi zatvorila pregovore.

Ipak, Hrvatska se suočila sa optužbama da sporna pitanja pokreće u posljednjem trenutku kako bi izvršila maksimalan pritisak, dok zvanični Zagreb odgovara da je riječ o dugotrajnim problemima i svega nekoliko simboličnih zahtjeva.

Kritike na račun Hrvatske stigle su i od visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Kaje Kalas, koja je na marginama samita poručila da bilateralna pitanja ne bi smjela da preuzmu primat nad pristupnim procesom.

Pritisci iz više evropskih prijestonica

Osim Njemačke, pritisak na Hrvatsku vrše Francuska i Luksemburg, a u razgovorima između dvije zemlje posljednjih sedmica učestvuje i Evropska komisija.

Francuska želi da izbjegne probleme u procesu proširenja zbog unutrašnjih političkih prilika, s obzirom na to da su naredne godine na programu predsjednički izbori na kojima je favoritkinja Marin Le Pen, poznata po evroskeptičnim stavovima.

Luksemburg se, s druge strane, oštro protivi korišćenju pristupnog procesa kao sredstva za rješavanje međusobnih bilateralnih nesuglasica.

Geopolitički ulog i strah od blokade

Crna Gora želi da postane 28. članica Evropske unije do 2028. godine i trebalo bi da bude prva zemlja koja će ući u EU prema novoj metodologiji pregovora.

Crna Gora ove godine takođe predsjedava Berlinskim procesom, inicijativom pokrenutom 2014. godine, a tokom proteklih mjeseci tijesno je sarađivala sa njemačkim vlastima.

Zastoj u crnogorskom procesu pristupanja izaziva zabrinutost u Briselu, jer se proširenje posmatra i u širem geopolitičkom kontekstu, u kojem je važno vezivanje susjednih zemalja za Zapad, u jeku napetosti sa Rusijom.

Blokada Crne Gore, kao predvodnice u procesu proširenja, mogla bi negativno da utiče i na ostale kandidate, poput Albanije, Moldavije i Ukrajine, čiji bi pregovori mogli biti usko povezani sa budućim mirovnim pregovorima sa Moskvom.