Ukoliko predsjednik Crne Gore Jakov Milatović proglasi Zakon o legalizaciji bespravno i protivzakonito postavljenih spomen-obilježja, a nadam se da neće, jer mnogo je razloga da se Predlog zakona o dopuni Zakona o spomen-obilježjima vrati Skupštini na ponovno odlučivanje, očekivano je da, ako taj sporni zakon stupi na snagu, Ustavni sud pokrene postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tog akta po službenoj dužnosti, saopštio je potpredsjednik Demokratske narodne partije Milun Zogović.

Foto: SKupština Crne Gore/ I.Šljivančanin 

Kako dodaje, Ustavni sud treba da preispita sve relevantne aspekte: pravnu sigurnost, povratno dejstvo, jednakost pred zakonom, kao i dejstvo ranijih upravnih odluka i granice ovlašćenja Vlade.

Posebno treba imati u vidu šta je stvarna namjera zakonopisca i da li je pomenuta zakonodavna inicijativa pokrenuta radi legalizacije političkom hajdučijom nezakonito postavljene ploče u Morinju, na kojoj piše: “Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj (3. 10. 1991. – 18. 8. 1992.) za zatočene hrvatske civile i branioce.
Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi.”

Dodaje da, neophodno je podsjetiti da je tadašnja Uprava za inspekcijske poslove vodila postupak koji je pravosnažno okončan i da se uklanjanje nezakonito postavljene table mora izvršiti.

“Rješenje inspektorke za zaštitu kulturnih dobara je pravosnažno, konačno i izvršno. Takvo rješenje ne bi smio niko mijenjati niti preinačavati jer je prošlo sve zakonom predviđene instance. Inspektorka je naložila uklanjanje nezakonito postavljene ploče. Neprihvatljiva je zamisao rušenja pravnog poretka na način da se promjena zakona odnosi na pravosnažno okončane postupke. Umjesto ispitivanja odgovornosti onih koji su kršili zakon, intencija je legalizacija nezakonitosti i razaranje pravnog sistema”, istakao je Zogović.

Kako poručuje, postoje mnogobrojni osnovani razlozi zbog kojih Ustavni sud treba da ispita ustavnost i zakonitost ovog akta ako on stupi na snagu.

“Neophodno je ispitati saglasnost člana 16a navedenog zakona sa načelom vladavine prava, načelom jednakosti, zabranom diskriminacije, zabranom povratnog dejstva i tako dalje. Ovim zakonom se direktno urušava pravna sigurnost jer predmetna odredba uvodi mogućnost naknadnog ozakonjavanja već postavljenih spomen-obilježja na osnovu proizvoljne odluke izvršne vlasti”, navodi Zogović.

Dodaje i da, u praksi to može izazvati kolaps i sijaset inicijativa i akcija za postavljanjem spomen-obilježja po sopstvenom nahođenju subjekata koji će protivzakonito podizati spomen-obilježja u nadi da će ona kasnije biti ozakonjena političkom odlukom izvršne vlasti i koji će, ako budu spriječeni, biti u neravnopravnom položaju u odnosu na druge kojima je ovakav predlog zakona dao izuzetnost.

“Da me govorimo o dalekosežnoj šteti koja se na ovaj način nanosi Crnoj Gori jer je neko zbog političkih hirova odlučio da falsifikuje istoriju kroz rušenje pravnog piretka Crne Gore”, zaključio je Zogović.