Hrvatska praktično ucjenjuje Crnu Goru i pokušava da riješi bilateralna pitanja na način koji predstavlja ponižavanje naše države, ocijenio je ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović, gostujući u emisiji „Budimo budni“ na TVCG.

Foto: Vlada crne Gore/Đorđe Cmiljanić, arhiva

Radunović je kazao da ministri iz Nove srpske demokratije (NSD) na sjednici Vlade nijesu podržali odluku koja se odnosi na spomen-ploču u Morinju. Kako najavljuje, izgradnja stambenih objekata na Veljem brdu počeće u decembru, dok se prva useljenja očekuju do kraja naredne godine. Objašnjava da je građevinska dozvola za izgradnju bulevara već izdata i da su građevinske mašine na terenu, dok će konkurs za kupovinu stanova biti raspisan početkom 2027. godine, prenosi RTCG.

Radunović je kazao da nije glasao za zaključke Vlade koji se odnose na plažu u Baošićima jer smatra da se pitanje već izdate građevinske dozvole mora rješavati u skladu sa zakonom. Upozorio je da bi nezakonito poništavanje dozvole moglo dovesti do odštetnih zahtjeva investitora koji bi se mjerili desetinama miliona eura.

Radunović je pozdravio odluku Skupštine Crne Gore da dvotrećinskom većinom usvoji ustavne izmjene neophodne za nastavak evropskih integracija.

“Mislim da je ovim crnogorski parlament praktično završio ono što je bilo do njega. Kada su u pitanju evropske integracije, sada nam ostaje još diplomatija. Ne samo kada je u pitanju odnos Hrvatske prema našem pristupanju, nego i sa svim drugim parlamentima, prvenstveno jer parlamenti treba da ratifikuju ugovor o pristupanju“, kazao je Radunović.

On je ocijenio da odnosi sa Hrvatskom predstavljaju jedan od najvećih izazova na evropskom putu Crne Gore.

“Ostaje taj veliki problem, činjenica da Hrvatska, koliko god mi tražili neki ljepši izraz, praktično ucjenjuje Crnu Goru i želi da riješi neka svoja pitanja. Ima, naravno, pitanja o kojima zaista treba razgovarati, koja imaju smisla i mogu biti predmet sporenja. Ali ima i nekih koja su, na neki način, vid iživljavanja nad Crnom Gorom i ponižavanja. Tako da je vrlo delikatno kako riješiti te probleme“, rekao je Radunović.

Govoreći o odlukama Vlade koje se odnose na spomen-ploču u Morinju i naziv bazena u Kotoru, Radunović je potvrdio da nije podržao odluku koja se tiče ploče.

“Što se tiče ploče, izdvojio sam mišljenje. Nijesam samo ja, nego i svi ministri iz Nove srpske demokratije, svi ministri iz Demokrata i SNP-a, čini mi se“, naveo je Radunović.

Istakao je da bi, da nije ozbiljnosti trenutne situacije u kojoj se Crna Gora nalazi, bio protiv i promjene naziva kotorskog bazena.

“Pravo da vam kažem, da ne znam kakva je ozbiljna situacija pred nama, bio bih protiv i ovog dijela koji se tiče bazena, jer smatram da je to potpuno neutemeljeno. Kada vam neko traži nešto na bazi navodnih činjenica koje prethodno nije provjerio, to je problem. Protiv pokojnog Gopčevića nikada nije pokrenut nikakav postupak, ne postoje nikakva svjedočenja koja bi govorila o njemu na način kako se to sada predstavlja“, kazao je Radunović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora želi da zadrži dobre susjedske odnose, ali to ne zavisi samo od nje.

“Na neki način, pored želje da zadržimo dobre susjedske odnose, ipak je ovo jedna vrsta ucjenjivanja. Te dvije stvari nekako smo riješili, a za ovo ostalo vidjećemo“, rekao je ministar.

Pitanje Prevlake jedan od najvećih izazova

Radunović je posebno ukazao na neriješeno pitanje Prevlake i razgraničenja između Crne Gore i Hrvatske na kopnu i moru.

“Najvažnija stvar je, naravno, Prevlaka i razgraničenje, i na kopnu i na moru. Podsjetiću građane Crne Gore da je prije petnaestak godina ta zona bila proglašena neutralnom, da su Ujedinjene nacije poslale svoje posmatrače i da se na Prevlaci vijorila zastava Ujedinjenih nacija. Postojao je plan da Crna Gora i Hrvatska tamo zajedno razvijaju turističku oblast, na zadovoljstvo svih“, kazao je Radunović.

On tvrdi da je Hrvatska u međuvremenu uklonila zastavu Ujedinjenih nacija i postavila svoju, smatrajući pitanje Prevlake riješenim.

“U jednom momentu Hrvati su skinuli zastavu Ujedinjenih nacija, postavili hrvatsku i sada kažu da je za njih to riješeno pitanje. Za nas, nažalost, nije. Problem je što smo toliko godina imali vlast koju to uopšte nije zanimalo“, naveo je Radunović.

Ocijenio je da crnogorska diplomatija sada mora da uloži mnogo više napora u rješavanje otvorenih pitanja.

“Naša diplomatija moraće stvarno dobro da se potrudi, ne kao do sada. Ne samo da otaljavamo posao, nego da se uhvatimo u koštac s problemom i pokušamo da ga riješimo“, poručio je Radunović.

Radunović kritikovao postavljanje spomen-ploče u Morinju

Govoreći o spomen-ploči u Morinju, Radunović je kritikovao nekadašnje ministre Ranka Krivokapića i Raška Konjevića, koje smatra odgovornim za njeno postavljanje.

On je iznio tvrdnju da u Morinju niko nije izgubio život niti zadobio teške fizičke povrede, istovremeno priznajući da je bilo psihičkog i fizičkog maltretiranja zatočenika.

“Tamo niko nije izgubio život, tamo nikome nije prst slomljen. Bilo je, naravno, maltretiranja, vjerovatno i psihičkog i fizičkog, koje svi doživljavamo kao nešto što se očekuje u nekom logoru, ali na najblažem mogućem nivou, kada su logori u pitanju, posebno na Balkanu“, kazao je Radunović.

On je kritikovao i obilježavanje stradanja zatočenika, ocjenjujući da je način na koji je predstavljeno ono što se dogodilo u Morinju posljedica političkih odluka tadašnjih crnogorskih zvaničnika.

“Hrvate razumijem jer su imali sa crnogorske strane saradnike, neću reći sagovornike, nego saradnike, mislim na gospodina Ranka Krivokapića, koji su napisali ono na tabli što je odgovaralo hrvatskoj politici tog momenta, ne brinući uopšte o obrazu Crne Gore“, rekao je Radunović.

Podržava obeštećenje porodica žrtava Lore

Radunović je podržao inicijativu za obeštećenje porodica žrtava logora Lora u Splitu, koju je ponovo pokrenuo potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić.

Na pitanje da li je pravedno da Crna Gora plaća odštetu za zločine počinjene na teritoriji Hrvatske, Radunović je odgovorio da to nije pravedno, ali da država mora voditi računa o svojim građanima.

“Naravno da nije pošteno, ali mi smo ti koji moramo da vodimo računa o svojim građanima, o onima koji su poginuli i njihovim porodicama. Ukoliko nemamo mogućnosti, nemamo načina da natjeramo onoga ko je izvršio taj zločin da plati, te porodice moraju biti obeštećene. I bolje da ih obeštetimo mi“, kazao je Radunović.

Dodao je da država ima obavezu prema porodicama onih koji se nijesu vratili iz zarobljeništva, ali i prema preživjelima.

“Ako ćemo da obeštetimo neke kojima, kao što rekoh, nije ni prst slomljen, onda bi bio red da makar obeštetimo i naše ljude koji se nikada nijesu vratili, ili one koji su se vratili i svjedočili najstrašnijim zvjerstvima kroz koja su prošli“, zaključio je Radunović.

“Gradnja stanova na Veljem brdu počinje u decembru, prva useljenja očekujem do kraja 2027”

Izgradnja stambenih objekata na Veljem brdu počeće u decembru, dok se prva useljenja očekuju do kraja naredne godine, najavio je ministar prostornog planiranja Slaven Radunović. On je kazao da je građevinska dozvola za izgradnju bulevara već izdata i da su građevinske mašine na terenu, dok će konkurs za kupovinu stanova biti raspisan početkom 2027. godine.

Ministar je kazao da je nedavno dao izjavu SPO, po anonimnoj prijavi, ukazujući da je zakon maksimalno poštovan i nema ništa sporno.

Radunović je istakao da su pripreme za realizaciju projekta Velje brdo u završnoj fazi i da očekuje da će građevinska dozvola za stambene objekte biti izdata do 1. decembra.

“Izdata je građevinska dozvola i građevinske mašine za gradnju bulevara već su na Veljem brdu. Radovi počinju ovih dana, a glavni projekat za stambene objekte je u izradi. Očekujem da će zahtjev za građevinsku dozvolu biti predat oko 1. novembra, što znači da će dozvola biti izdata do 1. decembra i da u decembru kreće izgradnja. Tako će biti, bez obzira na to što kritičari govore“, kazao je Radunović.

Prema njegovim riječima, priprema projekta trajala je dvije godine, što smatra izuzetno kratkim rokom za tako obiman građevinski poduhvat.

“Sve je počelo prije dvije godine. Onaj ko se razumije u procedure shvatiće koliko smo poslova odradili. Promijenili smo Prostorno-urbanistički plan, donijeli sve neophodne odluke i organizovali međunarodni konkurs. Ovo je najbrže što se moglo uraditi“, rekao je Radunović.

Dodao je da se za velike građevinske projekte dokumentacija često priprema četiri ili pet godina, dok su za Velje brdo, kako tvrdi, potrebne procedure završene za dvije godine.

“Ljudi su već tri mjeseca nakon što smo objavili projekat počeli da pitaju gdje su bageri i zašto se ne gradi. Ali neki projekti zahtijevaju vrijeme. Mi smo sve završili za dvije godine i prije Nove godine počeće izgradnja stambenih zgrada“, naveo je ministar.

“Konkurs za stanove početkom naredne godine”

Radunović je najavio da će građani već početkom 2027. godine moći da se prijave za kupovinu stanova na Veljem brdu.

“Očekujem prva useljenja do kraja sljedeće godine. Čim počne izgradnja, početkom godine objavićemo konkurs za stanove. Pravilnik je završen, ostalo je još nekoliko detalja koji se odnose na podjelu i bodovanje“, rekao je Radunović.

On očekuje da će do marta ili aprila naredne godine biti poznata imena prvih građana koji će dobiti mogućnost da se usele u stanove.

“Nadam se da mogu da obradujem one koji zaista vjeruju u projekat i koji žele da kupe stan tamo. Imaće priliku da se prijave već početkom sljedeće godine, a pretpostavljam da ćemo do marta ili aprila imati imena onih koji će se prvi useliti“, kazao je Radunović.

“Proces legalizacije nema rok, nedostatak geodeta usporava rad komisija”

Proces legalizacije bespravno izgrađenih objekata nema vremensko ograničenje, dok se produženje roka do avgusta naredne godine odnosi isključivo na upis u katastar nelegalnih objekata koji do sada nijesu evidentirani, kazao je Radunović. On je upozorio da nedostatak inženjera geodezije otežava formiranje komisija za legalizaciju, posebno u opštinama na sjeveru Crne Gore.

Radunović je pojasnio da se produženi rok odnosi samo na objekte koji su izgrađeni do izrade ortofoto snimka u julu prošle godine, a koji još nijesu upisani u katastar.

“Rok koji je produžen do avgusta odnosi se samo na upis u katastar nelegalnih objekata koji do sada nijesu upisani, a napravljeni su do jula, odnosno do ortofoto snimka prošle godine. Ubjedljivo najveći broj objekata, mislim oko 85 odsto, već je upisan. Za njih taj rok ne važi. Proces legalizacije nema rok“, istakao je Radunović.

Govoreći o radu komisija za legalizaciju, ministar je naveo da su opštine i Uprava za legalizaciju obavezane da formiraju komisije koje će izlaziti na teren i provjeravati svaki pojedinačni predmet.

“Neke opštine, poput Podgorice, uspjele su da formiraju veliki broj komisija. Međutim, imamo kadrovskih problema jer nemamo dovoljan broj inženjera geodezije“, kazao je Radunović.

Prema njegovim riječima, problem je posebno izražen u opštinama na sjeveru, koje ne mogu da obezbijede dovoljan broj stručnjaka za rad u komisijama.

“Tu smo malo pooštrili uslove i sada opštine na sjeveru ne mogu da pronađu članove komisija. Moraćemo, vjerovatno, da reagujemo zakonski i vratimo uslov na šesti stepen obrazovanja iz oblasti geodezije, kako bi i oni koji su završili geodeziju na UDG-u mogli da budu članovi komisija“, objasnio je Radunović.

On smatra da bi takva izmjena zakonskih uslova omogućila brže formiranje komisija i ubrzala proces legalizacije bespravno izgrađenih objekata.

“Nijesam glasao za zaključke Vlade o plaži u Baošićima”

Ministar Radunović kazao je da nije glasao za zaključke Vlade koji se odnose na plažu u Baošićima, jer smatra da se pitanje već izdate građevinske dozvole mora rješavati u skladu sa zakonom. Upozorio je da bi nezakonito poništavanje dozvole moglo dovesti do odštetnih zahtjeva investitora koji bi se mjerili desetinama miliona eura.

Radunović je ocijenio da su činjenice o izgradnji plaže u Baošićima zamagljene nakon brojnih medijskih izvještaja i reakcija nevladinog sektora.

“To su vrlo komplikovani predmeti koji su, nakon jedne medijske i NVO histerije, potpuno zamaglili činjenice i ljudi više ne znaju ni o čemu se tamo priča“, kazao je Radunović.

On je istakao da, da je bio nadležni ministar u vrijeme donošenja planskog dokumenta, ne bi dozvolio takvo rješenje za hotelski kompleks i plažu.

“Da sam ja bio nadležni ministar u vrijeme kada je donošen plan, ne samo za plažu nego i za onolike zgrade i hotel koji ima, mislim, 800 soba, taj plan ne bi tako izgledao“, rekao je Radunović.

Prema njegovim riječima, planski dokument donijet je 2018. ili 2019. godine, a Opština Herceg Novi je kasnije od Morskog dobra tražila tumačenje da li se za plažu mogu primijeniti parametri iz Prostornog plana posebne namjene za obalno područje.

Objasnio je da je Detaljna studija lokacije predviđala plažu površine do 2.000 kvadratnih metara, što je bilo nedovoljno za kapacitete planiranog hotela.

“Morsko dobro je to proslijedilo Vladi Crne Gore, tačnije tadašnjoj ministarki Novaković, koja je dala pozitivno mišljenje da mogu da se koriste ti parametri. Oni podrazumijevaju da se kod investicionih plaža dozvoli kapacitet dovoljan da se iskoriste kapaciteti hotela koji se nalazi u zaleđu. Tako je došlo do ovolike plaže“, objasnio je Radunović.

Propisi moraju biti poštovani

Radunović je ponovio da se lično ne slaže sa tolikim proširenjem plaže, ali da se prilikom odlučivanja moraju poštovati zakonske procedure i postojeća dokumentacija.

“Ne bih dozvolio tih 13.000 ili 14.000, odnosno, mislim, 11.000 kvadrata. Ali činjenica je da je izdata građevinska dozvola. Bila je priča o betonizaciji, a plaža nije betonirana, nego je nasuta pijeskom. Nema 14.000 kvadrata, nego mislim da ima izgrađenih oko 8.000. I nije nelegalno jer postoji dozvola“, kazao je ministar.

Naglasio je da Ministarstvo mora da postupa na osnovu dokumentacije, bez obzira na lične stavove njegovih predstavnika.

“Ja se slažem da tamo treba da se promijene stvari, kao građanin i kao neko ko to ne bi dozvolio da je bio u prilici. Ali to mora da bude po zakonu“, poručio je Radunović.

“Morsko dobro se ne može natjerati da promijeni mišljenje“

Govoreći o zaključcima Vlade, Radunović je naveo da nije sporno da Ministarstvo izda urbanističko-tehničke uslove za plažu površine 2.000 kvadratnih metara, kako je predviđeno Detaljnom studijom lokacije.

“Naravno da ćemo dati urbanističko-tehničke uslove. Za njih može da se obrati bilo koji građanin za bilo koju parcelu, ne mora uopšte da bude vlasnik“, rekao je Radunović.

Međutim, problematičnim smatra dio zaključaka kojim se od Morskog dobra traži da povuče ranije mišljenje i donese novo.

“Traži se od Javnog preduzeća Morsko dobro da promijeni svoje mišljenje, da ukine mišljenje koje je donijelo tada i da donese drugo. To baš nije način. Imate upravni odbor koji je izabrala Vlada. Koja je poenta ljudi koji sjede u upravnom odboru ako nemaju pravo na svoj stav i razmišljanje?“, upitao je ministar.

Zbog toga, kako je objasnio, nije učestvovao u glasanju o predloženim zaključcima.

“Iz tog razloga nijesam izdvajao mišljenje, nego jednostavno nijesam glasao. Ne znam šta će Morsko dobro sada da uradi. To je ozbiljan problem jer se praktično stavlja u situaciju da kaže da je prethodno pogriješilo, a onda se postavlja pitanje odgovornosti“, naveo je Radunović.

“Sud jedini može da poništi dozvolu“

Radunović smatra da se eventualne nepravilnosti prilikom izdavanja dozvole mogu utvrđivati isključivo kroz odgovarajući postupak.

“Dao sam na Vladi otprilike mapu puta kako to može da se riješi. Jedino može da se riješi tako što će se, ukoliko neko sumnja da je bilo pritisaka, korupcije ili bilo čega prilikom izdavanja dozvole, pokrenuti postupak i da sud na kraju poništi građevinsku dozvolu“, kazao je ministar.

Upozorio je da bi drugačije postupanje moglo imati ozbiljne finansijske posljedice po državu.

“Građevinska dozvola je stečeno pravo. Poništavanje građevinske dozvole na nezakonit način podrazumijeva ogromne finansijske zahtjeve investitora, budite sigurni u to, koji će se možda mjeriti i desetinama miliona eura, jer je napravljen veliki hotel koji ne može da funkcioniše“, rekao je Radunović.

Dodao je da bi se u tom slučaju postavilo i pitanje odgovornosti onih koji su prethodno dali pozitivno mišljenje na osnovu kojeg je dozvola izdata.

“Ja sam dužan da se ponašam kao starješina organa koji nema pravo da odlučuje na osnovu ličnih stavova i toga da li mu se nešto sviđa ili ne sviđa, nego isključivo na osnovu dokumentacije“, zaključio je Radunović.