Od ekonomskog državljanstva, Crna Gora imala je prihode od 414 miliona eura, ali je na računima aplikanata u oktobru ostalo još sredstava za realizaciju uglavnom turističkih projekata. Iskustvo sjevernih opština je pokazalo da je program uspio da privuče značajan kapital, naročito u Kolašinu.

Foto: Vlada Crne Gore/ Đ.Cmiljanić

Ipak, glavne prepreke su loša infrastruktura i administrativne barijere, kazao je za Radio Crne Gore ministar investiciono-regionalnog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Ernad Suljević. Iskustvo ovog programa, kako naglašava, može poslužiti za kreiranje kvalitetnijeg modela investicionih podsticaja koji ne bi bio uslovljen dodjelom državljanstva, već za direktno ostvareni rezultat.

Iako je ekonomsko državljanstvo ukinuto krajem 2022. godine, ostalo je još projekata koji se realizuju, te je na posebnim računima aplikanata 1.835. 000 eura namijenjeno uglavnom turističkim projektima. šta je pokazalo iskustvo sjevernih opština koje su koristile benefite ekonomskog državljanstva u prethodnom periodu, Pitali smo ministra za investiciono-regionalni razvoj Ernada Suljevića.

"Pokazalo je da je program uspio da privuče značajan privatni kapital i pokrene investicioni ciklus u visokokategorisanom turizmu, posebno u Kolašinu.U više projekata potvrđena ulaganja mjere se desetinama miliona eura, a kod pojedinih su premašila prvobitno planirane iznose. To potvrđuje da program nije ostao samo na nivou investicionih planova, već je generisao konkretnu investicionu aktivnost", kazao je Suljević.

Pokazali su se i nedostaci - ozbiljan infrastrukturni deficit.

"Privatne investicije su u pojedinim slučajevima napredovale brže nego što su država i lokalne samouprave uspijevale da obezbijede puteve, vodovod i elektroenergetsku infrastrukturu. Zbog toga dio već uloženog kapitala još ne proizvodi puni ekonomski efekat. Glavna pouka je da privlačenje investitora mora biti praćeno pravovremenim razvojem javne infrastrukture", objašnjava Suljević.

Na sjeveru je najveća koncentracija razvojnih turističkih projekata, u Kolašinu, dok je značajan broj predviđen i na Žabljaku.

"Evidentirana ulaganja iznose približno 97 miliona eura, pri čemu to nije konačna vrijednost investicija, jer realizacija pojedinih projekata još uvijek traje. U Kolašinu imamo i konkretan primjer investicije koja je prošla cijeli put od projekta do hotela koji posluje. Kod drugih projekata značajan kapital je već uložen, ali njihovo potpuno stavljanje u funkciju zavisi i od završetka infrastrukture ili rješavanja administrativno i imovinsko-pravnih pitanja", navodi Suljević.

On potencira ekonomski efekte investicija i model po kojem je ekonomsko državljanstvo korišteno za njihovo privlačenje.

"Program je pokazao da snažan investicioni podsticaj može usmjeriti kapital prema manje razvijenom regionu. Istovremeno, pokazao je i nekoliko ozbiljnih slabosti. Ukidanje ekonomskog državljanstva ne znači da treba ukinuti aktivnu politiku privlačenja investicija, posebno za sjever zemlje", kaže Suljević.

Iskustvo tog programa može poslužiti za kreiranje kvalitetnijeg modela investicionih podsticaja koji ne bi bio vezan za dodjelu državljanstva, već direktno za ostvareni ekonomski rezultat, naglasio je ministar.

"To znači da bi investitor mogao ostvariti određene podsticaje tek kada dokaže da je investirao ugovoreni kapital, završio objekat, zaposlio ugovoreni broj ljudi, uključio lokalne dobavljače i uredno izmiruje poreske obaveze", pojasnio je Suljević.

Zbog toga, konačan uspjeh ovih investicija neće biti mjeren samo iznosom uloženih miliona, već brojem hotela koji će zaista početi da rade, brojem trajno otvorenih radnih mjesta i dugoročnim uticajem na standard i ekonomsku aktivnost sjevera Crne Gore.

 
 
 
Pratite nas na
 

Iako je ekonomsko državljanstvo ukinuto krajem 2022. godine, ostalo je još projekata koji se realizuju, te je na posebnim računima aplikanata 1.835. 000 eura namijenjeno uglavnom turističkim projektima. šta je pokazalo iskustvo sjevernih opština koje su koristile benefite ekonomskog državljanstva u prethodnom periodu, Pitali smo ministra za investiciono-regionalni razvoj Ernada Suljevića.

"Pokazalo je da je program uspio da privuče značajan privatni kapital i pokrene investicioni ciklus u visokokategorisanom turizmu, posebno u Kolašinu.U više projekata potvrđena ulaganja mjere se desetinama miliona eura, a kod pojedinih su premašila prvobitno planirane iznose. To potvrđuje da program nije ostao samo na nivou investicionih planova, već je generisao konkretnu investicionu aktivnost", kazao je Suljević.

Pokazali su se i nedostaci - ozbiljan infrastrukturni deficit.

"Privatne investicije su u pojedinim slučajevima napredovale brže nego što su država i lokalne samouprave uspijevale da obezbijede puteve, vodovod i elektroenergetsku infrastrukturu. Zbog toga dio već uloženog kapitala još ne proizvodi puni ekonomski efekat. Glavna pouka je da privlačenje investitora mora biti praćeno pravovremenim razvojem javne infrastrukture", objašnjava Suljević.

Na sjeveru je najveća koncentracija razvojnih turističkih projekata, u Kolašinu, dok je značajan broj predviđen i na Žabljaku.

"Evidentirana ulaganja iznose približno 97 miliona eura, pri čemu to nije konačna vrijednost investicija, jer realizacija pojedinih projekata još uvijek traje. U Kolašinu imamo i konkretan primjer investicije koja je prošla cijeli put od projekta do hotela koji posluje. Kod drugih projekata značajan kapital je već uložen, ali njihovo potpuno stavljanje u funkciju zavisi i od završetka infrastrukture ili rješavanja administrativno i imovinsko-pravnih pitanja", navodi Suljević.

On potencira ekonomski efekte investicija i model po kojem je ekonomsko državljanstvo korišteno za njihovo privlačenje.

"Program je pokazao da snažan investicioni podsticaj može usmjeriti kapital prema manje razvijenom regionu. Istovremeno, pokazao je i nekoliko ozbiljnih slabosti. Ukidanje ekonomskog državljanstva ne znači da treba ukinuti aktivnu politiku privlačenja investicija, posebno za sjever zemlje", kaže Suljević.

Iskustvo tog programa može poslužiti za kreiranje kvalitetnijeg modela investicionih podsticaja koji ne bi bio vezan za dodjelu državljanstva, već direktno za ostvareni ekonomski rezultat, naglasio je ministar.

"To znači da bi investitor mogao ostvariti određene podsticaje tek kada dokaže da je investirao ugovoreni kapital, završio objekat, zaposlio ugovoreni broj ljudi, uključio lokalne dobavljače i uredno izmiruje poreske obaveze", pojasnio je Suljević.

Zbog toga, konačan uspjeh ovih investicija neće biti mjeren samo iznosom uloženih miliona, već brojem hotela koji će zaista početi da rade, brojem trajno otvorenih radnih mjesta i dugoročnim uticajem na standard i ekonomsku aktivnost sjevera Crne Gore.