U dosadašenjem dijelu zime koja je počela 1. decembra još nismo imali nijedan zimski ciklus, a samim tim nije bilo značajnijeg snijega. Prema danas objavljenoj mjesečnoj prognozi ECMWF-a na stranicama EFFIS-a, zima u Evropi je gotova.

Foto: Ilustracija, pixabay

Naime, pozitivno temperaturno odstupanje očekuje se u svim nedeljama do 1. marta i početka proljeća. Očekivano temperaturno odstupanje je najizraženije u Rusiji.

To ne znači da neće biti kratkotrajnih mogućnosti ili možda čak i ciklona koje mogu donijeti snijeg, ali od velikih zimskih scenarija čini se da nema ništa. Tome u prilog ide i činjenica kako se predviđa manje padavina od prosjeka, što znači nastavak tople anticiklonske dominacije, piše Istramet.

Šta kažu dugoročne prognoze?

I Servis Severe Weather Europe je objavio šta nas očekuje u februaru, a najavili su i kakvo bi moglo biti proljeće.

S obzirom na to da će se nad većim dijelom Evrope i Azije zadržavati visok pritisak vazduha, i tokom feburara se na tom području očekuju temperature iznad prosjeka za to doba godine. To znači da se dodatno produljbuje vjerovatnost da nad kontinentalnom Evropom neće biti pravog zimskog vremena. Kako napominje Severe Weather Europe, uvijek postoji mogućnost tranzicijskog hladnog uzorka, ali prema trenutnim analizama za to postoji vrlo mala vjerovatnost. Kako krećemo u feburar, tako polarni vrtlog polako gubi na snazi i bilo kakva veća promjena u dinamici, u smislu dolaska hladnog vazduha, bila bi prekasna za stvaranje održivog obrasca hladnog vremena.

Kakvo je proljeće pred nama?

Prema ECMWF-modelu Severe Weather Europe dobio je uvid u to kakvo bi moglo biti i ovogodišnje proljeće u Europi.

ECMWF model nastavlja sličnu priču kao i zimski obrazac. Vidljiva je prevaga visokog pritiska vazduha na sjeveru Tihog okeana, zapadnim Atlantikom i Evropom.

S obzirom na pritisak vazduha, i u martu, aprilu i maju se u Evropi i Aziji očekuju temperature vazduha više od prosječnih za to doba godine.

Što se tiče padavina, na jugu Evrope očekuje se sušnije vrijeme. Kontinentalna Evropa trebala bi imati prosječne količine padavina, što znači da se ne očekuju dugotrajna sušna razdoblja. Niži vazduh nad Atlantikom mogao bi dovesti do veće količine padavina u središnjoj i sjevernoj Evropi.