Uprkos sve većoj informisanosti, nažalost se povećava broj parova koji imaju problem s plodnošću, a naročito je sve veći broj muškaraca koji imaju problem sa spermatozoidima.

Foto: Ilustracija, Pixabay; privatna arhiva (kolaž)

To u razgovoru za naš portal ističe direktorica Fondacije “I ja imam pravo da budem mama”, Žana Mihaljević.

“U Crnoj Gori je 2020. godine rođeno 7097 beba, najmanje od kada se vodi evidencija. Postoje brojni razlozi koji na to utiču - od društvenih, ekonomskih, ali i medicinskih koji se ogledaju u sterilitetu. Statistika pokazuje da svaki peti par ima problem sa plodnošću, što izraženo u brojkama iznosi oko 100.000 stanovnika. Neki od tih problema su rješivi, odnosno postoji šansa da parovi dobiju dijete putem vantjelesne oplodnje”, ističe ona za Kolektiv.me.

PROCES VANTJELESNE OPLODNJE SKUP

Međutim, cijeli proces vantjelesne oplodnje je veoma skup, što je za brojne bračne parove nesavladiva prepreka.

Kako nam objašnjava naša sagovornica, država finansira tri pokušaja vantjelesne oplodnje, ali je jedan od bitnih uslova da žena ima manje od 44 godine.

Stoga, Fondacija se zalaže za podizanje starosne granice i povećanje broja pokušaja koje bi finansirala država.

“Radimo na unaprjeđenju starog Zakona koji bi omogućio dodatne procedure liječenja steriliteta, kao što su donacija polnih ćelija i embriona, kao i omogućavanje nesmetanog kretanja genetskog materijala kad je u pitanju uvoz i izvoz. Ali, problem je bio što se nijesu donijela odmah nakon Zakona, podzakonska akta, uredbe, pravilnici koji bi omogućili dobru primjenu Zakona. Ne znamo razlog, ali želimo da utičemo na to da se što prije donesu. Donošenje pravilnika je veoma važno zbog, na primjer, dijela o zamrzavanju polnih ćelija žena i muškaraca, jer da bi se radila donacija (spermatozoida jajnih ćelija i embriona), mora da se tačno zna način na koji se dolazi do donatora, da li se to plaća, na koji način se zamrzava, ko sve daje saglasnost - a to su pitanja koja se rješavaju pravilnicima. Tražili smo da budemo, kao udruženje pacijenata, dio Radne grupe, u izmjeni postojećeg zastarjelog Zakona iz 2009. godine. Moderna žena, koja želi da ostvari sve, ona će pomjeriti trudnoću u neke kasnije godine, kad to više nije lako. I muški sterilitet jeste u porastu, a činjenica je da život kakvim živimo, od stresa do hrane, utiče na to. Muškarci se i dalje kriju i dalje imaju problem s tim, naročito kad je do njih, rijetko istupaju. U našoj zemlji skupljanje nalaza za vantjelesnu oplodnju finansiraju parovi, čeka se na red, pa komisije i specijalisti za plodnost, pa ginekolog... Par treba da dobije vaučer, kojim će da ode u ovlašćenu, privatnu ili državnu ustanovu, s tim tamo da započne postupak, a da država to finansira. Tako se to radi u svijetu. Mi ćemo učiniti sve da djelujemo na državu u tom smislu, zajedno sa ostalim akterima društva”, naglašava Mihaljević za Kolektiv.me.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Za veoma kratko vrijeme svog postojanja, Fondacija “I ja imam pravo da budem mama” postala je spona između struke i pacijenata, i udruženi pod sloganom “Zajedno na putu do beba”, pronalaze načine za unaprjeđenje zdravstvenog sistema i usluga.

U društvu još uvijek postoje predrasude, pa ima parova koji o svojim problemima dobijanja potomstva, još uvijek ne žele da pričaju.

“Još uvijek je sramota pričati o vantjelesnoj oplodnji, polako prilaze i parovi i žene, a na naše veliko iznenađenje pridružuju nam se roditelji aktivno učestvujući u svim dešavanjima, dijeleći pritom svoje iskustvo. Roditelji su zainteresovani u pružanju zdravstvenih usluga u zemlji, i detektuju se time mnogi problemi, posebno u ginekologiji. Zajedno, u saradnji sa medicinskom strukom, dobijaju mišljenja i uputstva za sve nepoznanice procesa liječenja i ne samo IVF parovi, već svima kome je potrebna pomoć”.

Oni koji se odluče da proces vantjelesne oplodnje plate u nekoj od privatnih klinika, moraće da izdvoje veliku sumu novca.

Naša sagovornica nam kaže da se cijene kreću od 3.500 eura, pa čak do 10.000. Zbog toga je Fondacija uputila zahtjev da lokalne samouprave finansiraju makar još jedan pokušaj vantjelesne oplodnje, svim parovima iz te opštine.

Pojedini gradovi kao što su Podgorica i Herceg Novi, to već rade.

“Zainteresovani jesu, a ima onih koji obećavaju da će planirati u budžetu za 2022. godinu. U svim evropskim zemljama je praksa - šest besplatnih postupaka i šest odmrznutih/zamrznutih embriona kao politike podsticaja rađanja. Analiza je pokazala da je nama mnogo bolje da finansiramo odmrzavanje i zamrzavanje embriona, koje se ne izvodi o računu troška Fonda zdravstva. Naši zahtjevi su opravdani, da plaćanjem krioprezervacije embriona i genetskog materijala Fond zdravstva može prilično da smanji ukupne troškove IVF procesa. Tu imamo uštedu prvenstveno na ljekovima, za ženu je zdravstveno mnogo dobro, smanjuju joj se ciklusi stimulisanja hormonalnim terapijama koje Fond skupo plaća, i što istraživanja pokazuju da su djeca iz odmrznutih embriona čak zdravija u perionatalnom razdoblju od onih iz svježih, a mi zamrzavanje ne finansiramo. Hajde da to finansiramo, svima će biti bolje”, dodaje Mihaljević za naš portal.

Foto: Ilustracija, Pixabay 

SUROGAT MAJČINSTVO U CRNOJ GORI

A kakva je situacija u Crnoj Gori kada je riječ o surogat majčinstvu?

U našoj zemlji, objašnjava Mihaljević, dozvoljeno je da jedna “sama žena”, koja želi da ima dijete, a ima donora, (ne računajući genetski materijal iz inostranstva iz Banki reproduktivnog materijala) to i ostvari. Sama žena može uvozom iz banke da postane majka, ona može da ide u tu proceduru, a pravilnici treba bliže da odrede uslove pod kojima će to biti.

A muškarci?

“S druge strane, jedan “sam muškarac” ne može nikako, jer surogat materinstvo za sada nije dozvoljeno, u stvari o tome se i ne priča. Jedan od ciljeva Fondacije je uvođenje Zakona o surogat majčinstvu. Hajde da počnemo poštujući i struku i legislativu, kao i jednaka prava svih na roditeljstvo. Ima naših žena koje idu u Češku, Ukrajinu i Grčku na donaciju spermatozoida. Kod nas će vjerovatno, kad budu gotovi pravilnici, biti žena koje će samostalno odlaziti na vantjelesnu oplodnju. Postoji i tendencija mlađih žena i muškaraca koji nemaju partnere i iz zdravstvenih razloga su prinuđeni da odlože roditeljstvo, da mogu da zamrzavaju jajne ćelije i spermatozoide za kasnije. Zakon je zastareo u procedurama i treba donijeti što prije pravilnike, jer mnogi čekaju na to. Što se starosne granice tiče, najfleksibilniji  je zakon u Češkoj, koji podrazumijeva starost od 49 godina. Naš zakon nema granicu, mi smo za to da ne damo granicu, ali da medicinska struka koja je jedina kompetentna odredi ko je taj ko može ići sa svojim polnim ćelijama i ko je reproduktivno sposoban. Još jednu stvar želim da napomenem, da smo osmislili novi zdravstveni servis “Izabrani urolog”, koji je Fertility Europe, krovno udruženje za poboljšanje plodnosti prepoznalo kao poboljšan način očuvanja muške plodnosti. Trudićemo se da se krioprezervacija zamrzavanje polnih ćelija i embriona finansira od strane države, takođe prcedura liječenja MICRO TESA za muškarce, potrebno je uvesti nove ljekove na listu refundacije, oformiti Nacionalni registar podataka, pozvati kompanije i privrednike da doniraju u opremu i laboratorije, jako je potreban Embryoskop+time-lapse sistem i još mnogo čega”.

U međuvremenu, Fondacija “I ja imam pravo da budem mama”, radi i na jednom posebnom projektu.

Tako su krenuli sa organizacijom Prvog internacionalnog festival potpomognute oplodnje u Crnoj Gori. Program bi sadržao besplatne konsultacije, panel diskusije, razgovor sa psiholozima, druženje sa ljudima koji imaju zajednički problem,…

Napraviće i aplikaciju, koja će biti posvećena liječenju neplodnosti u Crnoj Gori.

“Fondacija “I ja imam pravo da budem mama”, je jedino udruženje pacijenata koje se aktivno bavi zastupanjem prava neplodnih osoba u Crnoj Gori. U svom radu često se susrijećem sa predrasudama i netačnim informacijama o neplodnosti, kao i o načinima liječenja. Nadam se da će vremenom takve predrasude nestati, čemu će, ne samo moja, posvećenost, iskustvo i znanje, već svih nas zajedno, pomoći u ostvarenju roditeljstva! Zajedno na putu do beba”, zaključila je Žana Mihaljević za Kolektiv.me.

Marija BOJOVIĆ