Praveći ove greške, dolazi do gomilanja kilograma. 

Foto: Ilustracija/ Pexels.com

Većina nas radi iz kancelarije pet dana u nedelji. Samim tim, nije iznenađujuće što radno vrijeme uključuje više obroka. Ali da li svi jedemo ispravno? U nastavku vam otkrivamo pojedinosti o glavnim greškama u ishrani u kancelariji.

Ishrana na radnom mjestu

Ponekad ima toliko poslovnih sastanaka da nemamo vremena za doručak ili ručak. Kao rezultat toga, cijeli dan smo gladni, a noću jedemo mnogo više, često prekoračujući dnevni unos kalorija. Pored toga, jedući na ovaj način, teško je razmišljati o kvalitetu proizvoda. Brzo i slatko i u redu je! Takva ishrana može dovesti do povećanja kilograma i nedostatka ili neravnoteže između proteina, masti, ugljenih hidrata, vlakana, vitamina, minerala i elemenata u tragovima.

Pretpostavimo da još uvijek ne možemo zanemariti glad i pokušati da ne preskačemo glavne obroke. Još jedna velika greška je jedenje za računarom dok nastavljate da radite ili sjedenje na telefonu dok konzumirate sadržaj na Instagramu ili YouTube kanalima za vrijeme ručka. Da, čak ni ćaskanje sa kolegama tokom ručka nije najkorisnija, iako je uobičajena navika. Ako ne obraćamo dovoljno pažnje na hranu, vrlo lako se prejedamo.

Da biste izbjegli ove dvije greške, pokušajte da doručkujete kod kuće i svaki dan odvojite određeno vrijeme za jelo u kancelariji. Morate jesti polako i promišljeno, skupljajući sve potrebne tanjire za ručak: spore ugljene hidrate (najbolje ako su u pitanju žitarice, hljeb od cijelog zrna ili tjestenina od durum pšenice), proteine, visokokvalitetne masti i vlakna u obliku povrća. Važno je zapamtiti o redovnosti – obedovanje u isto vrijeme imaće blagotvorno dejstvo na tijelo.

Pogrešne grickalice na radnom mjestu

Sljedeća greška glatko slijedi iz prethodnih. Da, grickalice su važne, ali i one moraju biti izbalansirane i uz ostale obroke pratiti opšti raspored. Za užinu ne treba birati namirnice sa visokim sadržajem brzih ugljenih hidrata: njihov višak dugoročno dovodi do gojaznosti, dijabetesa i raznih kardiovaskularnih bolesti. Kratkoročno, slatka hrana dovodi do kratkog naleta energije, a zatim može izazvati pospanost nakon obroka, odnosno želju za spavanjem nakon jela.

Hajde da vidimo šta se ne može klasifikovati kao zdrave grickalice. Prvo, sve slatke grickalice – čokoladice, sireve, kroasane, sladoled, pa čak i mnogo jogurta. Umjesto toga, pojedite sendvič od integralnog hljeba sa krem sirom, proteinski desert bez šećera ili grčki jogurt sa orasima, bobicama ili voćem. Međutim, takođe ne treba jesti previše – sadrže veliku količinu fruktoze, zbog čega se ne osjećamo siti.

Ovo smo već dotakli u prethodnom pasusu, ali, nažalost, glavni dio ručka kancelarijskih radnika takođe nije uvijek pun i hranljiv. Za ručak se ne treba naslanjati na krompir, tjesteninu od ciijlog zrna, picu ili sendviče na bijelom hjlebu. Ove namirnice imaju visok glikemijski indeks (GI), uzrokuju skokove insulina u krvi, a takođe mogu dovesti do pospanosti nakon obroka.

Višak kafe i energetskih pića

Naše tijelo (uključujući mozak) koristi ATP (adenozin trifosfornu kiselinu) kao izvor energije. Proces proizvodi slobodni adenozin, koji se takođe naziva „molekul umora“. Vezivanjem za receptore signalizira mozgu o umoru i počinjemo da zaspimo, otkucaji srca se usporavaju.

Kofein je antagonist adenozina. On vara tijelo: vezuje se za receptore, a adenozin ne može da stigne tamo. Zbog toga ne osjećamo umor i pospanost nekoliko sati, ali onda ponovo zaspimo. Ali samo zato što nas kofein čini budnijima ne znači da se uopšte ne osjećamo umorno. Naprotiv, kao rezultat toga radimo više, a umor se još više akumulira. Energetičari rade na istom principu.

Da bi vaš odnos sa kafom bio zdraviji, pokušajte da se dovoljno naspavate, ne pijte više od dvije šoljice dnevno i izbacite slatke sirupe i šećer u svom napitku, kao i deserte koji često idu uz to.