Crnogorski učenici na PISA testiranju 2022. ostvarili su gore rezultate nego 2018.

Foto: Ilustracija, Pixabay

To je saopšteno danas ba predstavljanju rezltata Programa međunarodnog testiranja učenika PISA 2022 u kome su učestvovali učenici iz 81 države. PISA omogućava međunarodnu uporedivost obrazovnog sistema. Crna Gora je iz matematike na 54. mjestu, čitanja 56. i nauke 62. U odnosu na države regiona đaci iz Crne Gore su iz sve tri oblasti ostvarili bolje rezultate od vršnjaka iz Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, a slabije od Slovenije, Hrvatske i Srbije. Sljedece PISA testiranje 2025. je 2025.

“PISA testiranje obavljeno je u periodu april – maj 2022. Učestvovalo 5793 učenika iz 63 crnogorske škole, a radili su tri testa iz matematike, čitanja i nauke”, saopštio je direktor Ispitnog centra Miloš Trivić, na konferenciji za novinare.

On je pojasnio da se PISA testiranje radi na uzorku petnaestogodišnjaka.

“Rezultati PISA 2022. su gori  nego 2018”, naglasio je Trivić.

Ovo su najslabiji rezultati od 2012. godine i to iz sve tri oblasti.

Na PISA testiranju učestvovalo je 49 srednjih škola – gimnazija, mješovitih i stručnih škola.

“Iz matematike smo na 54. mjestu i tu smo bolji do Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova. Od nas su bolji Slovenija, Hrvatska i Srbija. Iz ćitanja Crna Gora je na 56. mjestu, iza nas su Sjeverna Makedonija i Kosovo, a bolji od nas su Hrvatska, Slovenija i Srbija. Iz nauke je Crna Gora zauzela 62. mjesto. I tu smo bolji od Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova, a gori od Hrvatske, Slovenije i Srbije”, istakao je Trivić.

Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Bojović je kazao da ovi rezultati pale crveni alarm jer se trebaju preduzeti reforme kako bi se poboljčšao sistem obrazovanja.

“Iako su reforme sprovođenje očigledno je da neke nijesu spvođene na adekvatan način. Mnoge stvari treba preduzeti. Dogovarali smo da će se pristupiti preispitivanju obrazovnih programa i predmeta. Razgovarali na kolegijumu i ministarka će pokrenuti inicijativu da se uvede jedna brza mjera – sistem učenja NTC, da se jedan broj nastavnika i vaspitača obuci u ovom sistemu, jer očigledno da savremeni sistemi testiranja podrazumijevaju i testiranje inteligencije, tj. dobro snalaženje u infromacijama a ne tzv. bubanje”, rekao je Bojović.

On je naglasio da je u saznanju se da ovaj tip testiranja ne izvodi za ocjenu pa djeca nisu dovoljno motivisana za pokazivanje pravih znanja na testu.

“Mislim da moramo da motivišemo našu djecu da pruže prava znanja. Rejting obrazovanja je dosta uzdrman. Moramo podizati rejting našeg vaspitno obrazovnog sistema”, dodao je Bojović.

Prema njegovim riječima lažne diplome i prepisivanja devalvira sistem i društvo u cjelini.

“NTC sistem je sistem kojim se poboljšavaju motorne i kognitivne funkcije kod djece”, pojasnio je on.

Trivić smatra da se sistemskim djelovanjem na slabosti može unaprijediti obrazovni sistem.

“Ako uspijemo da motivišemo djecu poboljšaćemo rezultat. Moramo insisistirati na tome da je ovo ispitivanje veoma značajno, kako bi se motivisali učenici da pokažu adekvatna znanja na testu”, zaključio je Bojović.

Crna Gora u poređenju s OECD projekcijom

Prednosti

• psihičko blagostanje
• otpornost na stres i poteškoće
• društveni odnosi
• balans između škole i slobodnog vremena
• otvorenost prema različitostima

Područja koja se mogu poboljšati

• akademski uspjeh
• angažovanost i zalaganje u školi
• odgovorno djelovanje i angažovanost u društvu
• povećati udio učenika koji vjeruju da inteligencija i druge sposobnosti nijesu fiksne, već se mogu poboljšati ulaganjem truda (Fixed and Growth Mindset)

Preporuke

Sekundarna analiza podataka s preporukama i akcionim planom u saradnji s Ministarstvom prosvete, nauke i inovacija i Zavodom za školstvo čiji je cilj

1. povećanje broja funkcionalno pismenih učenika i broja učenika s najvećim postignućima iz sljedećih oblasti – matematika, čitanje, nauka

2. podsticanje angažovanosti i zalaganja učenika u školi stvaranjem atmosfere u ucionici kojom se motivišu učenici i smanjuju neopravdani izostanci (podrška nastavnika, povezivanje gradiva sa
situacijama iz svakodnevnog života, aktivizam)