Većina ljudi misli da se tjelesna temperatura iznad 37 stepeni smatra groznicom, ali stručnjaci se baš i ne slažu sa tim. Evo šta sve dosad nijeste znali, a trebalo bi da znate o groznici.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Groznica nije nužno nešto nepoznato – svako je iskusio visoku temperaturu u životu, najčešće izazvanu zarazom bakterijama ili virusima (pozdrav gripu). Ipak, s početkom pandemije koronavirusa većina nas je počela da se pita šta tačno vrijednosti na termometru znače i kad bi trebalo da se zabrinemo.

Šta se tačno računa kao groznica?

Prema izvorima iz američke Nacionalne biblioteke za medicinu, groznica je u teoriji tjelesna temperatura koja je viša od normalne.

Normalna tjelesna temperatura razlikuje se od osobe od osobe, ali generalno ostaje u okvirima od oko 37 stepeni.

Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) groznicom smatra temperaturu od 38 ili više stepeni. I dok je jednostavno mjerenje temperature najbolji dijagnostički alat, CDC takođe navodi da groznicu možete dijagnostikovati ako osoba djeluje vruće na dodir, izjavila je da se osjeća kao da ima groznicu (moguće sa drhtavicom) izgleda rumeno ili ima staklast pogled.

Dr Džil Grajms, ljekar porodične medicine, dodaje da postoje i različiti rasponi groznica, od kojih su neki ozbiljniji od drugih. Mala groznica, na primjer, termin je koji se koristi za opis tjelesne temperature iznad normalne, ali ispod praga za groznicu.

“Tu otprilike govorimo o 37 do 38 stepeni”, kaže Grajms, dodajući da se u tim slučajevima ne radi o “pravoj groznici.”

“Generalno, kad ljekari čuju da imate temperaturu iznad 38,3 stepeni, tada vas pažljivije pregledaju, tražeći infekciju,” objašnjava. Američka Akademija porodičnih ljekara dodaje da se temperature od 38,5 stepeni naviše smatraju visokima i mogu upućivati na potencijalno opasnu infekciju, što znači da je pacijentu potrebna hitna lekarska pomoć.

Zašto dolazi do groznice i kako ona izgleda?

Važno je napomenuti da groznica nije bolest sama po sebi, već znak da vaše tijelo pokušava da se bori protiv bolesti ili zaraze, napominju izvori iz američke Nacionalne biblioteke za medicinu.

Virusi i bakterije koji izazivaju infekcije dobro uspijvaju u ljudskom tijelu pri normalnoj tjelesnoj temperaturi. Groznica je rezultat pokušaja vašeg tijela da ubije patogen tako što od vašeg tijela stvara okolinu u kojoj on ne može preživjeti.

Groznice takođe aktiviraju vaš imunološki sistem, što je još jedan pokušaj ubijanja patogena.

Groznica se manifestuje na različite načine zavisno od njene ozbiljnosti, kaže dr Metju Minc iz Merilenda. “Osećaj vrućine, rumeno lice, hladnoća, drhtavica, bolovi u tijelu – sve su to uobičajeni simptomi, ali neće svaki pacijent imati baš sve od njih”, govori dr Minc, dodajući da groznice takođe mogu biti ciklične, što znači da temperatura raste i pada. Kad vam se tjelesna temperatura spusti, moguće je da ćete početi da se znojite.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Kako liječiti groznicu?

U većini slučajeva, blago povišena temperatura nije znak za uzbunu. “Generalno, povišena temperatura sama po sebi nije razlog da odrasla osoba hitno traži ljekarsku pomoć, osim ako je viša od 39 stepeni ili osoba ne može sama da je spusti dan ili dva”, kaže dr Grajms.

Prema izvorima Nacionalne biblioteke, svako ko ima groznicu morao bi da odmara i pije mnogo tečnosti. Lijekovi nijesu potrebni za blago povišenu temperaturu, ali ako uz temperaturu imate i bolnu glavobolju, ukočen vrat ili vam je teško da dođete do daha, trebalo bi da posjetite doktora.

Pri groznicama od 39 stepeni ili više, možete uzeti acetaminofen, ibuprofen ili aspirin za spuštanje tjelesne temperature. Ako ti ljekovi ne pomognu i temperatura vam prelazi 39,5 stepeni, ljekarska pomoć bi vam mogla biti potrebna.