Predstavnici 14 nevladinih organizacija i građanske aktivistkinje Jovana Marović i Dina Bajramspahić, uputile su danas premijeru Vlade, Milojku Spajiću, inicijativu da Crna Gora sponzoriše Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici.

Foto: Vlada Crne Gore/Đorđe Cmiljanić 

"S obzirom na to da će Nacrt rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici biti predstavljen 17. aprila ove godine u Njujorku na zatvorenoj sjednici, pozivamo Vas da budete konzistentni u odnosu na dosadašnju poziciju Crne Gore i priključite se državama koje kosponzorišu ovu Rezoluciju. Budući da se podrazumijeva da će Crna Gora 2. maja glasati za Rezoluciju, smatramo da treba da učini i korak više i pridruži se grupi od trenutno 18 država svijeta koje su je kosponzorisale i koje razumiju važnost izgradnje mira. Od država regiona, do sada su Bosna i Hercegovina, Slovenija i Sjeverna Makedonija objavile da će biti države kosponzorke pomenute rezolucije", navode u obrazloženju. 

Kako dodaju, kao najozbiljnija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora mora da pokaže kapacitet ne samo da sprovodi odluke međunarodnih sudova i poštuje svoje međunarodne obaveze, već i da u praksi pokaže da njeguje univerzalne vrijednosti na kojima počiva zajednica kojoj želi da se priključi.

Štaviše, njegujući regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose po kojima je bila prepoznata, poručuju da Crna Gora mora značajno doprinijeti da se kultura sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici podigne na međunarodni nivo.

"Većinska Crna Gora želi dostojno da iskaže poštovanje prema žrtvama srebreničkog genocida, kao i do sada. UN rezolucija o genocidu u Srebrenici se nadovezuje na Povelju UN-a, Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, Konvenciju o kažnjavanju zločina genocida, Rezoluciju UN-a 827 o osnivanju Međunarodnog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, presudu Međunarodnog suda pravde iz februara 2007. godine kojom je zločin u Srebrenici proglašen genocidom, kao i presude Haškog tribunala kojima je do sada sedam osoba pravosnažno osuđeno za genocid izvršen nad Bošnjacima u Srebrenici", istakli su u saopštenju. 

Skupština Crne Gore je 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta (EP) o Srebrenici 2009. godine, a 2021. godine i Rezoluciju o genocidu o Srebrenici, za koju je glasala većina od 55 poslanika, dok je 19 bilo protiv, sedam uzdržanih ("Službeni list CG", br. 66/2021 od 21.6.2021).

"Imajući u vidu da negiranje genocida u Srebrenici nije prestalo ni nakon usvajanja te Rezolucije, te da, takođe, nije ustanovljen Dan sjećanja iako to Rezolucija predviđa, jasno je da nije učinjeno dovoljno da se prihvate činjenice i odgovorno obezbijedi zajednička budućnost. U skladu s tim, očekujemo da formalnim potpisivanjem formulara o kosponzorstvu Rezolucije Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici pokažete ne samo da stojite uz sve ono što u ovim dokumentima piše, već da i da stavite Crnu Goru na pravu stranu istorije, gdje joj je uvijek i bilo mjesto. Hvala na razmatranju inicijative, očekujemo da će Vlada postupiti u skladu sa njom i učiniti nas ponosnim građankama i građanima Crne Gore", zaključuju u inicijativi. 

Potpisnici inicijative: 

Jovana Marović, Savjetodavna grupa „Balkan u Evropi“ (BiEPAG)

Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja

Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava

Miloš Marković, Aktivna zona

Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje

Ljupka Kovačević, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA

Maja Raičević, Centar za ženska prava

Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore

Milica Kovačević, Centar za demokratsku tranziciju

Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija

Velija Murić, Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava

Olivera Nikolić, Institut za medije

Ivana Vujović, Juventas

Aida Perović, Prima

Jovan Ulićević, Spektra

Demir Ličina, Udruženje „Štrpci – Protiv zaborava“