U vremenu demokratskog sazrijevanja i tehnoloških promjena, obrazovanje ostaje sinonim jednakih šansi za sve. Zato imamo obavezu da čuvamo njegov kvalitet i borimo se protiv lažnih diploma u najvitalnijim sferama našeg društva kao što su prosveta i zdravstvo, ali i svim drugim, poručio je Milatović na svečanosti povodom 50 godina Univerziteta Crne Gore.

Foto: Kabinet Predsjednika Crne Gore 

"Čini mi posebnu čast i zadovoljstvo da budem danas ovdje sa vama kako bi zajedno proslavili veliki jubilej, 50 godina postojanja Univerziteta Crne Gore. Danas nije poseban dan samo za Univerzitet, već i za cijelo crnogorsko društvo. Jer je već pola vijeka ova institucija nosilac luče visokog obrazovanja, istraživanja i nemjerljivog doprinosa znanju i razvoju naše države", kazao je Milatović obraćajući se rektoru Božoviću,dekanima, profesorima i studentima. 

Univerzitet, kako kaže Milatović "vuče korijene iz davne 1974. godine kada je prepoznata potreba, da naše društvo ima snažno akademsko i naučnoobrazovno sjedište".

"U aprilu te godine su predstavnici tri fakulteta (Ekonomskog, Tehničkog i Pravnog), dvije više škole (Pedagoške akademije iz Nikšića i Više Pomorske škole iz Kotora) i tri samostalna naučna instituta (Istorijskog, Poljoprivrednog i Instituta za biološka i medicinska istraživanja), usvojili Samoupravni sporazum o udruživanju u Univerzitet u Titogradu, čime je počeo život Univerziteta kakvog poznajemo danas. Ovjenčan slavom koja mu i pripada, Univerzitet je godinama sa ponosom nosio ime Veljka Vlahovića - jednog od prepoznatih boraca za dvije najistaknutije ideje sa ovih prostora – jugoslovenstvo i antifašizam", kazao je Milatović. 

I to, kako je kazao, sa velikim razlogom.

"Upravo je Veljko, crnogorski intelektualac i španski borac, na krilima ideja, ubjeđenja i znanja, riječima i djelima oblikovao akademski život našeg društva.U teškim vremenima, borio se za ideale uz jasnu misao da se put krči jednako obrazovanjem, kao i narodnooslobodilačkom borbom. Sa autoritetom predratnog borca za autonomiju univerziteta, nemirne '68. kao državnik je stao uz studente u njihovoj pobuni protiv nezaposlenosti, birokratije i nejednakosti. I baš kao što je o Crnoj Gori lirski pisao kao o „državi koja ne zna za granice između života i smrti“, tako je i Veljko postao i ostao besmrtan u istoriji ovog Univerziteta i ove države", naveo je Milatović. 

Novo ime koje je dobio 1992.godine, Univerzitet Crne Gore, ističe Milatović, sa ponosom nosi i sada.

"U decenijama za nama, transformisao se i unaprjeđivao kako bi postao ono što je danas – moderni akademski centar, dom za preko 20.000 studenata i 1.000 predstavnika akademskog, stručnog i drugog osoblja. Kroz godine je brižljivo gradio svoju infrastrukturu vodeći računa o tome da bude zastupljen u svakoj crnogorskoj regiji. Tako je naš glavni grad Podgorica sjedište najvećeg broja fakulteta na kojima se stiču visoka znanja iz oblasti ekonomije, prava, poljoprivrede, kao i tehničkih, prirodnih, političkih i medicinskih nauka", istakao je Milatović. 

Cetinje je, kazao je Milatović, dom umjetnosti, Kotor pomorstva, a Nikšić filozofije, filologije, sporta i fizičkog vaspitanja.

"Univerzitet je svoju podršku razvoju našeg sjevernog regiona dao upravo kroz otvaranje odsjeka različitih fakulteta. Kao vodeća ustanova visokog obrazovanja u našoj zemlji, Univerzitet je svoj rad, prakse i kurikulume usaglašavao sa eminentnim obrazovnim ustanovama širom svijeta. Tako je od 2004. godine nastava ogranizovana u skladu sa principima Bolonjske deklaracije,a zahvaljujući članstvu u mnogobrojnim međunarodnim organizacijama, studenti imaju mogućnost za razmjenu znanja i vještina na internacionalnom nivou. Ništa manje značajan nije ni naučnoistraživački rad", naveo je Milatović. 

Zahvaljujući predanom istraživačkom radu na fakultetima, ali i u tri instituta - Istorijskom, Institutu za biologiju mora i Institutu za napredne studije, Univerzitet, dodaje predsjednik Crne Gore, sa pravom nosi epitet vodeće naučnoistraživačke institucije u zemlji.

"Zahvaljujući vašim naporima i radu, Crna Gora dobija prvi naučno tehnološki park, mjesto na kom će nauka i privreda, na krilima inovacija, stvarati novu paradigmu našeg ekonomskog razvoja. Čini mi posebno zadovoljstvo što sam, kao ministar ekonomskog razvoja, bio u prilici da dam doprinos realizaciji ove ideje. Jedan od najvažnijih razloga postojanja i srce svakog Univerziteta su studenti. Udruženi u brojne organizacije, od kojih je najvažnija Studentski parlament Univerziteta, predano rade na tome da se njihov glas čuje i prava poštuju", naveo je Milatović. 

Kroz borbu za poboljšanje uslova studentskog života, studentski aktivizam i uključivanje u društvene procese oblikovali su, ističe, put razvoja Univerziteta.

"Nerijetko su podsticali sve nas da ih na tom putu podržimo jer su mladi srž našeg društva, a obezbjeđivanje njihove bolje budućnosti je naša obaveza. Obilježavajući ovaj veliki jubilej visokog obrazovanja u našoj zemlji, želim da, još jednom, naglasim njegov značaj za ozdravljenje i dalji razvoj našeg društva", kazao je Milatović. 

U vremenu demokratskog sazrijevanja i tehnoloških promjena, obrazovanje, poručuje, ostaje sinonim jednakih šansi za sve.

"Zato imamo obavezu da čuvamo njegov kvalitet i borimo se protiv lažnih diploma u najvitalnijim sferama našeg društva kao što su prosveta i zdravstvo, ali i svim drugim. Nedopustivo je da se na najodgovornijim mjestima u sistemu nalaze pojedinci sa „sumnjivim diplomama“, dok hiljade visokoškolaca čeka posao na birou ili odlazi iz zemlje. Vjerujem da nije vrijeme za održavanje statusa quo, već da je na našoj generaciji odgovornost za ispravljanje višedecenijskih grešaka", istakao je Milatović. 

Istakao je da pozdravlja inicijalne pozitivne pomake koji su napravljeni, te pozivam donosioce odluka da budu još odlučniji i istrajniji u ovoj borbi.

"Borbi za znanje. Jer baš kao što piše na vratima jednog poznatog univerziteta: „Za uništenje bilo koje nacije nisu potrebne atomske bombe i dalekometne rakete. Potrebno je samo smanjenje kvaliteta obrazovanja i dozvola prepisivanja i varanja na ispitima. Pacijenti umiru od takvih doktora. Zgrade se ruše od takvih inženjera. Novac se gubi iz ruku takvih ekonomista. Pravda nestaje pored takvih sudija. Kolaps obrazovanja je kolaps nacije.”", navodi Milatović. 

Sa ovim riječima na umu, vjeruje, kaže, da očuvanjem, ali i unaprjedjenjem, našeg sistema obrazovanja ostavljamo zdravo i prosperitetno društvo generacijama koje dolaze.

"Zato danas pozivam sve, od studenata, profesora do donosilaca odluka da, u skladu sa misijom Univerziteta, nastavimo težiti izvrsnosti. Neka Univerzitet Crne Gore ostane centar intelektualnog, kulturnog i društvenog napretka, otvoren za sve koji žele učiti i napredovati. Srećan jubilej! Živjelo znanje i živjela Crna Gora!", zaključio je Milatović.