Premijer Milojko Spajić kazao je danas u Skupštini Crne Gore tokom Premijerskog sata da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici.

Foto: Skupština Crne Gore/M.Matković

On je istakao i da je parlamentarna većina predvođena Pokretom Evropa sad jasno kroz Sporazum o formiranju Vlade, definisala na koji način će biti tretirani spoljnopolitički prioriteti Crne Gore. Stoga vjeruje da politički predstavnici koalicije Za budućnost Crne Gore neće biti oponenti deklarisanim ciljevima, jer su ih i sami potpisali.

Predsjednik BS-a Ervin Ibrahimović traži odgovor od premijera hoće li Crna Gora na zasijedanju Generalne skupštine UN podržati Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici koju su inicirali SR Njemačka i Ruanda a koju su, do sada, kosponzorisali neki od naših ključnih međunarodnih partnera među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija i još 20 država, među kojima su i susjedne Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija te Slovenija i Sjeverna Makedonija – i time još jednom stati na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava te potvrditi da suštinski a ne deklarativno pripadamo onom dijelu civilizovanog svijeta čiji dio želimo da budemo vrijednosno, suštinski i formaino.

Spajić je kazao da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici.

“Crna Gora je sto posto usklađena sa evroposkom spoljnom, bezbjednosnom i odbrambenom poklitikom. Glasaćemo za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije, upravo za ovu rezoluciju koju imamo ispred nas, Srebrenici, glasaćemo za”, poručio je Spajić.

Foto: Skupština Crne Gore/M.Matković

“Kuvajtski investitor, odnosno konzorcijum „Northstar“ i „Equest Capital Limited Jersey“ koji je trebalo da izgradi turistički kompleks „Montrose“ pokrenuo je arbitražu protiv države Crne Gore. Kolika je vrijednost odštetnog zahtjeva i šta je njihovo obrazloženje za pokretanje arbitražnog postupka? Da li ima propusta države u ovom slučaju i očekujete li da ishod arbitraže bude u korist države? Kada je pokrenut arbitražni postupak i šta su od obaveza predviđenih projektom Vlada i Opština Herceg Novi ispunile? Da li se nameće zaključak da je iza ovog neuspješnog projekta bilo zakulisnih radnji povezanih sa tadašnjom vlašću”, interesuje poslanika ZBCG Dejana Đurovića.

Spajić je potvrdio da je kabinetu predsjednika Vlade Crne Gore 22. februara 2024. godine, dostavljen zahtjev za pokretanje arbitraže, za projekat „Montrose” (sada projekat “Ritz Carlton Montenegro”), čiji potpisnici su Vlada Crne Gore i Konzorcijum Northstar i Equest Capital Limited, preko pravnog zastupnika Schonherr Rechtsanwalte GmbH and Schonherr si Asoccciatii SCA.

“Naime, zahtjev za pokretanje postupka arbitraže, kako je navedeno u pomenutom obraćanju, dostavljen je iz razloga potencijalnog kršenja odredbi iz Ugovora o dugoročnom zakupu od 11. septembra 2009. godine, koji je ispred Vlade potpisao tadašnji potpredsjednik Igor Lukšić“, kazao je Spajić.

Upućenoj inicijativi za pokretanje postupka arbitraže prethodilo je, dodaje ASpajić, Obavještenje o raskidu predmetnog ugovora, u skladu sa članom 31 Ugovora o dugoročnom zakupu zemljišta, koju je kompanija “Northstar”, u ime Konzorcijuma “Northstar” i “Eques Capital Limited”, aktom od 22. jula 2022. godine, dostavila Ministarstvu finansija, kako su naveli, zbog kršenja određenih ugovornih odredbi od strane Vlade  Crne Gore, među kojima su i izgradnja i povezivanje infrastrukture vezano za predmetnu lokaciju.

“Nadalje, crnogorska javnost je sa postupkom upoznata u prethodnom periodu, imajući u vidu da je na sjednici Vlade Crne Gore od 15. septembra 2022. godine, razmatrana Informacija o obavještenju o raskidu pomenutog ugovora. Vlada je tada donijela Zaključke i zadužila Ministarstvo finansija da u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja, Zaštitnikom imovinsko pravnih interesa, Agencijom za investicije Crne Gore, Ministarstvom kulture i Upravom za zaštitu kulturnih dobara, formira Operativni tim koji će se baviti rješavanjem otvorenih pitanja u vezi sa Ugovorom iz 2009. u cilju nastavka realizacije Projekta u obostranom interesu. S tim u vezi, vođeni su pregovori sa predstavnicima investitora, u cilju nastavka realizacije investicije, na kojima nije došlo do dogovora”, dodao je Spajić.

Imajući u vidu da nije postignuto saglasje za dalju realizaciju pomenutog ugovora, izvjesno je, kaže Spajić, bilo pokretanje postupka arbitraže od strane zakupca.

“U odnosu na Vaše prvo pitanje, ukazujemo da u ovom momentu ne možemo predvidjeti vrijednost odštetnog zahtjeva, imajući u vidu da  suprotna strana u odštetnom zahtjevu traži i izgubljenu dobit, a koja će se utvrđivati u naknadnom postupku od strane vještaka finansijske struke”, kazao je Spajić..

Ističe da je za rješavanje spora po dogovoru nadležan Sud za međunarodnu arbitražu u Londonu i da se koriste pravila suda za međunarodnu arbitražu.

“U odnosu na pitanja da li je bilo propusta od strane države u ovom sluačju, te eventualnom ishodu spora, kao i šta su od obaveza predviđenih projektom realizovale Vlada i Opština Herceg Novi, ukazujemo da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, već u proceduri pripreme javnog poziva domaćim i međunarodnim advokatskim kancelarijama za zastupanje Crne Gore u arbitražnom postupku, a čiji zadatak bi bio da izradi pravnu analizu slučaja, nakon čega bi imali cjelovitiju sliku i pregled stvarnog stanja činjenja odnosno nečinjenja, obije ugovorne strane, što predstavlja osnov za dalje određivanje u ovom postupku”, kazao je Spajić.

Da li je bilo zakulisnih radnji ili ne i da li se te radnje mogu pripisati tadašnjoj vlasti pokazaće, kaže Spajić, analize koje će biti sačinjene, ali i sam ishod arbitražnog postupka.

“Ono što je indikativno je činjenica da je potpisnik ugovora Igor Lukšić, u periodu  nakon što je Ugovor stupio na snagu bio i premijer, a njegova partija na vlasti sve do 2020. Ipak za to vrijeme, nije urađeno praktično ništa kako bi se ispoštovale obaveze iz ugovora. Konkretno, činjenica da od 2009. do 2022. nije izgrađena niti povezana javna infrastruktura je neprihvatljiva i šalje pogrešnu sliku o Crnoj Gori kao zemlji u kojoj želimo da vidimo veći broj direktnih stranih investicija. Takav imidž moramo odmah mijenjati, a ambicioznim planovima o izgradnji infrastrukture, već smo poslali jasnu poruku kredibilnim investitorima, o novoj eri u razvoju Crne Gore”, navodi Spajić.

U tom kontekstu, ističe on, ova Vlada ima obavezu da jača kapacitete organa državne uprave, koji su prvi u liniji pozvanih za stvaranje uslove za rast investicija.

“Moramo uraditi sve da ispunimo potpisano, ali i mnogo više od toga, kako bi zadržali postojeće i privukli nove, ozbiljne investitore. Crna Gora je zaista zemlja velikih mogućnosti, a mi radimo na tome da kroz ogroman rad u jačanju vladavine prava stvorimo pravnu sigurnost, kako bi investitori uložili kapital u našu državu. Svakako ukoliko u postupku, koji je pred nama, bude očigledno da postoje indicije o nekim nedozvoljenim postupanjima mi ćemo kao odgovorni ljudi obavijestiti nadležne istražne organe”, poručio je Spajić.

Foto: Skupština Crne Gore/M.Matković

“Da li će se ispoštovali najavljeni rokovi za početak radova na dionici autoputa Mateševo – Andrijevica, dokle se došlo sa eksproprijacijom zemljišta duž cijele trase i ukoliko bude neophodno uklanjanje stambenih objekata na tom potezu – kako će se taj problem prevazićo”, pitala je Spajića poslanica PES-a Dragana Vučević.

Kako je naveo Spajić, ravnomjernog ekonomskog razvoja, koji je jedan od tri prioriteta u radu Vlade, nema bez izgradnje infrastrukture.

"Da bi diversifikovali ekonomiju, ali i valorizovali pune potencijale svih krajeva Crne Gore neophodno je da osiguramo saobraćajnu povezanost. U tom kontekstu je i kreiran ambiciozni plan izgradnje auto-puteva i brzih saobraćajnica, kako bi se stvorio glavni preduslov za dodatne privredne investicije. Vlada je zbog toga čvrsto oprijedijeljena da nastavi sa realizacijom strateških projekata, a naročito projekata iz oblasti saobraćajne infrastrukture. U tom smislu budžetom za 2024. je opredijeljeno 90 miliona eura za nastavak izgradnje auto-puta Bar-Boljare. Uz to, kroz intenzivnu komunikaciju sa Evropskom komisijom i EBRD-ijem, a nakon niza ispunjenih ciljeva iz EU agende, obezbijeđena je podrška evropskih partnera u realizaciji ovog kapitalnog projekta. Osigurana je podrška Evropske komisije u vidu bespovratnih sredstava, od preko 200 miliona eura, uz to i povoljan kredit kod Evropske banke za obnovu i razvoj. U skladu sa agendom, koju smo postavili, krajem prošle i tokom ove godine raspisano je više poziva za brojna idejna rješenja i idejne projekte za auto-puteve i brze saobraćajnice, a uz to počeo je postupak izbora izvođača radova za dionicu Mateševo - Andrijevica. Podsjetiću da je 24.4.2024. na sajtu EBRD-a objavljen je pretkvalifikacioni tender za izradu glavnog projekta i izgradnju dionice Mateševo-Andrijevica, auto-puta Bar-Boljare, nakon čega će se sprovesti cjelokupna procedura izbora izvođača radova po pravilima i uz saglasnost EBRD-a u najkraćem mogućem roku".

Pored aktivnosti na raspisivanju javnih poziva, koji su u prva četiri mjeseca ove godine realizovani, Spajić je podsjetio da je Vlada usvojila i Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju za dionicu Mateševo-Andrijevica, čime je zvanično i počeo projekat rada na drugoj dionici auto-puta.

"Uprava za nekretnine je formirala Komisiju za procjenu vrijednosti nepokretnosti u postupcima eksproprijacije, a na osnovu podataka, na dionici Mateševo – Andrijevica, predviđena je eksproprijacija oko 142ha zemljišta u privatnom vlasništvu (1.420.283 m2) i 90 objekata različite namjene i stanja (od toga 35 stambenih) - za to je obezbijeđeno 14 miliona eura. U toku je postupak eksproprijacije pred područnim jedinicama Uprave za nekretnine – PJ Kolašin i PJ Andrijevica, što, u ovoj fazi, podrazumijeva procedure upisa zabilježbi eksproprijacije na predmetnim nepokretnostima, dostavljanje ponuda o visini naknade vlasnicima, kao i organizovanje tzv. usmenih rasprava na kojima stranke u postupku imaju mogućnost izjašnjenja i eventualne primjedbe na Predlog za eksproprijaciju. Intencija je da trasa auto-puta u najmanjoj mjeri narušava ambijentalnu sredinu, odnosno da ne ugrožava naseljena mjesta. Ovakav stav je prezentovan i od strane resornog ministra i direktora Monteputa  na sastanku sa mještanima Kralja, u blizini čijih objekata je planirana trasa auto-puta po Idejnom projektu. I u narednoj fazi tj. prilikom izrade glavnog projekta sagledaće se svi zahtjevi i uvažiti sva opravdana rješenja, kako bi uticaj trase auto-puta na selo Kralje i ostala sela u blizini radova bio minimalan. Ipak, moramo biti svjesni da izgradnja kapitalnog infrastrukturnog projekta, kakav je auto-put, sa sobom nosi i posljedice u kontekstu neophodnosti ekspropijacije zemljišta i objekata, koje nije moguće sačuvati. Želim i sa ovog mjesta da poručim, da će nadležni organi učiniti sve da se u najvećoj mogućoj mjeri zaštite objekti na ovom i na drugim lokalitetima. Siguran sam da će se, uvažavajući navedene činjenice, uz nastavak komunikacije i sagledavanje realnih mogućnosti, iznaći adekvatno rješenje na zadovoljstvo svih. Na kraju, kada se  završe radovi, baš bi mještani tog dijela Crne Gore trebalo da osjećaju najveće benefite od direktne povezanosti sa centralnim i južnim regionom. Ulaganje u infrastrukturu je ulaganje u budućnost Crne Gore, jer bez dobre saobraćajne mreže nema ni ravnomjernog i održivog razvoja čitave države, posebno poboljšanja turističke ponude, bolje povezanosti i dostupnosti neophodne za razvoj Sjevera", kazao je Spajić.

Predsjednik DPS-a Danijel Živković pitao je Spajića sljedeće: Da li ćete nastaviti sa jasno orjentisanom spoljnom politikom koju je trasirala DPS od 2006. godine, koja je bazirana na zapadnom vrijednosnom sistemu i da li će Vlada u predstojećim odlukama međunarodnih instilucija i organizacija slijediti, do sada definisane ciljeve, i jasno dati podršku u ime Crne Gore, bez obzira što takve odluke nemaju podršku druge najveće grupacije u parlamentamoj većini, nekadašnjeg DF-a, odnosno da li zbog takve spoljne politike očekujete da će koalicija ZBCG pokrenuti pitanje izglasavanja nepovjerenja vašoj Vladi?

"Poslaniče Živkoviću, mogu se sa Vama saglasiti da su spoljnopolitički prioriteti generalno uspješno postavljeni, iako bih mogao da analiziram i komentarišem motive nosilaca političkih procesa iz tog perioda, ili način na koji su neki prioriteti predstavljeni javnosti. Međutim, smatram da ne bi bilo relevantno, kao što ne smatram da je relevantno da danas spekulišemo o eventualnim motivima onih, koji su se kako Vi kažete, nekada protivili određenim prioritetima. Smatram da je apsolutno legitimno da se neka politička partija zalaže „za“, ili „protiv“ određene ideje, jer to jeste ustavno pravo pojedinca ili partije. Na kraju, kada bi svi na isti način gledali na političke procese onda bi postojala samo jedna partija. Na sreću, ta vremena su iza nas. Moram naglasiti da ne postoje ekskluzivni zaštitinici bilo koje ideje ili procesa, već samo kroz dogovor većine društvenih činilaca možemo doći do održivog modela zaštite onoga što su vrijednosti, koje ovo društvo posjeduje, ili koje stremi da postigne. Kao što Vam je poznato, parlamentarna većina predvođena „Pokretom Evropa sad“ jasno je kroz Sporazum o formiranju Vlade, definisala na koji način će biti tretirani spoljnopolitički prioriteti Crne Gore. Stoga vjerujem da politički predstavnici koalicije „ZBCG“ neće biti oponenti deklarisanim ciljevima, jer su ih i sami potpisali.  Zato smatram da u real politici nije dobro kada se političari bave predviđanjem, posebno ako to radimo iz manipulativnih, ili uskostranačkih namjera. Vlada na čijem sam čelu i politički subjekt, koji predvodim, u prvi plan imaju interes društva, ali na mjerljiv način tako da se efekti javnih politika mogu rasporediti na cjelokupno društvo, što smo dokazali kroz ekonomske programe.  Da se vratim na Vaše pitanje o ulozi Crne Gore u okviru NATO članstva. U prilog našoj konstruktivnosti najbolje govore brojne ohrabrujuće poruke najviših zvaničnika NATO-a, u prvom redu generalnog sekretara Jensa Stoltenberga, kao i kolega u zemljama saveznicama. One jasno potvrđuje da je Crna Gora prepoznata kao kredibilna i pouzdana članica Alijanse, koja svojim zalaganjem i  sprovođenjem bezbjednosnih politika, doprinosi miru i stabilnosti. Kada su u pitanju dalji planovi, budite uvjereni da ćemo nastaviti da sprovodimo sve obaveze koje proističu iz članstva. U prilog tome svjedoči i činjenica da je baš ove godine Crna Gora dostigla 2% BDP-a izdvajanja za odbranu, a što je definisano sporazumom država članica NATO još 2014. godine. Poređenja radi, 2020. kada je Vaša partija predvodila parlamentarnu većinu i izvršnu vlast, izdvajanje za odbranu je bilo 1.71% (od čega 20,96% za potrebe modernizacije). Dok je za 2024. godinu planirano da se opredijeli 2,01% BDP (od čega za modernizaciju 30,48%)".

Kako je naveo Spajić, Crna Gora nastavlja sa pružanjem političke i praktične podrške Ukrajini u njenoj borbi za odbranu suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti.

"U NATO okvirima, do sada smo opredijelili značajna sredstva za Sveobuhvatni paket podrške (CAP), i to u iznosu od oko 700 hiljada. Dodatno, od februara 2022, realizovano je osam tranši vojne pomoći u vrijednosti od preko 10 miliona eura. U toku je priprema novih donacija. Na političkom planu, a imajući u vidu evropske i euroatlantske ambicije Ukrajine, Crna Gora snažno podržava politike otvorenih vrata Evropske unije i NATO-a. Dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja se nalaze u vrhu strateško-političkih prioriteta Crne Gore, a naš angažman kroz regionalne inicijative, kao što je Berlinski proces,  potvrđuje punu posvećenost regionalnoj i ekonomskoj integraciji. Otvaranjem Regionalnog centra za sajber bezbjednost i razvoj sajber kapaciteta, sa sjedištem u Podgorici, Crna Gora će biti dodatno institucionalno osnažena. Posebna promocija nastojanja da imamo najbolju regionalnu saradnju biće Samit lidera Zapadnog Balkana, koji će se 15. i 16. maja održati u Kotoru. Poštovani poslaniče Živkoviću, na kraju želim da ponovim da ćemo nastaviti da pratimo zacrtane vanjskopolitičke ciljeve, i da nema skretanja sa definisanih pozicija. Vjerujem da je veoma važno da zajedno stvaramo atmosferu, koja će vratiti povjerenje u institucije i tako svi pružimo doprinos dostizanju zacrtanih ciljeva", dodao je Spajić.

Spajić je kazao da je DPS bila najbolji partner Jedinstvene Rusije u Evropi.

“To ja ne govorim, već naši NATO partneri i u svim izvještajima to stoji kao činjenica”, kazao je Spajić.

Crna Gora je, ističe, do popis bila bure baruta.

“Tri Vlade prije toga nijesu imale petlju da završe popis. Nazovimo stvari to pravim imenom. Mi smo popis završili za mjesec uz veliku podršku parlamenta učinili”, rekao je Spajić.

Kazao je da je svaka Vlada od 2014.godine bila usklađena sa spoljno političkim ciljevima, ali da je problem bila regionalna politika. Zato , poručuje Spajić, želi dobre odnose sa vim državama sa Zapadnog Balkana.

”Naravno ne mijenjmo našu politiku i ona je jasna i prema Sreberenici i Kosovu, i prema svim pitanjima koje ste naveli, ali mi ne želimo prst u oko da bodemo nikome. Mi želimo dobre odnose i sa Kosovom i Srbijom”, rekao je Spajić.

Živković je kazao da PES onda vodi politiku DPS-a, ali samo deklarativno.

“Vi imate makar dva ili tri konstituenta koji ne priznaju Kosovo, a makar dva su protiv NATO-a”, poručio je Živković.

Pitao je Spajića kakav će biti stav Vlade po pitanju glasanja o Rezoluciji u Srebrenici.

“Jer su vas iz velikog dijela parlamentarne većine upozorili da ukoliko glasate za ovu rezoluciju vi ćete zabosti nož u leđa Srbiji i bićete proglašeni za antisrpsku vladu”, istakao je Živković.

Andrija Mandić je kazao da će Vlada sjutra donijeti odluku o rezoluciji o Srebrenici.

“Koalicija ZBCG da je na mjestu Spajića ne bi glasala za Rezoluciju o Srebrenici, to smo mu rekli 10 puta, ali Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku, mi ne sjedimo u njoj. U Vladi glasaju jedino ministri, nemaju pravo glasa državni sekretari i direktori direktorata. Vlada treba da ukalkuliše da mi ne podržavamo odluku kojom bi željela da nametne hipoteku kolektivne odgovornosti srpskom narodu koji čini najmanje jednu trećinu građana Crne Gore”, dodao je Mandić.

Očekuje od kolega iz SNP-a da budu proti na Vladi.

“Mi nismo u Vladi, ali da jesmo naši ministri bi bili protiv. Ali ako mislite da bismo mi sve ovo srušili da biste vi došli na vlast, vi mislite da smo mi politički amateri i politčke naivčine”, poručio je Mandić DPS-u.