Istraživanja su otkrila da je ženama potrebna samo polovina „količine“ vježbanja u odnosu na muškarce, da bi postigle razne zdravstvene prednosti u smislu dugovječnosti.

Foto: Ilustracija/Pexels.com 

Ovo revolucionarno istraživanje dovodi u pitanje konvencionalnu mudrost i naglašava važnost personalizovanih pristupa fizičkoj kondiciji zasnovanih na polnim razlikama.

Dok se svijet bori sa sve većom zabrinutošću zbog sjedalnog načina života i njegovog uticaja na zdravstvene ishode, ovi nalazi nude neprocjenjiv uvid u optimizaciju režima vježbanja za žene. Studija je takođe otkrila da žene koje se bave redovnom fizičkom aktivnošću mogu značajno produžiti svoj životni vijek. Nalazi, objavljeni u Journal of the American College of Cardiology, bacaju novo svijetlo na vitalnu ulogu vježbanja u promovisanju dugovječnosti žena.

Kako globalna populacija i dalje stari, novi uvidi naglašavaju važnost davanja prioriteta fizičkoj spremnosti za opšte zdravlje i dobrobit.

U studiji je učestvovalo 412.413 odraslih u SAD (55 odsto učesnika bile su žene, starosti 17 - 44godina) a svi su dali podatke u anketi o fizičkoj aktivnosti u slobodno vrijeme.

Ispitana je polna specifičnost u smislu povezanosti učestalosti, vrste i težine fizičke aktivnosti sa smrtnošću od svih uzroka i kardiovaskularnim mortalitetom od 1997. do 2019. godine.

Fokusirajući se posebno na odnos između navika vježbanja i životnog vijeka muškaraca i žena, nalazi su dali jasne rezultate.

Suprotno prethodnim pretpostavkama, studija je otkrila da ženama može biti potrebno znatno manje vježbanja da bi iskoristile dugovečnost povezane sa fizičkom aktivnošću. Trenutne smjernice preporučuju minimalno 150 minuta vježbanja umjerenog intenziteta nedjeljno za odrasle, a istraživanje sugeriše da žene koje nedjeljno na vježbe potroše 140 minuta, imaju iste prednosti za bolje zdravlje i dugovječnost, kao i muškarci koji su međutim, da bi došli do istih benefita, morali da vježbaju 300 minuta nedjeljno.

Studija je otkrila i da muškarci, koji su nedeljno radili aerobne vježbe u trajanju od 300 sati, imaju 18 odsto manji rizik od smrti u poređenju sa muškarcima koji su pasivni.

Rizik od smrti bio je 24 posto manji za žene koje su vježbale 300 minuta sedmično u poređenju sa ženama koje nisu vježbale, a žene koje su vježbale 140 minuta sedmično imale su 18 posto manji rizik od smrtnosti od svih uzroka u poređenju sa ženama koje ne vježbaju — isti procenat kao i kod muškarci koji su vežbali više nego dvostruko duže.

Istraživači su sproveli sličnu analizu vježbi za jačanje mišića, kao što je trening sa tegovima. Otkrili su isti obrazac: za žene, jedna nedjeljna sesija treninga snage bila je povezana sa jednakom dobrobiti u smislu dugovječnosti, isto kao i tri nedjeljna treninga za muškarce.

Potreba za daljim istraživanjima

Studija je dalje razjasnila osnovne mehanizme koji pokreću ovaj disparitet, navodeći potencijalne razlike u fiziološkim odgovorima na vježbanje između muškaraca i žena. Na primjer, koautorka studije dr Marta Gulati, direktorka preventivne kardiologije u "Cedars-Sinai" u Los Anđelesu, rekla je da, pošto žene generalno imaju manje mišićne mase od muškaraca, „ako rade istu količinu vježbi za jačanje, mogu imati veće koristi sa manjim sesijama vježbi“.

Iako su potrebna dalja istraživanja da bi se u potpunosti potvrdili ti mehanizmi, nalazi naglašavaju važnost prilagođenih pristupa promovisanju fizičke aktivnosti među različitim polovima.