Ponedjeljak, 08.07.2024 | 09:30
IZVOR: N1

Epidemija novog doba - Narcistički poremećaj ličnosti

Čak deset do 15 odsto opšte populacije ima neki poremećaj ličnosti, od kojih je svaki šesti narcistički poremećaj. To upućuje da živimo u vremenu u kojem je narcizam savremenog čovjeka u patološkom smislu sve prisutniji pa ga neki nazivaju i epidemijom novog doba, upozoravaju stručnjaci.




Foto: Ilustracija, Pixabay

Od svih poremećaja ličnosti najčešći je mješoviti poremećaj, koji ukazuje na čitav niz preklapanja i nedovoljnu specifičnost dijagnoza, dok narcistički poremećaj među njima zauzima čak 16 odsto.

Stoga su poremećaji ličnosti koji uključuju patološki narcizam česta tema medicinskih krugova, ali i mnogo šire. Nerijetko se spominje i dominacija narcizma u zapadnoj kulturi, a neki ga nazivaju i epidemijom novog doba.

O čemu je zapravo riječ? Uz vanjsku i objektivnu realnost, bitan je subjektivni doživljaj samoga sebe. A u njemu, kroz različite okolnosti, može doći do različitih poremećaja.

Konstruktivni i patološki narcizam

Predstojnik Klinike i profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Darko Marčinko kaže da je narcizam obilježje ličnosti koje može imati zdravu, adaptivnu formu. Tada  se naziva konstruktivnim narcizmom.

No, može imati i nezdrava obilježja, upozorava. Tada je riječ o patološkom narcizmu.

Zdravi narcizam je vezan uz mentalni sklad, zdravo samopouzdanje, realnu sliku sebe i drugih. Za bolje razumijevanje, bitno ga je povezati s psihičkom organizacijom ličnosti.

Psihodinamske teorije opisuju tri nivoa nezdrave organizacije ličnosti, koje, na neki način, opisuju koliko je osoba udaljena od autentične istine o sebi i bliskim osobama, kaže profesor.

Razina organizacije koja je najbliža istini, odnosno mentalnom zdravlju, je neurotska razina. Ona uključuje relativno blaže smetnje, odnosno neurotski i anksiozni spektar.

Suprotna ovoj razini je psihotična, povezana s ozbiljnim iskrivljavanjima u doživljaju realnosti.

Između neurotske i psihotične razine, smješta se granična organizacija ličnosti, unutar koje se nalazi narcistični poremećaj ličnosti, pojašnjeno je u stručnoj literaturi.

Rascijepljena ličnost i sklonost kriminalu

Dr. Marčinko navodi da je temeljni mehanizam odbrane granične ličnosti tzv. rascjep (engl. splitting). U prvim godinama života je koristan, jer dječja psiha stvari doživljava iz pojednostavljene perspektive, kao dobre i loše primjere. Kasnije, u optimalnim okolnostima, ovaj mehanizam se zamijeni zdravijima. Ali ne i kod poremećaja ličnosti.

Kod narcističnog poremećaja ovaj rascjep ostaje dominantan i u odrasloj dobi, pa osobe sebe vide ili kao krajnje dobre, ili kao loše i beznadne. Stoga i druge vide kao idealne, ili, pak, potpuno neprihvatljive.

Američki psihijatar i psihoanalitičar Vamik D. Volkan sustavno je istraživao odnos patološkog narcizma i fenomena osvete. Model je primijenio i na objašnjenje sukoba na društvenoj ljestvici, uključujući pokušaje objašnjavanja pojedinih ratova u svijetu krajem 20. vijeka.

Kod malignih narcisa, koji su zapravo ekstrem narcistične patologije, javlja se i vjerovanje da se zakoni ne odnose na njih te da su na neki način zaštićeni od neizbježnih posljedica svojih djela i nedjela. Stoga su skloniji kriminalu, jednom od brzih načina sticanja ‘slave’.

Poput nezrele djece

Ono što nedostaje ljudima s narcističnim poremećajem ličnosti je, kaže zagrebački psihijatar, zdrava integracija. Zato su osobe kojima dominira patološki narcizam sklone, iz povrede i bijesa, krenuti u osvetu.

Slikovito rečeno, patološki narcisi su poput nezrele djece, koja će se kad ne dobiju željenu igračku ili čokoladu, bacit na pod, vrištati, histerisati i držati se žrtvom nepravde. Slika koju grade o sebi obično je u jakom neskladu s realnom slikom.

Dva su podtipa nezdravog, patološkog narcizma uvriježena u psihoterapijskoj praksi. To su grandiozni (tzv. debelokožni) i vulnerabilni (prikriveni) narcizam. Prvi se obično prezentuje kao bahatost, samodopadnost i nedostatak empatije, a drugi kao preosjetljivost, uživljavanje u ulogu žrtve i izbjegavanje suočavanja s drugim ljudima.

Patološki narcisi često, zbog raskoraka između željene slike i realnosti, padaju u depresivna stanja. Skloni projiciranju, za svoja stanja okrivljuju druge.

U vremenima instant uspjeha, internet popularnosti i sličnog, laičko viđenje je da nedostatak empatije i narcistična prodornost osiguravaju uspjeh. Istina je drugačija, kaže Marčinko. Nedostatak empatije, pohlepa i sklonost iskorištavanju drugih osobu izoliraju i ograničavaju u ostvarivanju dobrih odnosa.

Sebe vide kao žrtvu

Upozorava na sve češće primjere osoba koje, nakon prekida veze, bivšeg partnera vide kao narcisa, a sebe kao žrtvu. No, suštinski je teško moguće da je osoba dugo vremena u vezi s nekim ko ima izraženiju patologiju ličnosti, a da sama nema neki stepen patologije ličnosti.

I u javnom prostoru se često čuju termini psihopat ili narcis, što je takođe pretjerano, ističe dr. Marčinko.

Često je onaj koji nekoga opisuje tim terminima upravo taj koji ne može dobro vidjeti sebe, dok drugoga vidi isključio kao lošeg.

Zato misli da nije dobro da se laici uživljavaju u postavljanje dijagnoza jer, osim što nisu educirani, to obično rade u afektu i iz svoje povrede.

Za primjer dr. Marčinko navodi i tzv. ‘hejtere’, koji na društvenim mrežama pišu ponižavajuće i komentare pune mržnje.

Većinom je riječ o ljudima s težim smetnjama ličnosti, napominje. Oni su dokaz koliko je psihopatologija mržnje i patološkog narcizma prisutna među opštom populacijom. Takve osobe vide problem isključivo u drugima pa, uronjeni u lažni svijet i ponižavanje drugih, ne čine ništa da se suoče s dubokim kompleksima manje vrijednosti. Loše osjećaje o sebi prolazno smiruju vrijeđanjem drugih, objašnjava doktor.

Unutrašnja praznina

Unutrašnja praznina je nešto što ljudi s poremećajima ličnosti nose u sebi, navodi, a nezdravi sram, kao važna master emocija, najbolje odgovara stanjima patološkog narcizma.

Doktor ukazuje i na sve veći broj samozvanih terapeuta koji nude ideologiju brzog postizanja sreće. Struka uvijek upozorava na opasnost takvih ‘rješenja’, jer ljude s problemom patološkog narcizma guraju još dublje u njihove nezdrave odbrane.

Psihoterapija nudi dublje razumijevanje problema. Istraživanja pokazuju da je, uz kontinuirani rad i postupno, moguće nezdrave narcistične mehanizme zamijeniti zdravijima.

U razumijevanju i borbi protiv nezdravog narcizma pomažu empatija i zahvalnost, poručuje dr. Marčinko.

Dobri odnosi s drugim ljudima bitni su za bolje mentalno zdravlje i osjećaj ispunjenja. Zahvalnost je direktno povezana s mentalnim zdravljem, a istraživanja pokazuju kako su osobe s višim nivoom zahvalnosti srećnije i imaju bolje odnose. Zato psihoterapija ima smisla, odvijajući se kroz postupno smirenje i integraciju bitnih spoznaja o sebi i važnim međuljudskim odnosima.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

Evo kako od PEŠKIRA za plažu napraviti TORBU

Ponedjeljak, 30.06.2025 | 21:39

Novi trik postao je apsolutni hit na društvenim mrežama.

Istraživanje: Ako dnevno SJEDITE ovoliko dugo, vaš mozak bi mogao da se SMANJUJE

Ponedjeljak, 30.06.2025 | 21:24

 Na profilima za upoznavanje možda navodimo hobije poput planinarenja ili surfovanja, ali budimo iskreni – većina naših omiljenih aktivnosti uključuje sjedenje. Bilo da gledamo novu hit seriju na Netflixu, igramo video igrice ili čitamo knjigu, velike su šanse da sedite dok to radite.

Let Air Montenegra MNE156, na relaciji Tivat-Beograd, PREUSMJEREN na Aerodrom Podgorica

Ponedjeljak, 30.06.2025 | 21:06

Usljed privremenog prekida redovnog saobraćaja na Aerodromu Tivat, večerašnji let Air Montenegra MNE156, koji je trebalo da bude realizovan iz Tivta za Beograd u 19.20h, preusmjeren je na Aerodrom Podgorica, saopšteno je iz Air Montenegro.

GO URA uoči kongresa: Abazović predložen za PREDSJEDNIKA, uvodi se funkcija zamjenika predsjednika

Ponedjeljak, 30.06.2025 | 21:03

Na danas održanoj sjednici Glavnog odbora Građanskog pokreta URA potvrđena je kandidatura Dritana Abazovića za predsjednika partije u narednom četvorogodišenjem mandatu o kojoj će delegati izjasniti na predstojećem kongresu.

"Nije kao nekada": Katarina Grujić progovorila o BRAKU

Ponedjeljak, 30.06.2025 | 20:53

Progovorila o privatnom životu.  

Dukaj: Zakon o Vladi jasno definiše MAKSIMALNO 18 ministarstava, uključujući dva bez resora

Ponedjeljak, 30.06.2025 | 20:43

Zakon o Vladi jasno propisuje da budući mandatar može formirati do 18 ministarstava, od kojih dva mogu biti bez resora. Takođe, predviđeno je do četiri potpredsjednika Vlade, pri čemu budući premijer mora voditi računa o zastupljenosti manjinskih naroda i žena, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj, gostujući u emisiji Naglas na Radio-televiiziji Crne Gore.

Ovo DUGME u autu HLADI bolje od klime: "Brzo i ugodno osvježenje od vrućine"

Ponedjeljak, 30.06.2025 | 20:37

Više ne morate zavisiti o klima uređaju ako koristite ovaj malo poznato dugme na instrument ploči.

POMFRIT od TIKVICA koji osvaja – probajte i zaboravite na klasični

Ponedjeljak, 30.06.2025 | 20:20

S lijepim vremenom nam dolaze i različite ideje za jednostavne i lagane obroke, a još ako se brzo spremaju, onda je to naše novo savršeno rješenje za vrele dane.

POVREDE i PREOKRETI na Vimbldonu: Cicipas predao, Rune eliminisan

Ponedjeljak, 30.06.2025 | 20:11

Grk Stefanos Cicipas predao je meč na startu Vimbldona zbog povrede.

Da li JEDETE PATLIDŽAN? Evo važnih informacija koje treba da znate

Ponedjeljak, 30.06.2025 | 20:01

Patlidžan je često zanemareno, ali vrlo hranjivo povrće koje donosi brojne zdravstvene koristi.