Ponedjeljak, 08.07.2024 | 09:30
IZVOR: N1

Epidemija novog doba - Narcistički poremećaj ličnosti

Čak deset do 15 odsto opšte populacije ima neki poremećaj ličnosti, od kojih je svaki šesti narcistički poremećaj. To upućuje da živimo u vremenu u kojem je narcizam savremenog čovjeka u patološkom smislu sve prisutniji pa ga neki nazivaju i epidemijom novog doba, upozoravaju stručnjaci.




Foto: Ilustracija, Pixabay

Od svih poremećaja ličnosti najčešći je mješoviti poremećaj, koji ukazuje na čitav niz preklapanja i nedovoljnu specifičnost dijagnoza, dok narcistički poremećaj među njima zauzima čak 16 odsto.

Stoga su poremećaji ličnosti koji uključuju patološki narcizam česta tema medicinskih krugova, ali i mnogo šire. Nerijetko se spominje i dominacija narcizma u zapadnoj kulturi, a neki ga nazivaju i epidemijom novog doba.

O čemu je zapravo riječ? Uz vanjsku i objektivnu realnost, bitan je subjektivni doživljaj samoga sebe. A u njemu, kroz različite okolnosti, može doći do različitih poremećaja.

Konstruktivni i patološki narcizam

Predstojnik Klinike i profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Darko Marčinko kaže da je narcizam obilježje ličnosti koje može imati zdravu, adaptivnu formu. Tada  se naziva konstruktivnim narcizmom.

No, može imati i nezdrava obilježja, upozorava. Tada je riječ o patološkom narcizmu.

Zdravi narcizam je vezan uz mentalni sklad, zdravo samopouzdanje, realnu sliku sebe i drugih. Za bolje razumijevanje, bitno ga je povezati s psihičkom organizacijom ličnosti.

Psihodinamske teorije opisuju tri nivoa nezdrave organizacije ličnosti, koje, na neki način, opisuju koliko je osoba udaljena od autentične istine o sebi i bliskim osobama, kaže profesor.

Razina organizacije koja je najbliža istini, odnosno mentalnom zdravlju, je neurotska razina. Ona uključuje relativno blaže smetnje, odnosno neurotski i anksiozni spektar.

Suprotna ovoj razini je psihotična, povezana s ozbiljnim iskrivljavanjima u doživljaju realnosti.

Između neurotske i psihotične razine, smješta se granična organizacija ličnosti, unutar koje se nalazi narcistični poremećaj ličnosti, pojašnjeno je u stručnoj literaturi.

Rascijepljena ličnost i sklonost kriminalu

Dr. Marčinko navodi da je temeljni mehanizam odbrane granične ličnosti tzv. rascjep (engl. splitting). U prvim godinama života je koristan, jer dječja psiha stvari doživljava iz pojednostavljene perspektive, kao dobre i loše primjere. Kasnije, u optimalnim okolnostima, ovaj mehanizam se zamijeni zdravijima. Ali ne i kod poremećaja ličnosti.

Kod narcističnog poremećaja ovaj rascjep ostaje dominantan i u odrasloj dobi, pa osobe sebe vide ili kao krajnje dobre, ili kao loše i beznadne. Stoga i druge vide kao idealne, ili, pak, potpuno neprihvatljive.

Američki psihijatar i psihoanalitičar Vamik D. Volkan sustavno je istraživao odnos patološkog narcizma i fenomena osvete. Model je primijenio i na objašnjenje sukoba na društvenoj ljestvici, uključujući pokušaje objašnjavanja pojedinih ratova u svijetu krajem 20. vijeka.

Kod malignih narcisa, koji su zapravo ekstrem narcistične patologije, javlja se i vjerovanje da se zakoni ne odnose na njih te da su na neki način zaštićeni od neizbježnih posljedica svojih djela i nedjela. Stoga su skloniji kriminalu, jednom od brzih načina sticanja ‘slave’.

Poput nezrele djece

Ono što nedostaje ljudima s narcističnim poremećajem ličnosti je, kaže zagrebački psihijatar, zdrava integracija. Zato su osobe kojima dominira patološki narcizam sklone, iz povrede i bijesa, krenuti u osvetu.

Slikovito rečeno, patološki narcisi su poput nezrele djece, koja će se kad ne dobiju željenu igračku ili čokoladu, bacit na pod, vrištati, histerisati i držati se žrtvom nepravde. Slika koju grade o sebi obično je u jakom neskladu s realnom slikom.

Dva su podtipa nezdravog, patološkog narcizma uvriježena u psihoterapijskoj praksi. To su grandiozni (tzv. debelokožni) i vulnerabilni (prikriveni) narcizam. Prvi se obično prezentuje kao bahatost, samodopadnost i nedostatak empatije, a drugi kao preosjetljivost, uživljavanje u ulogu žrtve i izbjegavanje suočavanja s drugim ljudima.

Patološki narcisi često, zbog raskoraka između željene slike i realnosti, padaju u depresivna stanja. Skloni projiciranju, za svoja stanja okrivljuju druge.

U vremenima instant uspjeha, internet popularnosti i sličnog, laičko viđenje je da nedostatak empatije i narcistična prodornost osiguravaju uspjeh. Istina je drugačija, kaže Marčinko. Nedostatak empatije, pohlepa i sklonost iskorištavanju drugih osobu izoliraju i ograničavaju u ostvarivanju dobrih odnosa.

Sebe vide kao žrtvu

Upozorava na sve češće primjere osoba koje, nakon prekida veze, bivšeg partnera vide kao narcisa, a sebe kao žrtvu. No, suštinski je teško moguće da je osoba dugo vremena u vezi s nekim ko ima izraženiju patologiju ličnosti, a da sama nema neki stepen patologije ličnosti.

I u javnom prostoru se često čuju termini psihopat ili narcis, što je takođe pretjerano, ističe dr. Marčinko.

Često je onaj koji nekoga opisuje tim terminima upravo taj koji ne može dobro vidjeti sebe, dok drugoga vidi isključio kao lošeg.

Zato misli da nije dobro da se laici uživljavaju u postavljanje dijagnoza jer, osim što nisu educirani, to obično rade u afektu i iz svoje povrede.

Za primjer dr. Marčinko navodi i tzv. ‘hejtere’, koji na društvenim mrežama pišu ponižavajuće i komentare pune mržnje.

Većinom je riječ o ljudima s težim smetnjama ličnosti, napominje. Oni su dokaz koliko je psihopatologija mržnje i patološkog narcizma prisutna među opštom populacijom. Takve osobe vide problem isključivo u drugima pa, uronjeni u lažni svijet i ponižavanje drugih, ne čine ništa da se suoče s dubokim kompleksima manje vrijednosti. Loše osjećaje o sebi prolazno smiruju vrijeđanjem drugih, objašnjava doktor.

Unutrašnja praznina

Unutrašnja praznina je nešto što ljudi s poremećajima ličnosti nose u sebi, navodi, a nezdravi sram, kao važna master emocija, najbolje odgovara stanjima patološkog narcizma.

Doktor ukazuje i na sve veći broj samozvanih terapeuta koji nude ideologiju brzog postizanja sreće. Struka uvijek upozorava na opasnost takvih ‘rješenja’, jer ljude s problemom patološkog narcizma guraju još dublje u njihove nezdrave odbrane.

Psihoterapija nudi dublje razumijevanje problema. Istraživanja pokazuju da je, uz kontinuirani rad i postupno, moguće nezdrave narcistične mehanizme zamijeniti zdravijima.

U razumijevanju i borbi protiv nezdravog narcizma pomažu empatija i zahvalnost, poručuje dr. Marčinko.

Dobri odnosi s drugim ljudima bitni su za bolje mentalno zdravlje i osjećaj ispunjenja. Zahvalnost je direktno povezana s mentalnim zdravljem, a istraživanja pokazuju kako su osobe s višim nivoom zahvalnosti srećnije i imaju bolje odnose. Zato psihoterapija ima smisla, odvijajući se kroz postupno smirenje i integraciju bitnih spoznaja o sebi i važnim međuljudskim odnosima.

KOMENTARI (0)

Ostavi komentar

Ostavite komentar

* Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu. "Kolektiv.me" se ne može smatrati odgovornim za napisane komentare. Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama.

OSTALE VIJESTI

Zašto su kućni ljubimci korisni za fizičko i mentalno zdravlje vaše djece?

Nedjelja, 13.09.2026 | 15:20

Ukoliko razmišljate da udomite novog kućnog ljubimca, stručnjaci ističu da odrastanje uz kućne ljubimce čini čuda za fizičko zdravlje djece.

Zašto jedemo kada nismo gladni? Niz psiholoških faktora krije se iza ove navike

Četvrtak, 07.05.2026 | 16:30

Kada se suočimo sa viškom kilograma, često se zapitamo: "Kako se ovo desilo?". Često se javlja i osjećaj da se više ne prepoznajemo u ogledalu.

Postpraznični blues – Januar je gotov, jeste li spremni za februar?“

Srijeda, 28.01.2026 | 11:16

Nakon praznika, usporenog ritma, kasnih buđenja i manje obaveza, povratak poslu mnogima je teži nego što su očekivali. Fokus slabi, motivacija kasni, a energija je „na rezervi“.

Zašto se ne razumijemo: najčešće greške u komunikaciji i kako da ih izbjegnemo

Subota, 17.01.2026 | 14:56

Često imamo sklonost da mislimo kako je komunikacija lakša nego što jeste, ili da je to nešto što prirodno dobro radimo, a ne vještina koja se može usavršavati i kojoj možemo svjesno posvetiti pažnju. Ako poboljšamo svoje komunikacijske vještine, gotovo svaki aspekt našeg života imaće koristi. Komunikolozi izdvajaju neke uobičajene loše navike koje bi trebalo da ostavimo u prošlosti – i objašnjavaju zašto.

Način na koji govorimo može da otkrije poremećaj ličnosti – navode istraživači

Nedjelja, 28.12.2025 | 18:05

Da li je moguće uočiti disfunkciju ličnosti iz nečijeg svakodnevnog govora i upotrebe riječi?

Promjenljivo OBLAČNO, moguća kiša - Ove TEMPERATURE nas očekuju u UTORAK

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:37

U utorak nas očekuje promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, uz uglavnom suve uslove tokom dana, s povremenom kišom samo ponegdje.

Tužilaštvo pokrenulo istragu zbog krađe 78.329 eura: Za osumnjičenog se traži pritvor

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:31

Više državno tužilaštvo u Podgorici donijelo je naredbu o sprovođenju istrage protiv U.Đ. zbog osnovane sumnje da je, kao saizvršilac, izvršio krivično djelo razbojništvo.

Rašković: Ako su radovi na Veljem brdu zamutili vodu u Nikšiću i Bijelom Polju, Perić bi trebalo da podnese prijave protiv odgovornih

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:17

Odbornik Pokreta Evropa sad u Skupštini Glavnog grada, Petar Rašković,  osvrnuo se na aktuelnu situaciju sa zamućenjem vode u Podgorici, komentarišući i tvrdnje o mogućoj povezanosti radova na Veljem brdu sa problemima u vodosnabdijevanju drugih crnogorskih opština.

Evo koje odluke je Vlada donijela na telefonskoj sjednici

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:10

Iz Vlade je danas saopšteno da su 12. novembra 2026. godine, u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, odlučili o:

Koprivica: Integritet budućih članova Vlade mora se provjeravati prije stupanja na funkciju

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 15:01

Izglasavanje predloga za promjenu Ustava u drugom krugu predstavlja veliki korak ka zatvaranju pregovaračkog Poglavlja 23, ali i izgradnji sistema u kojem će se odgovornost i prevencija sukoba interesa i korupcije garantovati čvrstim pravilima, poručio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica.

Vukić čestitao Spajiću: Nagrada u Beču značajna međunarodna potvrda Crnoj Gori

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:55

Generalni sekretar Socijalističke narodne partije (SNP) Dragan Vukić čestitao je predsjedniku Vlade Milojku Spajiću povodom dodjele prestižne nagrade „Zemlja-partner godine 2026“, koja mu je uručena na Bečkom ekonomskom forumu.

Skupštini podnijeta peticija kojom se traži da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:37

Skupštini Crne Gore danas je podnijeta peticija kojom se traži da srpski jezik, kojim se prema rezultatima popisa izjasnilo da govori 43,18 odsto stanovništva, bude izjednačen sa crnogorskim jezikom, koji je drugi po zastupljenosti. Inicijativa se, kako je pojašnjeno, odnosi na izjednačavanje statusa dva jezika kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU).

Mandić čestitao Stevandiću reizbor za predsjednika Narodne skupštine RS

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:27

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je Nenadu Stevandiću reizbor na funkciju predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske.

Nezgoda u u Tuzima: Oborena pješakinja, transportovana u Urgentni

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:16

U saobraćajnoj nezgodi u Tuzima povrijeđena je jedna osoba.

SDT podnio optužni predlog protiv Saše Čađenovića, tereti se za zloupotrebu službenog položaja

Ponedjeljak, 16.11.2026 | 14:09

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podnijelo je optužni predlog protiv specijalnog tužioca Saše Čađenovića zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj, jer, kako se navodi, u periodu od pet godina nije preduzimao procesne radnje u jednom krivičnom predmetu, što je dovelo do zastarjelosti krivičnog gonjenja šest osoba.