U Crnoj Gori je potrebno konkretizovati korake u cilju razvijanja čitalačkih vještina kod djece i mladih, jer je unapređenje pismenosti izazov koji zahtijeva međusektorsku saradnju i sinergiju na svim nivoima, a Medijska strategija ozbiljno se bavi pitanjem medijske pismenosti svih naṣ̌ih građana, istakla je ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović.

Foto: Ministarstvo kulture i medija

Ministarka je, povodom Međunarodnog dana pismenosti, podsjetila da je pismenost ključna vještina koja omogućava pojedincima da razviju svoje potencijale, ostvaruju svoja prava i aktivno učestvuju u društvenom životu.

"Ne smijemo zaboraviti poslednje rezultate PISA testiranja po kojem crnogorski 15-godišnjaci imaju lošije znanje čitanja nego što su imali učenici prije deceniju, čime su se dodatno odaljili od svjetskog prosjeka.

U svijetu u kojem tehnologija brzo napreduje, a pristup informacijama postaje sve lakši, pismenost više ne znači samo sposobnost čitanja i pisanja, već i razumijevanje i kritičku obradu informacija. Želimo viṣ̌e djece i mladih u bibliotekama. Kroz povećanje ponude knjiga i organizaciju atraktivnih programa moramo probuditi ljubav prema čitanju", istakla je Vujović.

''Cijeneći značaj bibliotekarstva i biblioteka za svako savremeno demokratsko društvo, te njihovu informacionu, kulturnu, naučnu, obrazovnu i širu društvenu ulogu, Ministarstvo kulture i medija će u narednom periodu preduzeti znač̣ajne korake u njihovoj dodatnoj afirmaciji", navela je Vujović.

Podsjetila je da u Crnoj Gori postoji osam biblioteka organizovanih kao posebne javne ustanove, dok su ostale biblioteke u sklopu centara za kulturu, što nije u skladu sa Zakonom o bibliotečkoj djelatnost.

Vujović je ukazala da postoje značajna odstupanja u radu biblioteka, kao i u programima koji podstiču čitalačke navike kod djece i mladih u različitim opštinama.

''Ovi podaci jasno ukazuju na to da podsticanje čitalačke pismenosti nije jednako razvijeno u svim opštinama. Na svim nivoima, od lokalnih samouprava do državnih organa, mora se raditi na afirmaciji čitanja među djecom i mladima", rekla je Vujović.

Ministarka je podsjetila i da je Medijska strategija usmjerena na jačanje medijske pismenosti među građanima, posebno među mladima.

Poslednje istraživanje javnog mnjenja "Medijska pismenost u Crnoj Gori pokazuje da je medijska pismenost na 12,2 od mogućih 25 poena.

Među građanima Crne Gore (92%) postoji skoro apsolutna saglasnost da je medijska pismenost od velike važnosti. Međutim, 62% ispitanika ocjenjuje medijsku pismenost građana kao lošu, a razumijevanje interneta i društvenih mreža čini se na nedovoljnom nivou.

''Obrazovanje je široko prepoznato kao ključna mjera za unapređenje medijske pismenosti. MKM je preuzelo niz koraka za unapređenje stanja medijske pismenosti među našim građanima. U sklopu Medijske strategije, imamo brojne aktivnosti kojima tretiramo pitanje medijske pismenosti, kao jednu od osnovnih vještina digitalnog doba. To više nije opcionalna vještina u današnjem svijetu, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu'', rekla je Vujović.

''Ministarstvo je odlučno u svom pristupu podršci razvoju medijske pismenosti među građanima. Pitanje medijske pismenosti nije samo izazov za našu Vladu ili institucije. To je izazov za svakog pojedinca u našem društvu. Pozivam sve građane da preuzmu aktivnu ulogu u sticanju medijske pismenosti na način što ćemo se edukovati, istraživati, postavljati pitanja i kritički analizirati informacije koje konzumiramo. Samo tako možemo postati otporni na manipulacije, poluinformacije i dezinformacije", zaključila je ministarka.

Poručila je da je obaveza svih, " kako nas u Vladi tako i drugih sektora ali i porodice" da čitalačku i medijsku pismenost promovišu kao ključni element razvoja kritičkog mišljenja i sposobnosti donošenja informisanih odluka.

„Samo tako ćemo stvoriti građane koji su spremni da preuzmu odgovornost i aktivno učestvuju u društvu", zaključila je Vujović.