Prvo istopolno partnerstvo brak u Crnoj Gori registrovano je 25. hula 2021, godinu nakon što je naša zemlja postala prva država van EU na Balkanu, koja je legalizovala istopolne građanske partnerske odnose. Ovo je bio istorijski momenat za državu i uprkos neprikosnovenoj tradiciji koju vjekovima baštini, trebalo je pobijediti diskriminatornu retoriku društva, kazala je za Gradsku Kristina Ćetković, autorka prvog crnogorskog lezbijskog romana “U svoja 4 zida “.

Foto: Ilustracija, Pixabay

Kristina Ćetković po prvi put javno govori o svom vjenčanju, kao i o izazovima sa kojima se susretala na putu ka svom životnom partnerstvu.

Od kada je stupio na snagu, 2021. godine, Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, u Podgorici, sklopljeno je ukupno 42 partnerstva od kojih je četiri između crnogorskih državljana, podaci su Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom. Od početka godine na teritoriji Glavnog grada vjenčano je sedam istopolnih parova.

Kristina Ćetković, novinarka i spisateljica, odnedavno je i supruga svoje izabranice. Kaže da životno partnerstvo istoplonih lica u Crnoj Gori, Ustavom nije prepoznato kao brak, jer je brak, po definiciji zajednica muškarca i žene, te da Ministarstvo unutrašnjih poslova, još uvijek ne posjeduje program za registraciju podataka o istopolnim brakovima

“Iako smo vjenčane još uvijek ne možemo administrativno da riješimo neke pravne stvari, pa nadležni moraju biti spremni mnogo brže na primjenu zakona koji su doneseni“, kaže Ćetković.

Slaba primjena zakona je, ističe ona, u tijesnoj vezi sa crnogorskim tradicionalizmom, koji vijekovima kreira nazadnu kolektivnu svijest građanki i građana.

“Ja sam se rijetko kad razumjela sa ženama iz Crne Gore, moje sve partnerke su bile negdje sa strane zato što, isto kao i muškarci, žene iz Crne Gore nose tu tradicionalna shvatanja, stereotipe i predrasude iako možda toga nisu ni svjesne. Vjerujte, u razgovoru sa ljudima i starijom populacijom , uvijek su se sjećali svojih prijatelja rođaka drugova unazad nekoliko decenija koji su živjeli i za koje se znalo da su queer“ , kaže Ćetković.

A danas se i vjenčavaju, i to jeste svojevrstan progres, kaže Ćetković. Na teritoriji opštine Budva najveći broj istopolnih partnerstava zabilježen je u prošloj godini i to 56. U Tivtu jedno, dok je u Kotoru ukupno sklopljeno njih 15. Na sjeveru Crne Gore još uvijek nije registrovano životno partnerstvo istoplolnih lica. Ipak tradicionalizam ne jenjava, uspije da uzdrma i najjači temelj crnogorske porodice.

“Meni na promociji romana nisu bili majka i brat ali sad u subotu bilo mi je vjenčanje gdje je moj brat, koji spada u tradicionalne Crnogorce rekao mojoj supruzi da je dobrodošla. Moram da istaknem da je moja majka u čestitci napisala da je dobila treću ćerku, a moj sestrić, i to moram da kažem, obožava kada se ja i supruga poljubimo, on nema ni dvije godine, njemu je to tako milo“, kaže Ćetković.

Kristina i njena izabranica, za sada ne razmišljaju o širenju porodice, ali im ni zakon ne ide na ruku, jer usvajanje djeteta kod istopolnih brakova nije moguće. Srbija, iz vrha vlasti daje odličan primjer skladne porodice istopolnih brakova, međutim sa duplim aršinima, naglašava Ćetković.

“Ja to ne bih nazvala usvajanjem, djeca nisu svojina, već udomljavanjem, jer toj djeci treba da ponudite i dom i ljubav, bez obzira da li ste strejt ili gej. Oni nemaju nikakav zakon koji prepoznaje njenu zajednicu sa njenom partnerkom, tako da ukoliko se njih dvije rastave i ukoliko se budu poštovali zakoni, oni neće imati apsolutno nikakakvo pravo u vezi tog djeteta ali nažalost ona pripada političkoj eliti pa ono što važi za obične građane i građanke, za nju ne važi“, kaže Ćetković.

Kristina Ćetković, Crnogorka, svježe vjenčana supruga svoje izabranice ističe da nema razlike između tradicionalnih brakova i životnih partnerstava istopolnih lica. U oba slučaja ključna je ljubav, poštovanje i razumijevanje.

“Još samo da država počne da primjenjuje zakone kako bi se i kolektivna svijest, oslobodila stigme naizgled vječno živog i uvijek aktuelnog crnogorskog tradicionalizma”, zaključuje Ćetković.