Zakon o upravljanju otpadom ključan je korak ka stvaranju čistije, zdravije i ekološki održive Crne Gore, njime će od 20. oktobra biti zabranjena upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, a raspon kazni je od hiljadu do 40 hiljade eura.

Foto: PR Centar

To je saopšteno na pres konferenciji „Predstavljanje novina Zakona o upravljanju otpadom, sa posebnim osvrtom na zabranu upotrebe plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu“, koju je organizovalo Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.   

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić, kazao je da Zakon o upravljanju otpadom, koji je u skladu s najvišim evropskim standardima, donosi moderan, efikasan i održiv okvir za upravljanje otpadom u Crnoj Gori.

„Jedna od bitnih njegovih komponenti je upravo ta da pruža priliku za razvoj zelene ekonomije, koja će otvoriti nova radna mjesta i omogućiti efikasnije korišćenje prirodnih resursa. Zakon o upravljanju otpadom predstavlja dugoročnu viziju Crne Gore kao ekološke države, u kojoj je zaštita prirode imperativ. Upravljati otpadom istovremeno predstavlja i zaštitu javnog interesa. Usvajanjem ovog zakona smo pokazali da smo spremni da se suočimo s ekološkim izazovima i da preuzmemo odgovornost za očuvanje naše zemlje za buduće generacije“, istakao je Ćulafić.

Foto: PR Centar

Zakon o upravljanju otpadom, kako je rekao, nije samo tehničko rješenje, već ključan korak ka stvaranju čistije, zdravije i ekološki održive Crne Gore.

Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Nenad Vitomirović,  objasnio je da je jedna od bitnih stvari u Zakonu proširena odgovornost uvoznika, odnosno proizvođača.

„Ne samo da smo prenijeli EU direktive u ovaj Zakon, nego smo i išli preko toga. Bez obzira što EU direktive ne prepoznaju gume za sistem proširene odgovornosti, mi smo novim Zakonom uključili i gume imajući u vidu istorijski problem guma kao otpada“, rekao je Vitomirović.

Foto: PR Centar

Načelnik Direkcije za upravljanje otpadom i komunalne usluge, Ivan Stanišić, podsjetio je da je Zakon o upravljanju otpadom usvojen 4. aprila ove godine, a stupio na snagu 20. aprila.

„U proteklom periodu donijeto je niz izmjena najvažnijih EU direktiva koje se odnose na oblast upravljanja otpadom. To su izmjene okvirne direktive, direktive o deponijama, otpadnoj ambalaži, otpadnoj električno elektronskoj opremi i otpadnim baterijama. U okviru svih novina EU zakonodavstva poseban akcenat prilikom izrade Zakona o otpadu dat je pri uspostavljanju efikasnog organizovanja sistema proširene odgovornosti proizvođača i to za sljedeće vrsta proizvoda: ambalaže, električno-elektronsku opremu, baterije, akumulatore, vozila i otpadne gume“, naveo je Stanšić.

Kada je riječ o privredi, nerješavanje pitanja upravljanja otpadom bi, kako je rekao, imalo negativan uticaj na poslovni ambijent, a posebno bi bio pogođen turizam.

„Ova zakonska rješenja će pozitivno uticati na poslovni ambijent, imajući u vidu da se podstiču principi cirkularne ekonomije, a to je da se što manje otpada proizvede, a ako se ipak proizvede da se što više reciklira. Ovim će se postići privredna društva du budu inovativnija u poslovanju“, objasnio je Stanišić.

Članom 62 Zakona o upravljanju otpadom definisana je zabrana upotrebe laganih plastičnih kesa za nošenje, debljine zida od 15 do 50 mikrona.

„Zabranjuje se i upotreba jednokratne plastike, a to su štapići za uši (osim štapića koji se upotrebljavaju u medicinske svrhe), pribori za jelo, štapići za jelo, tanjiri, slamke, štapići za miješanje pića, štapići za pridržavanje balona, posude kao što su kutije sa poklopcem ili bez njega namijenjene neposrednoj konzumaciji ili kasnije, posude za napitke od ekspandiranog polistirena uključujući njihove čepove i poklopce, kao i čaše za napitke od ekspandiranog polistirena. Ostali plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu ulaze u sistem proširene odgovornosti“, rekao je Stanišić.

Naglasio je da zabrana upotrebe pomenutih proizvoda počinje 20. oktobra, kontrolu će vršiti tržišna inspekcija, a raspon kazni je od hiljadu do 40 hiljada eura.

„Donošenjem Zakona o upravljanju otpadom Crna Gora namjerava da do 31. decembra 2030. godine sprovode Član 11 Stav 2 okvirne direktive o otpadu, direktive EU o izmjeni okvirne direktive o otpadu na način da se pripremi za ponovnu upotrebu i recikliranje otpadni materijal kao što su papir, metal, plastika i staklo na najmanje 50 odsto cjelokupne mase ovog otpada, kao i pripremi za ponovnu upotrebu i recikliranje neopasni građevinski materijal na najmanje 70 odsto cjelokupne mase ovog otpada“, saopštio je Stanišić.

Foto: PR Centar

Kako je rekao, Zakon je predvidio plaćanje posebne naknade za odlaganje miješanog komunalnog otpada, čime će se direktno uticati na smanjenje količine ovog otpada na deponijama.

„Za deponovanje miješanog komunalnog otpada plaća se posebna naknada za odlaganje. Za deponavanje miješanog komunalnog otpada procjenjuju se prihodi na godišnjem nivou, oko 820 hiljada eura, ako visina naknade bude pet eura po toni ovog otpada. Na godišnjem nivou deponovano je 163.971 tona miješanog komunalnog otpada“, rekao je Stanišić.

Naknada za odlaganje otpada na deponiji, kako je pojasnio, uvedena je kako bi se preduzeća i pojedinci podstakli da odlažu manje otpada na deponiju i da koriste i kupuju proizvode od materijala koji se može ponovo upotrijebiti i reciklirati.

„Korišćenje deponija nije održiva metoda odlaganja otpada i šteti životnoj sredini. Jedinice lokalne samouprava koje privremeno skladište komunalni otpad duže od godinu, na lokaciji za privremeno skladištenje, dužne su da plaćaju godišnju naknadu po toni komunalnog otpada“, kazao je Stanišić.

Procjena je da se, kako je rekao, u Crnoj Gori godišnje proizvede 90 hiljada tona neopasnog građevinskog otpada.

„Jedinice lokalne samouprave ne plaćaju naknadu za privremeno skladištenje neopasnog građevinskog otpada ako susbjekat koji upravlja građevinskim otpadom prerađuje taj otpad u skladu sa ciljevima koji se odnose na recikliranje i ponovnu upotrebu iz člana 21 ovog Zakona“, naveo je Stanišić.

Crna Gora kao zemlja kandidat za članstvo u EU ima obavezu da, kako je naglasio, uspostavi funkcionalni integrisani sistem u upravljanju otpadom i to je jedan od prioriteta na evropskom putu.

„Naše ministarstvo je u saradnji sa Eko fondom krenulo sa rješavanjem nelegalnih odlagališta, usvajanjem državnog plana upravljanja otpadom. Izgradnjom regionalnog centra za upravljanje otpadom stvoriće se preduslovi za trajno rješenje u vezi nelegalnih odlagališta. Ostaje problem koji su članice EU riješile kroz pojačan nadzor i drastične kazne za počinioce što će ubuduće biti praksa u Crnoj Gori“, pojasnio je Stanišić.